Baza je ažurirana 09.07.2025.
zaključno sa NN 77/25
EU 2024/2679
1 Poslovni broj: 11 Kž-1014/2022-2
Poslovni broj: 11 Kž-1014/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Lidije Vidjak kao predsjednice vijeća, te Siniše Pleše i Jasne Smiljanić kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Šušilović, u kaznenom predmetu protiv optuženog T.Ž. zbog kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnje – iz članka 139. stavak 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11, 144/12, 56/15 , 61/15 i 101/17 - u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi koju je protiv presude Općinskog suda u Rijeci broj: K-231/2019 od 7. srpnja 2022., podnio oštećeni kao tužitelj L.V., u sjednici vijeća održanoj 20. prosinca 2022.,
r i j e š i o j e
I. Povodom žalbe oštećenog kao tužitelja L.V., a po službenoj dužnosti, ukida se prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. Uslijed gornje odluke žalba oštećenog kao tužitelja L.V. je bespredmetna.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinski sud u Rijeci, na temelju članka 452. točka 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19 – u daljnjem tekstu: ZKP/08), odbio je optužbu protiv optuženog T.Ž. da bi počinio kazneno djelo protiv osobne slobode - prijetnje - iz članka 139. stavak 2. KZ/11.
2. Na temelju članka 149. stavak 3. ZKP/08 oštećeni kao tužitelj L.V. dužan je naknaditi troškove kaznenog postupka i to paušalnu svotu u iznosu 1.000,00 (tisuću) kuna te nužne izdatke optuženika i nagradu njegova branitelja J.A., odvjetnika iz Rijeke, o visini kojih će se sukladno članku 148. stavak 4. ZKP/08 donijeti posebno rješenje.
3. Protiv navedene presude žalbu je podnio oštećeni kao tužitelj L.V. po opunomoćenici A.P., odvjetnici iz Rijeke, a žali se zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o troškovima kaznenog postupka te predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijanu presudu.
4. Odgovor na žalbu podnio je optuženi T.Ž. po branitelju J.A., odvjetniku iz Rijeke.
5. Žalba oštećenog kao tužitelja L.V. je bespredmetna.
6. Ispitujući pobijanu presudu povodom podnesene žalbe, a po službenoj dužnosti na temelju članka 476. stavak 1. ZKP/08, utvrđeno je da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08 jer presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, a i oni koji su navedeni su potpuno nejasni i u znatnoj mjeri proturječni pa se presuda ne može ispitati. Naime, razloge za svoju odluku prvostupanjski sud, u bitnome, obrazlaže u odjeljcima 4.4.-4.5. pa tako tvrdi da izgovorene riječi „Zapamti ja sam tvoja smrt!“ nemaju karakter ozbiljne prijetnje smrću, ali imaju karakter ozbiljne prijetnje kakvim zlom. Prije svega treba istaknuti da sud, osim tvrdnje da se radi o općenito formuliranoj prijetnji, uopće ne navodi razloge odnosno ne analizira koje značenje imaju izgovorene riječi iz kojeg razloga te riječi, za koje nije sporno da su izrečene, ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju smrću. Sud treba imati na umu da subjektivni dojam oštećenika kao tužitelja, odnosno kako se on osjećao tom prilikom nije od značaja za utvrđivanje obilježja inkriminiranog kaznenog djela već je od značaja imaju li, prema okolnostima cijelog događaja, izgovorene riječi karakter ozbiljne prijetnje smrću. U tom dijelu treba također navesti da je prvostupanjski sud potpuno nejasan i proturječan u svojim zaključcima. Naime, sud tvrdi da izgovorene riječi nemaju karakter ozbiljne prijetnje smrću, ali imaju karakter ozbiljne prijetnje kakvim zlom, ali ne pojašnjava koje je to zlo ako nije prijetnja usmrćenjem imajući na umu činjeničnu inkriminaciju „Zapamti ja sam tvoja smrt“.
6.1. Nadalje, prvostupanjski sud potpuno pogrešno zaključuje da ne postoji zahtjev ovlaštenog tužitelja, bez obzira radi li se o kaznenom djelu iz članka 139. stavak 2. KZ/11 ili stavku 1. istog članka. Sud treba imati na umu da ako bi se radilo o počinjenju kaznenog djela iz članka 139. stavak 1. KZ/11, što za sada ne proizlazi iz utvrđenog činjeničnog stanja, nije od nikakvog značaja je li ovlašteni tužitelj oštećenik kao tužitelj ili privatni tužitelj jer se radi o istoj osobi, L.V. pa je u tom slučaju sud mogao optuženika proglasiti krivim i za počinjenje kaznenog djela iz članka 139. stavak 1. KZ/11. Ista stvar bi bila i da je ovlašteni tužitelj bio državni odvjetnik jer bi u tom slučaju sud trebao postupiti prema članku 61. stavak 3. ZKP/08.
7. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će ponovno izvesti sve dokaze, a potom će iste ocijeniti pojedinačno i međusobno povezano te će donijeti novu, pravilnu i zakonitu odluku, koju će obrazložiti po članku 459. stavak 5. ZKP/08 vodeći pri tome računa o navodima iz ove odluke, s time što će s više pažnje i kritičnosti analizirati izgovorene riječi odnosno njihovo značenje imajući na umu okolnosti pod kojima su izrečene.
8. S obzirom na navedeno trebalo je primjenom članka 483. stavak 1. ZKP/08 odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 20. prosinca 2022.
|
|
PREDSJEDNICA VIJEĆA: |
|
|
Lidija Vidjak,v.r.
|
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.