Poslovni broj 24 Gž-3493/2022-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 24 Gž-3493/2022-2

 

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vlatke Fresl Tomašević kao predsjednice vijeća, Tomislava Aralice kao člana vijeća i suca izvjestitelja, te Vlaste Feuš kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja B. P., OIB: …, iz P., zastupanog po punomoćniku D. Č., odvjetniku u P., protiv tuženika I. N., OIB: …, iz P., zastupanog po punomoćnici M. M., odvjetnici u M., radi uspostave prijašnjeg stanja, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, poslovni broj P-58/2020-37 od 2. kolovoza 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 20. prosinca 2022.

 

 

r i j e š i o   j e

 

              I. Ukida se presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, poslovni broj P-58/2020-37 od 2. kolovoza 2022. te se predmet vraća istom sudu radi održavanja nove glavne rasprave.

 

              II. O troškovima postupka nastalim povodom žalbe odlučit će se u konačnoj odluci.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, poslovni broj P-58/2020-37 od 2. kolovoza 2022. suđeno je:

 

"I Nalaže se tuženiku da uspostavi stanje koje je postojalo prije izgradnje objekta sagrađenog na južnoj granici nekretnine oznake k.č.br. 517, k.o. P. – etažna knjiga, na način da ukloni dio tog objekta čijim je građenjem zahvaćen dio k.č.br. 517, k.o. P.-etažna knjiga, a koji je dio na skici lica mjesta sačinjenoj po vještaku geodetske struke dipl. ing. E. K. dana 26. srpnja 2021. i koja čini sastavni dio ove presude, označen okomitim šrafiranjem i žutom bojom, bez štete za zgradu sagrađenu na kč.br. 517, k.o. P. – etažna knjiga, te da ukloni tragove uklonjenog objekta i zamijeni vrata koja su iz prvog kata i drugog kata zgrade k.č.br. 517 k.o. P. – etažna knjiga vodila u nadograđeni dio i postavi na mjesto tih vrata prozore dimenzija 80x110cm i to na visini od 80cm od poda, u roku od 30 dana.

II Dužan je tuženik naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu 13.484,50 kn, u roku 15 dana, dok se u preostalom dijelu iznad dosuđenog zahtjev tužitelja za nadoknadu parničnog troška odbija."

 

2. Protiv navedene presude pravodobno se žali tuženik zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, dalje ZPP). Predlaže da sud drugog stupnja pobijanu odluku ukine i vrati predmet sudu prvog stupnja na ponovni postupak. Traži naknadu troška žalbe.

 

3. Žalba je osnovana.

 

4. Predmet ovog postupka jest zahtjev tužitelja za uspostavom ranijeg stanja rušenjem objekta, te zahtjev za naknadom troškova postupka. U postupku su utvrđene sljedeće bitne činjenice:

-tužitelj je vlasnik etaže E-3, stan na I katu zgrade u planu označen sa "C" (kuhinja, 2 sobe, hodnik, kupaona i wc, balkon i stubište) neotuđivo spojenim sa suvlasništvom u neodređenom omjeru s k. č. br. 517, jednokatna poslovno-stambena zgrada u P., INA 8 i 10, površine 311 m2, upisano u z.k. ul. br. 152, k.o. P.–etažna knjiga;

              -k. č. br. 517 se u naravi sastoji od dvije zgrade sagrađene najkasnije u 19. stoljeću, kasnije obnavljane, koje se u naravi sastoje od poslovnih prostora u prizemlju i stanova na katu, a koje se danas nalaze u … (ranije …), kućni brojevi 8. i 10.;

-zgrade su etažirane (po starim propisima "socijalističkim") te nisu utvrđeni suvlasnički razmjeri na zajedničkim dijelovima jer su oni ranije bili društveno vlasništvo;

              -u zgradi postoji ukupno 5 etaža od čega su dvije u prizemlju poslovni prostori dok su tri na katu u naravi stanovi, jedan je vlasništvo tužitelja B. P., drugi suvlasništvo M. P. (bivše supruge tuženika) i B. G. na ravne dijelove, te treći samovlasništvo B. G. (listovi 4-5 spisa);

-pozadi starih kuća sagrađenih na k. č. br. 517 k.o. P.–etažna knjiga (to je takozvana zgradna čestica jer je čitava pod zgradama u …, kućni broj 8 i 10) nalazi se novosagrađeni objekt (nosi kućni broj 8a) složenog oblika koji se prostire, jednim dijelom na k. č. br. 519/1, drugim dijelom na k. č. br. 520/1 i jednim dijelom na k. č. br. 515 k.o. P.–etažna knjiga, ali zahvaća i dio k. č. br. 517, sve k.o. P.–etažna knjiga, a prema nalazu i mišljenju vještaka K. (list 88 – 92 spisa);

              -k. č. br. 519/1, dvorište od 93 m2, upisana u zk. ul. br. 1839 glasi kao samovlasništvo Grada P. (upisao se nakon ukidanja i pretvorbe društvenog vlasništva) dok za kč. br. 520/1 i 515 u postupku nije utvrđivano čije je vlasništvo;

-Grad P. je rješenjem o izvedenom stanju od 31. siječnja 2018. (listovi 16-19 spisa) ozakonio ovu tuženikovu gradnju;

              -dio ovog objekta koji se nalazi u posjedu tuženika, a on ga je i sagradio, nalazi se i na jednom dijelu k. č. br. 517, a u skici mjernika K. označen je šrafiranjem i žutom bojom (list 88 spisa) na kojem se ranije nalazila stara šupa.

 

5. Na utvrđene činjenice sud je prvog stupnja primijenio materijalno pravo iz čl. 30. st. 1., čl. 46. st. 2. i čl. 167. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 18/15, dalje: ZV). te čl. 1. i čl. 32. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine", broj: 86/12, 143/13, 65/17, 14/19, dalje: ZPNIZ), pa odlučio kao u izreci pobijane odluke.

 

6. Stajalište je suda prvog stupnja kako je tužitelj kao suvlasnik k. č. br. 517, k.o. P. – etažna knjiga dokazao da ga tuženik kao graditelj objekta na k. č. br. 519/1, k.o. P. i na južnoj granici nekretnine oznake k. č. br. 517, k.o. P. – etažna knjiga, a koji je dio na skici lica mjesta sačinjenoj po vještaku geodetske struke dipl. ing. E. K. dana 26. srpnja 2021. i koja čini sastavni dio ove presude, označen okomitim šrafiranjem i žutom bojom, protupravno i trajno ometa u izvršavanju njegovih vlasničkih ovlaštenja na k. č. br. 517, k.o. P., a u prilog tome i iskaz tužitelja, koji je cijenjen vrijednosno pozitivno jer drugim u postupku provedenim dokazima nije doveden u pitanje, kada tvrdi da mu ova nadogradnja djelomično zaklanja sunce na terasi stana, kojeg je vlasnik u predmetnoj zgradi sagrađenoj na k. č. br. 517, k.o. P. – etažna knjiga. Sud prvog stupnja smatra kako tužbeni zahtjev kod negatorije treba biti upravljen na prestanak uznemiravanja i propuštanjem daljnjeg uznemiravanja, a budući je tužitelj zatražio na svojoj nekretnini uspostavu stanja koja je bila prije ovog čina izgradnje kojom je njegovo pravo vlasništva uznemiravano, stajalište je suda da taj tužbeni zahtjev u sebi konkretizira prestanak uznemiravanja i propuštanje daljnjeg uznemiravanja, pa je slijedom svega navedenog odlučeno kao u točki I izreke presude.

 

7. Iz sudskog spisa proizlazi kako je tuženik gradnjom dvorišnog objekta zauzeo dio k. č. br. 517 koja je u suvlasništvu tužitelja i još nekoliko osoba, među kojima je i tuženikove bivše supruge. Suvlasnik B. G. kaže da je na tom mjestu 1995. bilo spremište koje je pripadalo njegovom stanu, a kog je on na molbu tuženika ovome "ustupio da privremeno stavi svoje stvari".

 

8. Dakle, mjesto prijepora (šrafirana površina obojana žutom bojom u skici mjernika K.) je prema tvrdnji G. pripadalo njegovom stanu. Sud o ovome ne daje nikakve razloge, a sama tvrdnja se može protumačiti na razne načine. Jedan od njih da je ta šupa (šrafirana površina obojana žutom bojom u skici mjernika K.) bila dio G. etaže i da nije spadala u zajedničke dijelove zgrade. Pa ako je tome tako, onda tužitelj B. P. nije suvlasnik iste šupe niti mjesta prijepora zbog čega ne može biti aktivno legitimiran na ovakvu tužbu. Tu šupu spominje u svom iskazu i tužitelj B. P.

 

9. Nadalje, G. je pripovijedao kako je tužio tuženika, a tužili su ga i drugi. Iz sudskog spisa nije sasvim jasno o kakvim se to tužbama radi niti kakav je bio njihov ishod. Ni o tome u osporenoj odluci nema razloga.

 

10. Suvlasnica k. č. br. M. P., suvlasnica jedne etaže i zajedničkih dijelova nekretnine te bivša supruga tuženika, nije saslušana, a poslala je sudu dopis (list 82 spisa) iz kojeg je vidljivo kako je nezadovoljna što ju je tužitelj predložio za svjedoka te dodaje kako s njim ne komunicira, a iz čega se naslućuje kako ne odobrava njegove pravne radnje. Ni o tome u spisu nema razloga.

 

11. Iz spisa ne proizlazi kako bi Općina P., kao jedan od suvlasnika k. č. br. 517, osporavala tuženiku pravo na nadogradnju gore spomenute šupe. Dapače, izdala mu je riješene o zakonitosti njegove gradnje. Ni o tome u spisu nema razloga.

 

12. Tužbu usmjerene na zaštitu od uznemiravanja (actio negatoria) danas propisuje čl. 167. ZV koji glasi: Ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Ovo je opći propis koji se odnosi i na pokretnine i nekretnine. Dakle, ako je stvar oduzeta, nema preduvjeta za ovakvu tužbu. Kad su nekretnine u pitanju onda je moguće i oduzimanje dijela nekretnine u kojem slučaju također nema preduvjeta za ovu vrstu tužbu. Možda za neku drugu. Ni o tome osporena presuda nema razloga.

 

13. Daljnji preduvjet usvajanja tužbe usmjerene na zaštitu od uznemiravanja jest da je to uznemiravanje bespravno, ali ni o tome u osporenoj odluci nema jasnih razloga, pogotovo u kontekstu rješenja o ozakonjenju nezakonite rekonstrukcije.

 

14. Nije utvrđeno ni kad je tuženik izvršio spornu gradnju, s tom što je za ovaj postupak bitno vrijeme gradnje na prostoru bivše šupe. U spisu postoje isprave, ali i subjektivni dokazi, koji ukazuju da je to bilo pred više od 20 godina, a što je rok za izvanredno dosijedanje. Tuženik tvrdi kako je to bilo prije 27 godina (tvrdnja iz 2020.), a neki svjedoci i podaci o inspekcijskim nadzorima to djelomično potvrđuju. O tome nema razloga u osporenoj presudi.

 

15. U pravu je tuženik kako iz izreke osporene presude, a ni iz obrazloženja, nije jasno što bi on to trebao srušiti, a to čini presudu neizvršivom. Naime, mada u skici mjernika K. postoji dio šrafiran uzdužno i obojan žutom bojom, zbog čega nije osnovan dio žalbe koji upire da toga nema, on pokazuje samo položaj na kojem se nalazila šupa prije tuženikovih nadogradnji. Nije razvidno u kojoj je mjeri ta šupa uključena u tuženikov objekt, da li ju je tuženik samo nadogradio ili ju je u cijelosti srušio i sagradio novi objekt. A nije sporno kako tužitelj nije sagradio dotičnu šupu već je ona postojala odranije. Također nije jasno da li je sud naložio rušenje svega što se nalazi na zemljištu kog je zauzimala bivša šupa (sve katove kojih ima više) ili samo nadogradnje iznad prostora kog je zauzimala šupa.

 

16. Stoga presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude proturječi sama sebi i razlozima presude, dijelom presuda nema uopće razloga, dijelom u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, ili su ti razlozi nejasni ili proturječni, a o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava, čime je ostvaren bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.              

 

17. Slijedom navedenog sud prvog stupnja počinio je bitnu povredu odredaba parničnog postupka propisanu odredbom čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP pa je valjalo na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP uvažiti žalbe kao osnovane i ukinuti presudu prvog stupnja i vratiti predmet radi održavanja nove glavne rasprave.

 

18. Na novoj glavnoj raspravi sud će prvog stupnja izvesti sve dokaze predložene na bitne okolnosti, ocijeniti iste i utvrditi bitne činjenice te na iste primijeniti materijalno pravo, uvažavajući gore navedena pravna shvaćanja, pa donijeti novu zakonitu odluku.

 

19. O zahtjevu tuženika za naknadom troškova žalbe odlučit će prvostupanjski sud u konačnoj odluci temeljem čl. 166. st. 3. ZPP.

 

U Zagrebu 20. prosinca 2022.

 

 

                                                                                                                                Predsjednica vijeća:

     Vlatka Fresl Tomašević, v.r.