REPUBLIKA HRVATSKA OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac Pr-3002/2020-9

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Eneji Stejskal Kanazir kao sucu
pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice T. B., S.,
OIB: …, zastupanog po punomoćniku M. K. odvjetniku u S.,
protiv tuženika zavoda, S.,
OIB: …, zastupanog po punomoćnicima iz OD L. i
partneri u S., radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, u prisutnosti
zamjenice punomoćnika tužitelja prilikom zaključenja glavne rasprave, prilikom
objave, a nakon objave, dana 16. prosinca 2022.,

p r e s u d i o j e

I/ Nalaže se tuženiku zavodu,
S., OIB: …, da tužiteljici T. B., iz S.,
OIB: …, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe na ime
razlike plaće isplati ukupan iznos od 12.793,25 kn bruto (1.697,95 EUR-a) zajedno
sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 849,42 kn od 16.01.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 1.020,98 kn od 16.02.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 861,71 kn od 16.03.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 907,94 kn od 16.04.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 937,85 kn od 16.05.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 919,65 kn od 16.06.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 1.026,58 kn od 16.07.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,

2

Pr-3002/2020-9

- 972,37 kn od 16.08.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 955,92 kn od 16.09.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
-852,41 kn od 16.10.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 975,04 kn od 16.11.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 955,09 kn od 16.12.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 927,83 kn od 16.01.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 630,47 kn od 16.02.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak, pa do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na
stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu
uvećanoj za tri postotna poena te da plati trošak parničnog postupka zajedno s
zakonskim zateznim kamatama prema navedenoj stopi koja teče od presuđenja pa
do isplate.

II/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi
tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 6.875,00 Kuna (912,47 Eura)
uvećane za pripadajuće zakonske zatezne kamate koje na taj iznos teku od
donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako
polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na
razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za
referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. U tužbi predanoj ovom sudu dana 22.12.2021.godine tužiteljica potražuje od
tuženika isplatu razlike plaće temeljem odredbe iz čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 23.11.2006. i
Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. Naime, tužiteljica tvrdi da je bila u radnom
odnosu kod tuženika, koji predstavlja javnu službu te da je bila zaposlenica tuženika
i u utuženom periodu od prosinca 2015. do siječnja 2017. Tužiteljica je uredila
tužbeni zahtjev podneskom od dana 18.05.2022.godine te u tom smislu potražuje
iznos od 12.793,25 Kuna bruto.

2. U odgovoru na tužbu od 20.04.2022.godine tuženik osporava osnov i visinu
tužbenog zahtjeva ističući da je tužiteljici obračunavao plaću sukladno važećim
propisima te ističe prigovor zastare potraživanja.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom, Sporazuma o osnovici za
plaće u javnim službama, Dodatka sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama; izmjena i dopuna dodatka sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama; arbitražne odluke od 07.12.2011.godine; vjerodostojnog tumačenja
izmjena i dopuna dodatka sporazumu o osnovici za plaću u javnim službama;
priopćenja za javnost DZZS od 28.08.2015.godine; procjene tromjesečnog BDP-a

3

Pr-3002/2020-9

DZZS-a od 04.12.2015.godine; priopćenja za javnost DZZS-a od 27.11.2015.godine;
procjene tromjesečnog BDP-a DZZS-a od 04.09.2015.godine.

4. Tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti je osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom razlike plaće za razdoblje od
prosinca 2015. do siječnja 2017. Između stranaka je sporna osnova tužbenoga
zahtjeva. Predmetno potraživanje nije u zastari budući nije proteklo pet godina od
dospjelosti svakog pojedinog potraživanja (članak 139.ZR-a) jer je tužba podnesena

22.12.2020.godine, a tužiteljica uređenim tužbenim zahtjevom potražuje iznos razlike
plaće za razdoblje od prosinca 2015. do siječnja 2017.godine.

6. Tužitelica svoj tužbeni zahtjev temelji na čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011.
kojim je utvrđeno da će se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn primjenjivati čim
službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku (dalje: DZS) ukažu na rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno
prosječno dva ili više posto i na čl. IV. st. 2. i st. 3. Izmjena Dodatka, koje odredbe
utvrđuju na koji način će se vršiti uskladba osnovice plaće u javnim službama prema
paritetu plaće u privredi, a koji tekst je prihvaćen i Arbitražnom odlukom od 7.
prosinca 2011.

8. Među strankama nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila
zaposlenik tuženika, koji sukladno odredbi čl. 2. Zakona o plaćama u javnim
službama (NN, 27/01, 39/09, dalje: ZPJS), predstavlja javnu službu., a koja činjenica
proizlazi i iz pregledanog ugovora o radu. U utuženom razdoblju plaća tužiteljice je
definirana čl. 4. ZPJS kojim je propisano da plaću službenika i namještenika čini
umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i
namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku
navršenu godinu radnog staža. Osnovica plaće je regulirana čl. 2. Zakona o osnovici
plaće u javnim službama (NN 39/09, 124/09, dalje: ZOPJS) na način da je određeno
da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim
između Vlade RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do
donošenja državnog proračuna RH za narednu godinu osnovicu plaće u javnim
službama određuje Vlada RH posebnom odlukom.

9. U utuženom razdoblju na snazi je bio i Temeljni kolektivni ugovor za
službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12, 150/13, 153/13 dalje:
TKU), koji u čl. 51. propisuje da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na
osnovnu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti
radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za
svaku navršenu godinu radnog staža te dodaci na osnovnu plaću.

10. U postupku je utvrđeno da su vlada, s jedne strane, i
sindikati s druge strane, sklopili 23. studenog 2006., Sporazum o
osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Sporazum) kojim je utvrđeno
povećanje osnovice za plaće u javnim službama za šest posto godišnje tijekom

2007., 2008. i 2009. godine i da se navedene obračunske osnovice primjenjuju od 1.
siječnja svake godine.

4

Pr-3002/2020-9

11. Nadalje je utvrđeno da su iste stranke zaključile 13. svibnja 2009. Dodatak
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Dodatak),
temeljem kojeg Dodatka su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz

2008. u visini od 5.108,84 kn bruto te da su time u čl. III. utvrdili način povrata
osnovice, na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u
iznosu od 5.415,37 kn nakon rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a.

12. Vlada i sindikati, potom su 26. listopada 2011. sklopili
Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje
u tekstu: Izmjene Dodatka), a koji tekst je usvojen i Arbitražnom odlukom od 7.
prosinca 2011. U čl. III. Izmjena Dodatka je određeno da će osnovica za obračun
plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni
pokazatelji DZS ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog
tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje
prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije
stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna
tromjesečja).

13. Vlada i sindikati javnih službi prihvatili su 28. prosinca 2012.
Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka kojim se utvrđuje da se, za slučaj da se
do 31. prosinca 2012. ne ostvare pretpostavke iz čl. III. Izmjena Dodatka, Vlada
obvezuje korigirati osnovicu za obračun plaća u javnim službama, na način da će ista
biti na razini koja odgovara utvrđenom paritetu između bruto plaće VSS početnika u
javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi u RH za cijelu

2008. na godišnjoj razini. Nadalje, utvrđuje se kako će se, ako realni međugodišnji
tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u Izmjenama
Dodatka, uskladba odgoditi za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog
tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao.

14. Dana 28. kolovoza 2015. DSZ RH je objavio prvu procjenu tromjesečnog
BDP za drugo tromjesečje 2015. iz koje proizlazi kako je BDP realno veći za 1,2% u
II. tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. Isti statistički pokazatelji su
potvrđeni i procjenom od 4. rujna 2015. Iz prve procjene tromjesečnog BDP za treće
tromjesečje 2015. DSZ-a od 27. studenoga 2015. proizlazi kako je BDP realno veći
za 2,8% u III. tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., koji statistički
pokazatelji su potvrđeni i procjenom od 4. prosinca 2015. S obzirom da je došlo do
poboljšanja stanja, odnosno rasta BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na
isto razdoblje prethodne godine, te da aritmetička sredina navedene dvije stope
iznosi 2%, to je utvrđeno da su se krajem studenoga 2015. ispunili uvjeti za
povećanje osnovice u visini od 5.415,37 kn i to temeljem čl. III. Izmjena Dodatka.

15. Imajući u vidu naprijed navedeno, ovaj sud smatra da Izmjene Dodatka
predstavljaju KU sklopljen sukladno odredbama čl. 2. ZOPJS te odredbe čl. 51. st. 4.
TKU kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i
dopuna na područje visine plaće u javnim službama. Člankom 51. st. 4. TKU je bilo i
propisano da ugovorne stane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu te sve
njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega
proizlaze, važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim
dokumentima. Iz navedenih razloga Izmjene Dodatka, a na koje se tužiteljica poziva
u tužbi predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor što proizlazi i iz činjenice da su

5

Pr-3002/2020-9

Vlada RH i Sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno
tumačenje Izmjena Dodatka radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5., a u svezi sa čl.
VII. st. 1. Izmjena Dodatka. U tome smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem
odredbe članka III. spomenutih Izmjena Dodatka ispunjeni su krajem 2015., s
početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III.
Izmjena Dodatka.

16. Dakle, tuženik je tužiteljici u utuženom razdoblju, a obzirom da je počevši
od siječnja 2016.godine bio u obvezi obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od

5.415,37 kn bio u obvezi isplaćivati plaću po navedenoj osnovici budući je ispunjen
uvjet za primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužiteljici
isplaćena plaća u utuženom razdoblju jer je došlo do rasta međugodišnjeg
tromjesečnog BDP-a, za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje
prethodne godine (prosječno 2 ili više posto). S obzirom da je tuženik u utuženom
razdoblju obračunavao tužiteljevu plaću po osnovici od 5.108,84 kn, iako je bio u
obvezi obračunavati plaću po osnovici od 5.415,37 kn, to je u obvezi naknaditi
tužiteljici potraživanje s osnova razlike bruto plaće i naknade plaće.

17. Sukladno navedenom, a kako visina tužbenog zahtjeva nije sporna između
stranaka, prihvaćen je kao osnovan obračun razlike plaće koja je tužiteljici trebala
biti isplaćena u utuženom periodu u iznosu od zatraženih 12.793,25 Kuna (1.697,95
Eura). Sud je kao tijelo javne vlasti u ovom sudskom aktu ukupan iznos novčane
obveze dvojno iskazao u kunama i eurima, a sve na temelju odredbi čl. 48. st. 1. i 2.
Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne
novine" br. 57/22) i odluci o stopi konverzije kune u euro po središnjem paritetu 1
euro = 7,53450 kuna (12.793,25 Kuna : 7,53450 = 1.697,95 EUR-a).

18. Na dosuđene iznose tužiteljici su priznate zakonske zatezne kamate
primjenom odredbe čl. 29. ZOO koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela
iznosa do isplate (čl. 84. st. 3. odnosno čl. 92. st. 3. Zakona o radu (NN 149/09,
61/11 i 73/13, 93/14).

19. Na dosuđene iznose tužiteljici su priznate zakonske zatezne kamate
primjenom odredbe čl. 29. ZOO koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela
iznosa do isplate (čl. 84. st. 3. odnosno čl. 92. st. 3. Zakona o radu (NN 149/09,
61/11 i 73/13, 93/14). Budući da se zatezne kamate, koje se na zakašnjele isplate
plaća isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada i
ne podliježu oporezivanju (čl. 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04,
73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14) i
čl. 17. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09,
146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14), te da porez na dohodak i
prirez porezu na dohodak dospijevaju tek s isplatom, što znači da se na te iznose ne
obračunavaju zatezne kamate te su zatezne kamate na bruto iznose plaće u tom
smislu dosuđene kao u točki I/ izreke ove presude, izuzev kamata na iznos poreza
na dohodak i prireza porezu na dohodak iz navedenog razloga, a kako je i odlučeno
u točki I/ izreke ove presude.

6

Pr-3002/2020-9

20. Obzirom da je tužiteljica u cijelosti uspio sa tužbenim zahtjevom tuženik
mu je dužan sukladno odredbi članka 154.stavka 1. ZPP-a naknaditi parnične
troškove. U navedenom smislu tužiteljici kao opravdani, a sukladno odredbama
Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika pripadaju trošak sastava
tužbe u iznosu od 100 bodova; trošak sastava podneska od 16.02.2022.godine u
iznosu od 100 bodova; trošak sastava podneska od 19.05.2022.godine u iznosu od
100 bodova; zastupanja na ročištu od 26.04.2022.godine u iznosu od 100 bodova;
zastupanja na ročištu od 28.09.2022.godine u iznosu od 100 bodova; trošak objave
presude u iznosu od 50 bodova, a što ukupno iznosi 550 bodova, te što s obzirom na
vrijednost boda od 10,00 Kuna ukupno iznosi 5.500,00 Kuna te što uz dodatak od
25% PDV-a u iznosu od 1.375,00 Kuna ukupno iznosi 6.875,00 Kuna ili 912,47 Eura
(6.875,00 kn : 7,53450 = 912,47 EUR ) a koji iznos je tuženik dužan isplatiti
tužiteljici na ime troškova ovog parničnog postupka zajedno sa zatraženom
zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate te
koja se obračunava sukladno odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 78/15), a
kako je i odlučeno u točki II/ izreke ove presude.

U Splitu, 16.prosinca 2022.

SUDAC

Eneja Stejskal Kanazir,v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana
od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem
ovog suda za Županijski sud. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se
presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije
pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano
ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije uredno obaviještena o
ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena
danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DN-a:

- tužitelju-po punomoćniku

- tuženiku – po punomoćnicima