REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

Bjelovar, Trg E. Kvaternika 8             

     Poslovni broj: 42. Pp-2778/2022-15

 

 

U    I M E    R E P U B L I K E    H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Labanu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Andree Hudoletnjak, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog Z. J., radi prekršaja iz članka 22. stavka 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a povodom Optužnog prijedloga Policijske postaje G. P. K.: 211-07/22-5/19805, Urbroj: 511-02-09-22-1. od 27.7.2022, nakon provedenog žurnog postupka te proglašenja presude dana 15.12.2022., na temelju članka 183. u vezi članka 221. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona (NN 107/07), dana 19. prosinca 2022.,

 

 

p r e s u d i o     j  e

 

OKRIVLJENI Z. J., OIB:..., sin F. i Z., r. D., rođen .... u B. L., s prebivalištem u M. P. 58/B, radnik, nezaposlen, oženjen, 1 dijete,  državljanin Republike Hrvatske, srednja stručna sprema, pismen, prekršajno osuđivan, 

 

 

k  r  i  v    j  e

 

I               što je dana 27. srpnja 2022., u 15:30 sati, u obiteljskoj kući u M. P. 58/B, ponovno se nasilnički ponašao u obitelji na način da je zbog nesuglasica oko organiziranja karmina vikao na svoju šogoricu A. J. te joj uputio pogrdne riječi: "Jebem ti svece, Anđele, Gospu, krv Gospinu i Boga, glupačo jedna, odjebi", što je kod oštećene izazvalo povredu dostojanstva, uznemirenost i strah, time da je već kažnjavan za nasilje u obitelji ovosudnom presudom broj: Pp-4622/2021-10., pravomoćna dana 24. svibnja 2022.,        

dakle,  vrijeđanjem šogorice ponovno se nasilnički ponašao u obitelji, 

 

pa je time počinio prekršaj iz članka 22. stavka 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu se prekršaj temeljem istog propisa, a uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona  

 

i  z  r  i  č  e

 

              NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD  1.500,00  KUNA (tisuću petsto kuna)/ 199,08 eura (sto devedeset devet eura i osam centi).

 

II               Na temelju članka 40 stavka 1 i 2 Prekršajnog zakona u izrečenu novčanu kaznu uračunava se i vrijeme koje je okrivljenik proveo povodom uhićenja u policiji u trajanju od 2 dana, koje se izjednačuje sa iznosom od 600,00 kuna (šesto kuna)/ 79,63 eura (sedamdeset devet eura i šezdeset tri centa), tako da okrivljeniku preostaje za platiti iznos novčane kazne od 900,00 kuna (devetsto kuna)/ 119,45 eura (sto devetnaest eura i četrdeset pet centi).

III               Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog  zakona okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti presude.             

Ako okrivljenik u određenom roku u cijelosti ili djelomično ne plati izrečenu novčanu kaznu ista će se temeljem članka 34. stavka 2. Prekršajnog zakona  naplatiti prisilnim putem. 

Ako okrivljenik plati 2/3 izrečene novčane kazne i to iznos od 600,00 kuna (šesto kuna)/ 79,63 eura (sedamdeset devet eura i šezdeset tri centa), u gore navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini. 

IV               Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak postupka u ukupnom iznosu od 619,26 kuna (šesto devetnaest kuna i dvadeset šest lipa)/ 82,19 eura (osamdeset dva eura i devetnaest centi), u gore navedenom roku, pod prijetnjom ovrhe, dok se odbija preostali dio zatraženog stvarnog troška u iznosu od 104,00 kune (sto četiri kune)/ 13,80 eura (trinaest eura i osamdeset centi).  

 

Obrazloženje

 

1.               Policijska postaja G. P. podnijela je protiv okrivljenika Optužni prijedlog Klasa: 211-07/22-5/19805, Urbroj: 511-02-09-22-1. od 27.7.2022., a radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2.               Okrivljenik se očitovao o optužbi na način da se u vezi činjeničnih navoda izjasnio kako se ne smatra krivim za prekršaj stavljen mu na teret.

3.               Ispitani Z. J. navodi da od njegove strane kritične zgode nije bilo izražavanja nasilničkog ponašanja psihičke naravi koje bi ponovio i to u odnosu na šogoricu A. J. odnosno suprugu rođenog brata. Kod toga ističe da oštećena ima svoju obitelj, time da brat odnosno njen suprug boravi i radi u Republici Njemačkoj, a šogorica je navedene zgode u popodnevnim došla u njegovu kuću zbog činjenice da je preminuo njegov otac te je ona umjesto brata ispred obitelji došla da se zajedno dogovore oko obavljanja sprovoda kao i karmina vezano za taj nesretan događaj. Osim njega i šogorice u kući za stolom se nalazila njegova majka koja je stara i bolesna osoba i gotovo nepokretna zbog većeg broja teških operacija. Još je bio s njima jedan susjed iz mjesta M. Č. iz M. P. 58 A. Obzirom da je susjed imao ranije iskustva sa smrtnim slučajevima u obitelji, trebao mu je pomoći oko organizacije navedenog događaja i zato se te zgode zatekao u njegovoj kući. Između ostalog raspravljalo se o načinu posluživanja gostiju koji će prisustvovati karminu nakon sprovoda, pa je bilo govora i o naručivanju hrane odnosno "catering", iako ne zna tko je spomenuo tu ideju. No, nije bio za tu opciju zbog činjenice da u obitelji imaju mogućnosti da sami pripreme hranu za takvu vrstu događaja, jer hrane svinje i ovce. Ne sjeća se da li je šogorica komentirala takav njegov prijedlog i da li se suglasila ili protivila tome, ali je nastavno bilo govora o naručivanje hrane i on je tada općenito nešto iskazao pogrdnim riječima čijeg se sadržaja ne može više prisjetiti, da iskaže svoje nezadovoljstvo da se hrana ipak naručuje. To znači da se šogorici nije direktno i osobno obratio, posebno da bi to činio pogrdnim riječima iz optužnog akta odnosno psovkama i da bi je nazivao glupačom. Ništa slično nije učinio i ne zna zbog čega bi šogorica reagirala na način da se prvotno izjasnila kako se ne može s njom na neprimjeren način razgovarati iako to nije činio. Potom se ustala sa stolice i unosila mu se u lice, zbog čega je izgubio strpljenje te ju je jedanput otvorenim dlanom ruke ošamario, a ona je reagirala time što ga je drvenom stolicom na kojoj je prethodno sjedila udarila u ruku. Stoga smatra da oštećena nije imala razlog za takvu svoju reakciju, jer svojim ponašanjem nije izazvao njoj nikakvu štetu vrijeđanjem ili povredom dostojanstva i time poriče prekršaj kako mu se stavlja na teret.

 

4.               Obzirom da je okrivljenik porekao prekršaj za koji se tereti, sud je u žurnom postupku ispitao  oštećenu A. J., kao šogoricu okrivljenika te svjedoka M. Č., nakon čega je izvršen uvid u zapisnik o ispitivanju alkoholiziranosti za okrivljenika te zapisnik o ispitivanju svjedoka A. J.. 

5.               Ispitana A. J. iskazuje da je ona šogorica okrivljenika odnosno supruga njegovog rođenog brata time da sa obitelji živi odvojeno u odnosu  na okrivljenika  te je sve vrijeme i uvijek bila u dobrim bliskim odnosima sa okrivljenikom kao šogorom, uslijed čega je bila iznenađena opisanim ponašanjem od njegove strane koje nije bilo korektno prema njoj. Razlog zbog kojeg se kritiče zgode zatekla u njegovoj kući je bila činjenica da je preminuo svekar i bilo je potrebno dogovoriti se oko sahrane i drugih obaveza vezano za taj događaj. Uz okrivljenika u kući se zatekla svekrva kao majka okrivljenika i susjed M. Č. koji je dobar sa njihovom obitelji. Sjedeći za stolom razgovarali  su o spornom događaju i majka okrivljenika je poželjela da se nakon sprovoda supruga obave karmine i da se pozovu ljudi koji će biti prisutni  sprovodu. U tom smislu je ona predložila da se za karmine organizira "catering" na što je impulzivno reagirao okrivljenik prigovarajući tome ističući da neće na taj način organizirati karmine. No, okrivljeni je to rekao glasno te mu je ona rekla da se primiri i da normalno komuniciraju oko tih obaveza. Kada je majka ponovila svoju želju, okrivljenik je ponovno žustro reagirao i rekao da se to neće tako odvijati već da će on na svoj način organizirati karmine. Ponovno mu je  rekla da ne treba tako reagirati na impulzivan način vikom, ali joj je on rekao da u svojoj kući može vikati na koga hoće i kako hoće. Nakon toga okrivljenik se ustao i okrenuo prema njoj te udario bocom pive po stolu i obraćajući se njoj izricao joj je pogrdne riječi iz optužnog akta psujući svece, odnosno Anđele, Gospu krv Gospinu i Boga i nazvao je glupačom i uputio pogrdnu riječ "odjebi". Uslijed takvog vrijeđanja od njegove strane bila je nemalo iznenađena i uznemirena jer nije to od njega očekivala zbog dotadašnjih dobrih i korektnih odnosa, zbog čega je ujedno rekla da se tako sa njom ne može razgovarati i da viče na svoju suprugu ako to već želi. Time je inicirala njegovu daljnju reakciju kojom ju je jedanput ošamario otvorenim dlanom po licu, a odmah zatim zatvoren šakom u predjelu glave, pa mu je uzvratila time da je bacila na njega drveni stolac kako bi je prestao tjelesno zlostavljati, a nakon toga je odlučila pozvati policiju.

6.               Ispitani M. Č. iskazuje da je on susjed okrivljenika i sa njim te sa članovima obitelji je u dobrim i prijateljskim odnosima dugi niz godina te se povremeno posjećuju i druže. Time poznaje oštećenu kao šogoricu okrivljenika te je i s njom u dobrim odnosima. Navedene zgode pozvan je kod njih u obiteljsku kuću zbog činjenice da je umro otac okrivljenika te se tamo uputio radi pružanja saučešća svim članovima obitelji. U kući je zatekao oštećenu A. J. i majku okrivljenika Z. J., time da je pri njegovom dolasku okrivljenik izlazio automobilom te ne zna kuda se uputio. Kraće vrijeme po njegovom dolasku u njihovu kuću sjedio je za stolom sa oštećenom i majkom okrivljenika te su pili kavu i razgovarali o tom nesretnom slučaju. Ubrzo se vratio okrivljenik te su svi zajedno sjedili za stolom te je došlo do razgovara vezano za  sprovod kao i organiziranje karmina nakon toga. Svatko je iznosio svoje ideje i prijedloge oko toga, pa je oštećena A. J. napomenula da bi se karmine mogle lakše organizirati time da se naruči tzv. catering, što je očito zasmetalo okrivljenika koji je imao očito drugu ideju kako to sprovesti i organizirati. U tom trenutku je okrivljenik podizao  ton u razgovoru sa oštećenom A. i sjeća se da mu je ona pristojno odgovorila kako ne treba galamiti, jer se o toj temi samo normalno razgovara. Kako je on u međuvremenu razgovarao sa majkom okrivljenika nije u potpunosti pratio komunikaciju između okrivljenika i oštećene, ali misli da je on glasno se obraćao oštećenoj spominjući Boga i možda je upotrijebio neku pogrdnu riječ, ali se toga sada ne može detaljno prisjetiti već i zbog proteka vremena. No,  nakon toga je okrivljenik prišao do oštećene koja ja sjedila za stolom i najprije ju je ošamario te prije nego je uspio reagirati na ovakvu nenadanu situaciju, dodatno je okrivljenik oštećenu i zatvorenom šakom udario u predjelu glave, nakon čega je on bilo kakvo daljnje nasilje spriječio. Prema tome, neupitno je postojao neprimjeren fizički napad okrivljenika na oštećenu, ali nije potpuno siguran da li joj se obraćao pogrdnim riječima iz optužnog akta, jer je u tom trenutku razgovarao sa majkom okrivljenika.

7.               U postupku nije bilo sporno da se okrivljenik navedene zgode nalazio na naznačenoj lokaciji te da je bio u razgovoru sa šogoricom.

8.               Međutim, valjalo je kao sporno utvrđivati da li je tom prilikom okrivljenik ponovio nasilničko ponašanje u obitelji tako što bi vrijeđao oštećenu pogrdnim riječima, pa da bi takvo njegovo eksplicitno ponašanje kod njih izazvalo izvjesnu posljedicu u vidu povrede dostojanstva i uznemirenost.

9.               Na temelju svih provedenih dokaza, sud je na siguran način utvrdio da se okrivljenik u ovoj situaciji ponašao na način koji nije dopustiv za užu socijalnu sredinu odnosno obitelj, pa je njegovo postupanje imalo sve bitne elemente nasilja psihičke naravi iz članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

10.               Okrivljenik se prvotno izjasnio da se ne smatra odgovornim za naznačenu protupravnu radnju, kod čega u obrani navodi kako svakako od njegove strane navedene zgode nije bilo izražavanja verbalnog odnosno psihičkog nasilja prema oštećenoj na način da bi ih vrijeđao pogrdnim riječima i time kod nje izazvao neku uznemirenost odnosno povredu dostojanstva. Radilo se o tome da su oni vodili određeni obiteljski razgovor koji je bio konstruktivne naravi, jer su raspravljali o organizaciji sprovoda i karmina nakon toga povodom smrti njegovog oca, zbog čega se u kući tim povodom zatekla supruga njegovog brata odnosno oštećena A. J.. Dalje ističe da je on slušao prijedloge vezano za tu organizaciju, time da je netko spomenuo kako bi se za goste trebala naručiti hrana putem "cateringa", za koju on opciju nije bio i ne zna tko je to predložio. Iako je on bio za drugu opciju, netko je i dalje inzistirao na naručivanju hrane i stoga je on reagirao time da je iskazao neke pogrdne riječi, ali ih nije izričito i direktno uputio oštećenoj kao šogorici i nije upotrijebio psovke iz optužnog akta gdje bi oštećenu ujedno nazivao glupačom. Međutim, kako je došlo do međusobnog nerazumijevanja i oponiranja oko ovog dogovora oštećena je reagirala time da mu se unosila u lice zbog čega ju je fizički napao i udario po licu, na što mu je ona uzvratila tako da ej udarila drvenom stolicom po ruci.

11.               Vezano za predmetni događaj šogorica okrivljenika je odlučila iskazivati kao privilegirani svjedok te je jedino potvrdila prvi dio obrane okrivljenika vezano za to da se pojavila u njegovoj obiteljskoj kući radi dogovora o organiziranju sprovoda i karmina iza smrti svog svekra. Dodatno potvrđuje kako je bilo razgovora i o organiziranju hrane za osobe koje će se pojaviti na sprovodu i nakon njega, vezano za što je ona predložila da se za karmine organizira "catering" , a ta njena ideja je dovela  do impulzivne reakcije okrivljenika koji joj je prigovorio tvrdeći da se neće na taj način organizirati karmine. Ova reakcija okrivljenika je bila glasna i neprimjerena zbog čega mu je napomenula da oko toga treba razgovarati mirno i staloženo. Kako je okrivljenik nastavio sa vikom bila je prinuđena ponovno zatražiti da se primiri i normalno razgovara, a tada je njegova reakcija bila da je rekao kao može vikati u svojoj kući na koga želi i prišao do nje te joj iskazao pogrdne riječi psujući Anđele, krv Gospinu i Boga te je nazvao glupačom uz pogrdno izražavanje rječju "odjebi". Na kraju oštećena ističe kako je bila znatno uznemirena i iznenađena takvim ophođenjem okrivljenika, jer to od njega nije očekivala, obzirom da su uvijek bili u dobrim i korektnom odnosima. Još oštećena dodaje kako je zbog takvog eksplicitnog ponašanja okrivljenika bila prinuđena mu reći da se ne može tako prema njoj ophoditi i ponašati, uslijed  čega je okrivljenik na nju i tjelesno nasrnuo.

12.                Također, ispitani svjedok Č. makar u izvjesnoj mjeri je potvrdio navode same oštećene, a radi se o susjedu okrivljenika s kojim je dugo godina u dobrim odnosima, a on se na navedenoj lokaciju   kući okrivljenika zatekao također vezano za organizaciju sprovoda pokojnog oca okrivljenika. tvrdi da se tamo zatekla oštećena te majka okrivljenika i svi su zajedno za stolom sjedili i razgovarali o tom nesretnom slučaju. Vezano za tu organizaciju svatko je iznosio prijedloge time da je oštećena napomenula  kako bi se karmine mogle lakše organizirati naručivanjem  tzv cateringa. Svjedok ističe da je takav prijedlog zasmetao okrivljenika koji je imao drugu ideju, tako da je počeo odizati ton u razgovoru sa oštećenom dok mu je ona rekla kako ne treba galamiti već se može o tome normalno razgovarati. U tim trenucima on je razgovarao sa majkom okrivljenika i nije u potpunosti pratio što se događa između okrivljenika i oštećene, ali je doista glasno spominjao Boga i moguće da je upotrijebio neku pogrdnu riječ, čega se ne sjeća zbog proteka vremena. U svakom slučaju nije upitno da je u jednom trenutku okrivljenik došao do oštećene koja je sjedila za stolom te  je ošamario i zatvorenom šakom udario u glavu, tako da je on bio prinuđen reagirati i spriječiti daljnje nasilje.

13.               Nadalje, uvidom u zapisnik o ispitivanju alkoholiziranosti za okrivljenika uviđa se kao je on tempore ciminis u organizmu imao neznatnu koncentraciju alkohola od 0,25 g/kg, tako da su njegove kognitivne sposobnosti ipak u dovoljnoj mjeri bile očuvane da je mogao i morao kontrolirati svoje ponašanje i biti tolerantan u komunikaciji sa oštećenom.

14.               Isto tako, uvidom u ovosudnu pravomoćnu presudu broj: Pp-4622/2021-10. nalazimo da je okrivljenik već sankcioniran za nasilničko ponašanje u obitelji i to u odnosu na roditelje, kao osobe  starije životne dobi, a radilo se čak i o fizičkom nasilju za koji je okrivljeniku izrečena novčana kazna. To znači da se ovdje nije radilo o izoliranom događaju već je očito okrivljenik sklon asocijalnom i neprimjerenom ponašanju prema bliskim osobama. 

15.               Na kraju treba napomenuti da je oštećena ispitana i neposredno nakon događaja na zakonit način obzirom da su joj pružena sva potrebna upozorenja kao privilegiranom svjedoku, time da je i tom prilikom izričito napomenula sve točne riječi koje joj je okrivljenik uputio ove zgode, čiji sadržaj svakako predstavlja psihičko nasilje, jer su pojedine riječi krajnje uvredljive. 

16.               Prema tome, prvotno treba napomenuti da je i sam okrivljenik iznoseći obranu istakao da je imao verbalni sukob odnosno prepirku sa oštećenom kao šogoricom, jer se nisu mogli  dogovoriti oko organizacije karmina nakon sprovoda njegovog oca. Time i sam ističe kako je u jednom trenutku zbog nezadovoljstva bio prinuđen odići ton na oštećenu te da je iskazao neku psovku. S druge strane, okrivljenik  je u kontradiktornosti kada naznačuje da je njegovo izražavanje bilo samo općenito da se nije obraćao oštećenoj, iako je prethodno utvrdio kako je razgovor vodio upravo s njom i bio nezadovoljan njenim prijedlozima koje je nudila vezano za temu o kojoj su razgovarali.

17.               Isto tako, potpuno nepristrani svjedok Č. koji se slučajno zatekao u obiteljskoj kući okrivljenika ove zgode te je pratio situaciju i komunikaciju između prisutnih osoba, a on je sam u dugogodišnjim dobrim susjedskim i prijateljskim  odnosima sa okrivljenikom i članovima njegove obitelji, također je istaknuo da je on u jednom trenutku vodio razgovor sa majkom okrivljenika, dok je okrivljenik upravo imao komunikaciju sa svojom šogoricom odnosno oštećenom i da ga je ona u dva navrata pokušavala primiriti i tražila da snizi ton u međusobnom razgovoru, a i sam misli da je okrivljenik iskazivao neke psovke spominjući Boga

18.              Osim toga, sama oštećena kao šogorica okrivljenika doista ne može imati nikakav životni motiv i razlog da potpuno neistinito i bezrazložno tereti okrivljenika za ovakvu vrstu protupravne radnje, time više kada su samom događaju bili prisutni i drugi svjedoci. Ona je sama istaknula da je bila uvijek u dobrim odnosima sa okrivljenikom kao šogorom i da nikako nije očekivala da bi se on mogao prema njoj tako neprimjereno i ružno izražavati, pa je zbog toga i bila uznemirena. Pri tome treba spomenuti da je oštećena potpuno precizno istaknula sve pogrdne riječi koje je koristio i izražavao okrivljenik, uz napomenu da je te riječi uputio upravo njoj, jer je s njom i vodio navedeni razgovor oko obavljanja sahrane i karmina.

19.                Upravo iz naprijed iznesenih razloga ne može se prihvatiti smislenom i uvjerljivom obrana okrivljenika kada ističe da je on eventualno neke neprimjerene riječi iskazao općenito bez da bi se obraćao upravo oštećenici, a posebno da bi je nazivao glupačom. K tome, neupitno je okrivljenik te zgode u stresnoj situaciji zbog smrti bliske osobe očito reagirao impulzivno i bez minimuma tolerancije, jer se prema provedenim dokazima  ukazuje da je potom izazvao i tjelesni sukob nasrtajem na samu oštećenu koju je višekratno udarao rukama, do čega ne bi došlo ako prethodno nije bio u nekom verbalnom sukobu s njom. Dakle, u situaciji kada svjedok Č. govori i tome da se okrivljenik očito nije njemu obraćao kada je podizao ton niti svojoj majci, jer su upravo njih dvoje međusobno komunicirali, onda je jedino moguće  zaključiti da se okrivljenik obraćao isključivo oštećenoj kao šogorici i da je upravo prema njoj iskazao riječi koje svakako izazivaju negativnu emociju kod bliskog člana obitelji.

20.               Prema tome, potpuno je jasno da naznačene riječi iz činjeničnog opisa optužnog akta upućene bilo kojoj osobi predstavljaju direktan smisao vrijeđanja, što kod osobe kojoj se te riječi upućuju nužno izaziva izvjesnu negativnu emociju kao što je uznemirenost ili povreda dostojanstva, posebno ako se te riječi upućuju bliskom članu obitelji, kao što je ovdje slučaj. Stoga je oštećena s razlogom u ovoj situaciji bila povrijeđena, jer nije očekivala da će se okrivljenik bez valjanog razloga i motiva prema njoj tako ponašati omalovažavajući je kao svoju šogoricu.  

21.                Nakon ocijene provedenih dokaza i to svakog zasebno te u njihovoj ukupnosti, okrivljenik je u subjektivnom i objektivnom smislu ispunio elemente prekršaja koji mu se stavlja na teret te je oglašen krivim i izrečena mu je blaža novčana kazna od zakonom propisanog minimuma.

22.               Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir obiteljsko i imovno stanje okrivljenika, a kao olakotna okolnost cijeni se činjenica da nije zaposlen te nije iskazivao nikakvu posebnu upornost pri izvršenju samog čina nasilja, dok je sud kao otegotno cijenio njegovu kažnjavanost u jednom navratu za isti prekršaj. Osim toga, neupitno je u konkretnoj situaciji na njegovoj strani bio prisutan nedostatak tolerancije i pristojnosti u komunikaciji sa bliskim članom obitelji, pa stoga kada se uzme u obzir način postupanja okrivljenika i stupanj krivnje, tada je izrečena blaža novčana kazna primjerena težini nasilnog čina i biti će dostatna da utječe na njegovu svijest i buduće primjereno ponašanje u socijalnoj sredini, posebno u obiteljskim odnosima, pa će se na taj način postići zakonska svrha kažnjavanja i to u smislu individualne prevencije.   

23.               U svakom slučaju okrivljeniku se u izrečenu novčanu kaznu uračunava vrijeme koje je proveo povodom uhićenja u trajanju od 2 dana, time da se to vrijeme uhićenja izjednačava sa iznosom od 600,00 kuna, pa se za taj iznos i umanjuje izrečena novčana kazna.

24.               Također, odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona izričito je propisano da okrivljenik u roku koji mu je određen u presudi može platiti i dvije trećine izrečene novčane kazne u kojem slučaju se smatra da je novčana kazna plaćena u cjelini, dok protekom tog roka ipak mora platiti cjelokupan iznos izrečene novčane kazne. 

25.               Sud se u odnosu na okrivljenika nije odlučio na izricanje zaštitne mjere zabrane približavanja, te održavanja i uspostavljanja veze sa žrtvom nasilja obzirom da prema provedenim dokazima jasno proizlazi da je oštećena isključivo zbog nesretnog slučaja u obitelji došla u kuću okrivljenika iako faktično živi i prebiva u drugom mjestu i time se gotovo uopće ne vidi i ne komunicira s njim. Time je iznimno mala mogućnost budućeg slučajnog susreta i viđanja između njih i ne postoji time realna opasnost da bi moglo ponovno doći do nasilnog čina, posebno kada niti ranije nisu često  komunicirali. K tome ne postoji nikakav životni razlog i motiv na strani okrivljenika da zbog bilo kojeg razloga  inzistira na približavanju oštećenoj, a još manje na njenom uznemiravanju kada nemaju nikakvih zajedničkih potreba ili interesa. Sve su to razlozi zbog kojih je krajnje nepotrebna i ne svrsishodna navedena zaštitna mjera.

26.               Okrivljenik je na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona  dužan platiti trošak postupka s naslova paušala, čija je visina odmjerena obzirom na dužinu trajanja i složenost postupka, kao i dio zatraženog stvarnog troška koji se odnosi na prijevoz automobilom, upotrebu alkometra i liječnički pregled, te putni trošak svjedoka M. Č. od M. P. do B. i nazad, a koji iznos predstavlja cijenu prijevoza osobnim vozilom u skladu sa odredbama Pravilnika o naknadi troškova u prekršajnom postupku, jer se ipak radi o radnoj  sposobnoj osobi koja može privrijediti određena sredstva za vlastito uzdržavanje i time može platiti naznačeni iznos troškova postupka bez da time ugrožava svoju egzistenciju ili članova obitelji. 

27.               Međutim, sud je odbio preostali dio zatraženog troška koji se odnosi na utrošeno vrijeme rada policijskih službenika, a to iz razloga što u okvir redovne i osnovne djelatnosti ovih službenika ulazi i otkrivanje počinitelja prekršaja u okviru radnog vremena za koji posao su plaćeni iz državnog proračuna, jer se i za te poslove osiguravaju posebna proračunska sredstva Ministarstva unutarnjih poslova kao korisnika državnog proračuna, pa je neprihvatljiva ponovna naplata u odnosu na drugog korisnika državnog proračuna. 

 

U Bjelovaru, 19. prosinca 2022.                                                             

 

Zapisničar                                                                                                           SUDAC

Andrea Hudoletnjak v.r.                                                                                  Ratko Laban v.r. 

 

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

 

              Protiv ove presude okrivljenik i podnositelj Optužnog prijedloga imaju pravo žalbe nadležnom Prekršajnom sudu u Zagrebu, u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, a ista se podnosi putem ovog Suda, u dva istovjetna primjerka.

 

Za točnost otpravka – ovlašteni službenik

ANDREA HUDOLETNJAK