1           Poslovni broj 20 Gž Zk-783/2021-2

 

 

                                                                                                               

U  I M E  R E P U B L I K E H R V A T S K E

 

 

                                                       R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Nikoli Ramušćaku, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja Općine J., OIB: …, zastupan po punomoćniku R. L., odvjetniku u J. i protustranke Republike Hrvatske, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu Stalna služba u Starom Gradu poslovni broj Z-11074/21 (Z-17969/20) od 1. rujna 2021., 20. prosinca 2022.,

 

r i j e š i o   j e

 

Odbija se žalba predlagatelja Općine J. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu Stalna služba u Starom Gradu poslovni broj Z-11074/21 (Z-17969/20) od 1. rujna 2021.

 

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja preinačeno je rješenje prvostupanjskog suda poslovni broj Z-17969/20 od 4. ožujka 2021. na način da je odbijen upis prava vlasništva na ime predlagatelja Općine J., u odnosu na kč. br. 142/1, 143/1, 1231/26, 1231/27, upisane u zk. ul. 609 k. o. J. (st. I. izreke), naloženo je da se u odnosu na te čestice uspostavi zemljišnoknjižno stanje kakvo je bilo prije dopuštenog upisa (st. II. izreke), naložen je upis zabilježbe odbijenog prijedloga u zk. ul. 609 k. o. J. (st. IIII. izreke) te je naloženo brisanje zabilježbe prigovora upisane pod brojem Z-11074/21 (Z-17969/20) u zk. ul. 3775 k. o. J. (st. IV. izreke).

 

2. Protiv tog rješenja žali se predlagatelj iz svih žalbenih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP), koji se u ovom postupku podredno primjenjuje temeljem čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19 i 128/22, dalje: ZZK).

 

3. Žalba nije osnovana.

 

4. Ispitujući pobijano rješenje, nije utvrđeno da bi prvostupanjski sud počinio bitne povrede postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. ZPP, u vezi s čl. 99. st. 2. ZZK.

 

5. Predmet ove zemljišnoknjižne stvari je uknjižba prava vlasništva predlagatelja na č. zgr. 306, 570, 669, 13/1, 15/1, 15/2, 142/1, 143/1, 178, 207/1, 207/35, 207/62, 207/63, 207/97, 207/143, 1231/2, 1231/3, 1231/6, 1231/7, 1231/8, 1231/12, 1231/13, 1231/15, 1231/16, 1231/18, 1231/19, 1231/20, 1231/26, 1231/27, 1231/47, 1231/48, 1231/49, 1231/50, 1268/1, 2011, 2688/2, 3568 i 5241, sve k. o. J. na temelju Odluke Komisije Vlade Republike Hrvatske za rješavanje sporova o pravima općina, gradova i županije od 11. prosinca 1996., kojom je izvršena podjela imovine bivše Općine H. na način da su Općini J. u vlasništvo pripale navedene nekretnine, ali i na temelju čl. 362. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka USRH, 22/00 – odluka USRH, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17- ispravak pročišćenog teksta – dalje: ZVDSP), jer je u zemljišnim knjigama na tim nekretninama upisan Mjesni odbor J., čiji je pravni slijednik predlagatelj, budući da su se te nekretnine u vrijeme stupanja na snagu Zakona o šumama („Narodne novine“, broj 52/90) i Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, broj 34/91) nalazile u građevinskom području.

 

6. Pobijanim je rješenjem preinačeno rješenje istog suda poslovni broj Z-17969/20 od 4. ožujka 2021. u odnosu na kč. br. 142/1, 143/1, 1231/26, 1231/27, upisane u zk. ul. 609 k. o. J. na način da je u odnosu na te nekretnine odbijen prijedlog za uknjižbu uz obrazloženje da su te nekretnine na dan 16. listopada 1990. bile obuhvaćene Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištem Hrvatskog užeg područja krša za razdoblje 1984. – 1993., što je navedeno u potvrdi Hrvatskih šuma od 2. veljače 2021.

 

7. Prema odredbi čl. 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama („Narodne novine“, broj 41/90, dalje: ZIDZŠ) šume i šumska zemljišta na teritoriju Republike, osim šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu, jesu u državnom vlasništvu Republike Hrvatske.

 

8. Na dan stupanja na snagu ZIDZŠ, 16. listopada 1990. kč. br. 142/1, 143/1, 1231/26, 1231/27, upisane u zk. ul. 609 k. o. J. bile su obuhvaćene Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištem Hrvatskog užeg područja krša za razdoblje 1984. – 1993., što je navedeno u potvrdi Hrvatskih šuma od 2. veljače 2021.

 

9. Prema pravnom stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u brojnim odlukama (Rev 71/13-2, Rev-450/11, Rev-1486/12, Rev-560/13) šume i šumsko zemljište koje se na dan stupanja na snagu ZIDZŠ (16. listopada 1990.) nalazilo u društvenom vlasništvu, nezavisno od toga da li se nalazilo u zoni građevinskog zemljišta ili izvan nje, postalo je na temelju samog zakona vlasništvo Republike Hrvatske, tako da niti na temelju odredbe čl. 87. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi ("Narodne novine", broj 90/92, 94/93 i 117/97 – dalje: ZLSU) jedinice lokalne samouprave i uprave nisu postale vlasnicima šuma i šumskih zemljišta na svom području, jer je pretvorba društvenog vlasništva na šumama i šumskom zemljištu izvršena 16. listopada 1990. te su od toga dana šume i šumsko zemljište koje je do tada bilo u društvenom vlasništvu postale vlasništvo Republike Hrvatske. Zbog toga ZLSU (koji je donesen 1992. godine) nije mogao mijenjati vlasnički status nekretnina – šuma i šumskog zemljišta, niti je nekom odredbom ZLSU određeno da bi šume i šumsko zemljište unutar granica građevinskog zemljišta postale vlasništvo jedinice lokalne samouprave i uprave na čijem se području pojedina nekretnina nalazi. Za vlasnički status nekretnina – šuma i šumskog zemljišta nije odlučno je li zemljište prostornim planom predviđeno za gradnju. Provedba prostornih planova može biti razlog za izdvajanje nekretnine - zemljišta iz šumskog gospodarskog područja, ali samim prostornim planom ne može se mijenjati pravni status šume i šumskog zemljišta. To ne predviđa Zakon o šumama kao specijalni propis, a niti je provedba prostornih planova predviđena kao temelj za stjecanje vlasništva odnosno promjenu pravnog statusa zemljišta. Stoga, ako se radi o nekretninama koje su u zemljišnoj knjizi upisane kao društveno vlasništvo, te su se na dan stupanja na snagu ZIDZŠ, vodile u šumskogospodarskoj osnovi, radi se o nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske sukladno čl. 6. ZIDZŠ.

 

10. Sukladno tome, a kako se u konkretnom slučaju radi o nekretninama koje su u zemljišnoj knjizi upisane kao društveno vlasništvo, te su se na dan stupanja na snagu ZIDZŠ vodile u šumskogospodarskoj osnovi, radi se o nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, kako je to pravilno utvrdio prvostupanjski sud.

 

11. Neosnovano predlagatelj u žalbi ukazuje da se radi o nekretninama koje se nalaze unutar naselja J., te da nikako ne mogu biti šumskog karaktera, jer za   vlasnički status nekretnina – šuma i šumskog zemljišta nije odlučno je li zemljište prostornim planom predviđeno za gradnju, odnosno radi li se o nekretninama koje se nalaze unutar građevinskog područja, jer provedba prostornih planova može biti razlog za izdvajanje nekretnine - zemljišta iz šumskog gospodarskog područja (čl. 17. ZIDZŠ), ali samim prostornim planom ne može se mijenjati pravni status šume i šumskog zemljišta, koji u konkretnom slučaju dokazuje potvrda Hrvatskih šuma.

 

12. Slijedom izloženog, valjalo je temeljem čl. 149. st. 3. ZZK odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje.

 

 

U Velikoj Gorici 20. prosinca 2022.

 

 

                                                                                                                                                                                                                                       Sudac

 

                                                                                                         Nikola Ramušćak, v.r.