1

Poslovni broj: 11 Kž-1005/2022-3

 

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: 11 Kž-1005/2022-3

 

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

             

            Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Lidije Vidjak kao predsjednice vijeća, te Siniše Pleše i Jasne Smiljanić kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Šušilović, u kaznenom predmetu protiv optuženog G.R., zbog kaznenog djela protiv imovine – prijevara u pokušaju – iz članka 236. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 i 101/17 u daljnjem tekstu: KZ/11) u svezi članka 34. KZ/11, odlučujući o žalbi koju je protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj K-720/2020 od 7. srpnja 2022., podnijelo Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu, u sjednici vijeća održanoj 20. prosinca 2022.,

 

 

p r e s u d i o   j e

 

 

              Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda.

 

Obrazloženje

 

 

1.Pobijanom presudom Općinski kazneni sud u Zagrebu, na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14,70/17 i 126/19 – u daljnjem tekstu: ZKP/08), oslobodio je od optužbe optuženog G.R. da bi počinio kazneno djelo protiv imovine – prijevara u pokušaju – iz članka 236. stavak 1. i 2. KZ/11 u svezi članka 34. KZ/11, činjenično pobliže opisano u izreci presude.

 

2. Na temelju članka 149. stavak 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

 

3. Protiv navedene presude žalbu je podnio državni odvjetnik, a žali se zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te predlaže da drugostupanjski sud pobijanu presudu ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

4. Odgovor na žalbu podnio je optuženi G.R. po braniteljima M.S. i G.L., odvjetnicima iz Zagreba, s prijedlogom da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana.

 

              5. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

 

6. Žalba državnog odvjetnika nije osnovna.

 

7. Državni odvjetnik u žalbi ističe da je točno da je optuženik u prijavi štete koju je podnio osiguravajućem društvu naveo da mu je na vozilu oštećen samo prednji branik, donji postroj vozila, da su probušene tri gume i oštećene tri felge, međutim, da iz nalaza i mišljenja vještaka Z.I. izričito proizlazi da do oštećenja vozila kako je to optuženik naveo u prijavi štete nije moglo doći. Također državni odvjetnik smatra da sud nije uzeo u obzir i naknadno očitovanje optuženika, odnosno njegovu e-mail poruku od 16. studenog 2017. upućenu osiguravajućem društvu u kojem je naveo da su na automobilu utvrđena dodatna oštećenja, pobliže navedena u tom e-mailu. Imajući na umu sve navedeno državni odvjetnik smatra da je prvostupanjski sud nepotpuno i pogrešno utvrdio činjenično stanje te je posljedično izveo pogrešan zaključak da nije dokazano da bi optuženik počinio inkriminirano mu kazneno djelo.

 

7.1. Prema mišljenju ovog drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud je dao jasne i potpune razloge za svoja utvrđenja na temelju kojih je izveo pravilan zaključak da nije dokazano da bi optuženik počinio inkriminirano mu kazneno djelo. Državni odvjetnik ispušta iz vida sve dokaze u svojoj ukupnosti, a kada se isti analiziraju u međusobnoj povezanosti, kako je to pravilno učinio prvostupanjski sud, proizlazi navedeni zaključak. Naime, iz činjeničnog opisa u podnesenoj optužnici proizlazi da državni odvjetnik ne osporava da je optuženik imao prometnu nesreću i optuženiku inkriminira da u toj prometnoj nesreći nisu nastala oštećenja na vozilu optuženika kako je to optuženik naveo 31. listopada 2017. u podnesenoj prijavi štete. Iz navedene prijave štete (list 37-38 spisa) proizlazi da je optuženik naveo da je na vozilu oštećen prednji branik, donji postroj vozila, da su probušene tri gume i oštećene tri felge, što je, suprotno tvrdnji državnog odvjetnika, prema nalazu i mišljenju vještaka Z.I. moguće da je oštećeno ili prilikom silaska vozila s kolnika, dakle prilikom nastanka prometne nesreće ili prilikom izvlačenja vozila s mekog terena, a ovisno o stanju tog terena u trenutku izvlačenja vozila za što vještak, prema izvršenom očevidu službenika policije, nije imao dovoljno podataka da to točno utvrdi. Prema tome sa potrebnom sigurnošću za donošenje osuđujuće presude, nedvojbeno (članak 455. stavak 1. ZKP/08), nije dokazano da oštećenja na vozilu koja je optuženik prijavio u prijavi štete nisu nastala u prometnoj nesreći. Državni odvjetnik treba imati na umu da se optuženiku podnesenom optužnicom ne inkriminiraju oštećenja na vozilu utvrđena naknadnim izvidom štete pa s obzirom na sve navedeno pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da nije dokazano da bi optuženik počinio kazneno djelo na način kako mu se to inkriminira podnesenom optužnicom i pravilno ga je prvostupanjski sud oslobodio od optužbe da bi počinio kazneno djelo iz članka 236. stavak 1. i 2. KZ/11 u svezi članka 34. KZ/11. Prema mišljenju ovog drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud je iskaze ispitanog vještaka, svjedoka te optuženika detaljno analizirao i pravilno ih je ocijenio kako same za sebe tako i međusobnoj povezanosti te u svezi s drugim provedenim dokazima i dao je pravilnu ocjenu svih izvedenih dokaza na temelju kojih je u potpunosti i ispravno utvrdio i analizirao činjenično stanje. Navedena utvrđenja prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, slijedom čega žalba državnog odvjetnika nije osnovana.

 

8. Drugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i iz osnova iz kojih se pobija (članak 476. stavak 1. ZKP/08 u svezi članka 467. ZKP/08).

 

9. Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u skladu s člankom 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP/08, nije našao da bi bila ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka niti povreda kaznenog zakona na štetu optuženika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

 

10. S obzirom na navedeno trebalo je primjenom članka 482. ZKP/08 odlučiti kao u izreci.

 

U Zagrebu 20. prosinca 2022.