Poslovni broj Gž Ovr-620/2021-

 

                                                                                                  Poslovni broj Gž Ovr-620/2021-

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Brankici Malnar, u ovršnoj pravnoj stvari ovrhovoditelja P. B. e., Republika,  OIB …, zastupanog po punomoćniku M. K., odvjetniku u Odvjetničkom društvu K. & p. d.o.o. Z., protiv ovršenice D. D. iz M. G., C., OIB …, radi izravne naplate, rješavajući žalbe stranaka, izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću, poslovni broj Ovr-350/2021-27 od 23. kolovoza 2021., 19. prosinca 2022.,

 

r i j e š i o   j e

 

              I. Odbacuje se žalba ovršenice izjavljena protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću, poslovni broj Ovr-350/2021-27 od 23. kolovoza 2021., kao nedopuštena.

 

              II. Odbacuje se žalba ovrhovoditelja izjavljena protiv točke II. izreke rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću, poslovni broj Ovr-350/2021-27 od 23. kolovoza 2021., kao nedopuštena.

 

              III. Uvaženjem žalbe ovrhovoditelja preinačuje se točka I. izreke rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću, poslovni broj Ovr-350/2021-27 od 23. kolovoza 2021. te se prijedlog ovršenice za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odbija kao neosnovan.

 

              IV. Nalaže se ovršenici da nadoknadi ovrhovoditelju troškove sastava žalbe u iznosu od 468,75 kn/62,22 EUR[1], u roku od 8 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev ovrhovoditelja odbija kao neosnovan.

 

Obrazloženje

             

              1. Točkom I. izreke rješenja suda prvog stupnja naloženo je Financijskoj agenciji, Podružnica V. da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava po osnovi – Suglasnosti o zapljeni od dana 19. prosinca 2005. broj OV-19364/05, ovjerene kod javnog bilježnika I. A. iz Z. istog dana - temeljem zahtjeva za izravnu naplatu podnijetog FINI, Podružnica V. 17. siječnja 2012., do daljnje obavijesti suda.

 

              2. Točkom II. izreke rješenja suda prvog stupnja upućena je ovršenica u roku od 15 dana pokrenuti parnicu kojom će se pljenidba i prijenos kod FINE, Podružnice V. temeljem Suglasnosti o zapljeni od 19. prosinca 2005., broj OV-19364/05, ovjerene kod javnog bilježnika I. A. iz Z. istog dana, a temeljem zahtjeva za izravnu naplatu podnijetog FINI, Podružnica V. 17. siječnja 2012. proglasiti nedopuštenom zbog žalbenih razloga iz članka 50. stavak 1. točka 7., 9. i 10. Ovršnog zakona.

 

              3. Protiv tog rješenja žalbu podnose obje stranke pozivajući se na sve žalbene razloge iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; dalje ZPP), koji propis se primjenjuje na temelju odredbe članka 21. stavka 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20; dalje OZ).

             

4. Ovrhovoditelj žalbenim navodima ističe da ovršenica nije podnijela prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava iz odredbe članka 210. OZ-a, već prijedlog za obustavu ovrhe o kojem je pravomoćno odlučeno rješenjem Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ovr-693/2020 od 23. ožujka 2021. kojim je ukinuto rješenje suda prvog stupnja posl.br. Ovr-164/18-19 od 20. svibnja 2020. o obustavi postupka izravne naplate te je predmet vraćen na ponovni postupak sudu prvog stupnja. Nastavno navodi da sve ukoliko bi se i radilo o prijedlogu za odgodu iz članka 210. OZ-a, navodi ovršenice da ne bi predstavljali žalbene razloge iz članka 50. stavak 1. točka 7., 9. i 10. OZ-a iz kojeg razloga da nisu bile ispunjene pretpostavke za upućivanje ovršenice u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. Konačno ističe da u konkretnoj situaciji nisu ispunjeni uvjeti za odgodu ovrhe iz članka 65. stavak 1. OZ-a jer da ovršenica nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

 

              5. Predlaže preinačiti pobijano rješenje, podredno ukinuti ga i predmet vratiti na ponovni postupak sudu prvog stupnja, uz nadoknadu troškova sastava žalbe.

 

              6. U odgovoru na žalbu ovršenica je osporila žalbene navode ovrhovoditelja.

 

              7. Ovršenica u žalbi ponavlja navode istaknute tijekom prvostupanjskog postupka, a osim toga navodi da sud prvog stupnja nije mogao udovoljiti njenom prijedlogu i odgoditi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava nakon što je FINA temeljem rješenja suda prvog stupnja posl.br. Ovr-164/18-19 od 20. svibnja 2020. o obustavi postupka izravne naplate prestala postupati po predmetnoj osnovi za plaćanje.

 

              8. Predlaže preinačiti, podredno ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

 

9. Žalba ovrhovoditelja izjavljena protiv točke I. izreke rješenja suda prvog stupnja je osnovana, dok su njegova žalba izjavljena protiv točke II. izreke te žalba ovršenice u cijelosti, nedopuštene.

             

10. Prema odredbi članka 358. stavak 3. ZPP-a, koji propis se primjenjuje sukladno odredbi članka 21. stavak 1. OZ-a, žalba je nedopuštena ako osoba koja je podnijela žalbu nema pravnog interesa za podnošenje žalbe.

 

11. U konkretnoj situaciji, kada je sud prvog stupnja postupajući po prijedlogu same ovršenice taj prijedlog usvojio i sukladno odredbi članka 210. u vezi s člankom 65. OZ-a donio rješenje kojim je naložio FINI da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, ne može se ovršenici priznati pravni interes za podnošenje žalbe protiv točke 1. izreke rješenja suda prvog stupnja.

 

12. Nastavno, odredbom članka 10. stavak 3. OZ-a je propisano da odluke u ovršnom postupku sud donosi u obliku rješenja ili zaključka.

 

13. Odredbom članka 52. stavak 3. OZ-a je propisano da će ako ovrhovoditelj ospori postojanje razloga iz članka 50. stavak 1. točka 7. i točka 9. do 11. istog Zakona, ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvog stupnja bez odgode donijeti zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga zbog kojeg je izjavio žalbu.

 

14. Odredbom članka 11. stavak 5. OZ-a je propisano da protiv zaključka nije dopušten pravni lijek.

 

15. Citiranom odredbom članka 50. stavak 3. OZ-a izrijekom je propisano da će sud ovršenika na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom uputiti zaključkom pa pobijana odluka iz točke II. izreke, iako pogrešno naznačena kao rješenje, ima karakter zaključka protiv kojeg sukladno odredbi članka 11. stavak 5. OZ-a nije dopuštena žalba. Budući da sud svojim radnjama ne može stranci dati veća prava od onih koja joj po zakonu pripadaju, nije odlučno što je uputom o pravnom lijeku strankama dopušteno pravo podnošenja žalbe protiv ove odluke.

 

16. Iz navedenih je razloga žalba ovršenice u cijelosti a žalba ovrhovoditelja u dijelu u kojem on pobija točku II. izreke rješenja suda prvog stupnja, odbačena kao nedopuštena pozivom na odredbu članka 358. stavak 1. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a.

 

17. Ispitujući točku I. izreke pobijanog rješenja u granicama žalbenih navoda, pazeći pri tome na apsolutno bitne procesne povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi članka 365. stavak 2. u vezi sa člankom 381. ZPP-a i člankom 21. stavak 1. OZ-a, utvrđeno je da nije počinjena ni jedna od tih povreda zakona pa ni ona iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju žalbom upire ovrhovoditelj jer pobijano rješenje sadrži jasne i neproturječne razloge te se može ispitati.

 

18. Međutim, s pravom tvrdi ovrhovoditelj da je donijevši odluku iz točke I. izreke sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo, i to odredbu članka 65. stavak 1. u vezi s člankom 210. OZ-a.

             

              19. Donoseći pobijano rješenje, sud prvog stupnja je utvrdivši prethodno da je ovršenica sadržajno podnijela prijedlog da sud naloži FINI da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava iz odredbe članka 210. OZ-a, utvrdio da je ovršenica podnijela žalbu zbog žalbenog razloga iz članka 50. stavak 1. točka 7., 9. i 10. OZ-a pa je pozivom na odredbu članka 65. OZ-a odlučio kao u točki I. izreke pobijanog rješenja.

 

20. Odredbom članka 210. stavak 1. OZ-a je propisano da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavak 1. tog Zakona, prema odredbi članka 209. stavak 5. tog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Stavkom 2. istog članka je propisano da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o odgodi ovrhe, dok se na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

 

21. Odredbom članka 65. stavak 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko je udovoljeno i nekom od razloga navedenih u točki 1. - 10. citiranoga članka.

 

              22. Iz citirane zakonske odredbe proizlazi da pretpostavke za odgodu ovrhe na prijedlog ovršenika moraju biti kumulativno ispunjene da bi sud mogao odgoditi ovrhu. U konkretnoj situaciji ispunjena je prva pretpostavka iz članka 65. stavak 1. budući da je ovršenica izjavila žalbu iz članka 52. OZ-a (članak 65. stavak 1. točka 5. OZ-a), međutim po stavu ovog suda, ovršenica nije učinila vjerojatnim i da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, kako je to sadržajno utvrdio sud prvog stupnja.

 

              23. Naime, vjerojatnost opasnosti trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete kao razloga za odgodu ovrhe, ovršenica mora dokazati na jasan, određeni način, odnosno mora se raditi o realnim okolnostima koje ukazuju na tu vjerojatnost, ali ujedno mora učiniti vjerojatnim i da bi se nastupanje štete otklonilo upravo odgodom ovrhe. Da bi se radilo o nenadoknadivoj šteti ili teško nadoknadivoj šteti, mora se raditi o šteti koju ovršenica ne bi mogla nadoknaditi od ovrhovoditelja a opasnost nastupanja te štete mora se konkretizirati na razini vjerojatnosti. Drugim riječima, ovršenica je trebala učiniti vjerojatnim postojanje opasnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete uslijed nastavljanja ovrhe (uzročna veza između nastavka ovrhe i nastanka štete), ali i da bi se odgodom ovrhe ta opasnost otklonila. Međutim, ovršenica u svom prijedlogu opasnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete nije niti činjenično obrazložila, dok  s druge strane budući da je ovrhovoditelj bankarska institucija nema razloga za sumnju da ovršenica u slučaju uspjeha u parnici na koju je upućena, ako podnese tužbu, neće moći od ovrhovoditelja naplatiti neosnovano naplaćena novčana sredstva, odnosno nadoknaditi pretrpljenu štetu.

 

              24. Iz navedenih je razloga točka I. izreke rješenja suda prvog stupnja preinačena te je prijedlog ovršenice za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odbijen kao neosnovan pozivom na odredbu članka 380. točka 3. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a.

 

              25. Cijeneći vrijednost predmeta spora i uspjeh ovrhovoditelja koji u ovom žalbenom postupku iznosi 50%, valjalo je sukladno odredbi članka 154. stavak 2. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a ovrhovoditelju dosuditi  troškove sastava žalbe u iznosu od 468,75 kn. Iako bi ovrhovoditelju pripadalo pravo na troškove sastava žalbe i u većem iznosu jer je tako propisano odredbom Tbr. 13. točka 1.  Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22; dalje: Tarifa), ovrhovoditelj je zahtjev za naknadu troškova sastava žalbe postavio sukladno Tbr. 10. točka 5. Tarife pa su mu tako i priznati troškovi sastava žalbe. Stoga su sukladno odredbi članka 1. Izmjena Tarife  o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 126/22) i Tbr. 48. Tarife ovrhovoditelju priznati troškovi sastava žalbe u iznosu od 375,00 kn, što uvećano za iznos PDV-a ukupno iznosi 468,75 kn, dok je u preostalom dijelu njegov zahtjev odbijen kao neosnovan.

 

              26. Iz navedenih je razloga odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

 

U Rijeci, 19. prosinca 2022.

 

Sutkinja

Brankica Malnar