- 1 -              Revd 4192/2022-2

Broj: Revd 4192/2022-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Viktorije Lovrić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Jasenke Žabčić članice vijeća, Marine Paulić članice vijeća i Darka Milkovića člana vijeća u pravnoj stvari tužitelja 1. M. J., S., OIB … i 2. A. J., S., OIB …, koje zastupa punomoćnik M. L., odvjetnik u Z., protiv tuženika C. o. d.o.o., R., OIB …, kojeg zastupa direktor D. S. W., S. A. d., L. A., a ovoga zastupa punomoćnik M. K., odvjetnik u Z., radi utvrđenja ništetnosti ugovora, isplate i naknade štete, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije, protiv presude i rješenja Županijskog suda u Splitu broj Gž-22/2022-5 od 19. srpnja 2022., kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-11237/19-105 od 13. listopada 2022.,  u sjednici održanoj 15. prosinca 2022.,

r i j e š i o   j e:

              Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.

Obrazloženje

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Splitu broj Gž-22/2022-5 od 19. srpnja 2022., kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-11237/19-105 od 13. listopada 2022.

2. U prijedlogu je postavio dva pravna pitanja za koje smatra da su važna, u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 79/19 i 80/22 - dalje: ZPP), a ona glase:

              "1. Može li sud u odnosu na zajmodavca kao ugovornu stranu koja je ispunila svoje obveze iz ugovora sukladno čl. 501. ZOO-a utvrditi ništetnost ugovora o zajmu sklopljenog putem posrednika, kada u postupku nije utvrđeno da su pretpostavke ništetnosti predviđene člankom 329. ZOO-a u vrijeme sklapanja ugovora o zajmu postojale na strani zajmodavca i u odnosu na ugovor o zajmu, već isključivo na strani posrednika i u odnosu na drugi ugovorni odnos (posredovanje)? Može li se postojanje objektivnih kriterija iz čl. 329. ZOO-a utvrditi na strani posrednika kod sklapanja ugovora o zajmu, a ne kod ugovornih strana?

              2. Može li sud isključivo na temelju činjenica koje se odnose na drugi ugovorni odnos između trećih osoba, različit od ugovora koji je predmet spora, utvrditi da je isti ugovor ništetan?".

3. Kao razloge važnosti postavljenim pitanjima navodi odluku Županijskog suda u Bjelovaru posl.br. Gž-708/2017-2 od 13. travnja 2017., Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici poslovni broj Gž-271/2022 od 17. ožujka 2022., poslovni broj Gž-309/2020 od 9. lipnja 2021., te odluku Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž-1002/2018 od 4. srpnja 2019., i Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-272/2022 od 28. lipnja 2022., te predlaže dopustiti mu podnošenje revizije i obvezati tuženika na naknadu troškova postupka, uključujući i trošak revizijskog postupka.

4. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

5. Prijedlog je neosnovan.

6. Predmet spora je tužbeni zahtjev na utvrđenje ništetnim Ugovora o zajmu od 26. studenoga 2010. i Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva nekretnine od 26. studenoga 2010., na uspostavu ranijega zemljišnoknjižnog stanja na suvlasničkom udjelu od 1/1 na nekretnini pobliže opisanoj u pobijanoj presudi, uz istodobni upis tužitelja M. J. kao vlasnika, zahtjev na isplatu tužitelju iznosa od 46.206,63 kn zajedno sa zateznom kamatom kao i odluka o trošku parničnog postupka.

7. 1. Nižestupanjski sudovi su utvrdili da je pravomoćnom sudskom odlukom u kaznenom postupku, presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj KOV-US-52714 od 10. lipnja 2014. Z. O. proglašen krivim što je u razdoblju od početka 2007. do 17. svibnja 2012., udruživši se s više osoba (među kojima su i D. M. te N. Đ.), u cilju sklapanja što većeg broja ugovora o zajmu pod lihvarskim uvjetima i tako pribavljanja protupravne imovinske koristi na štetu većeg broja građana, povezali se u zajedničko djelovanje s podijeljenim ulogama prilikom davanja zajmova zainteresiranim osobama uz ugovaranje nerazmjerne koristi iskorištavanjem njihovih teških životnih i materijalnih prilika, na način što su u pisanim ugovorima navedeni iznosi zajma koji su bili znatno veći od iznosa stvarno danog zajma te su ugovorene i obračunate kamate na iznos ugovorenih, a ne stvarno plaćenih iznosa, u koju su svrhu radi prikrivanja stvarne naravi pravnog posla koristili osnovana trgovačka društva, među kojima i C. o. d.o.o. i Međunarodne konzultacije V. d.o.o., pa su na ime povrata tih zajmova danih pod lihvarskim uvjetima, između ostalih i s M. J., N. i A. J. u više navrata sklopili ugovore o zajmu kojima su im stvarno pozajmili sveukupno 22.060,00 kn, a temeljem kojih ugovora su od njih pribavili novac i drugu imovinu u iznosu od najmanje 105.719,00 kn, čime su ih oštetili za najmanje 81.414,81 kn, za koji iznos su se okoristili.

7. 2. Cijeneći da je u kaznenom postupku utvrđeno počinjenje kaznenog djela na štetu tužitelja u kojem djelu je korišten tuženik, kao trgovačko društvo zbog davanja zajmova pod lihvarskim uvjetima i to baš davanjem takvih zajmova na štetu tužitelja te da je u takvom stanju stvari parnični sud, sukladno članku 12. ZPP-a, u pogledu postojanja kaznenoga djela i kaznene odgovornosti počinitelja vezan predmetnom pravomoćnom osuđujućom kaznenom presudom, nižestupanjski sudovi su zaključili da se radi se o ništetnom pravnom poslu u smislu 322. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05 i 41/08 - dalje ZOO).

8. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP-a, revizijski sud je utvrdio da su vezano za postavljena pravna pitanje određeno izloženi razlozi (citirane odluke županijskih sudova) zbog kojih tuženik smatra da su postavljena pitanja važna u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP-a.

9. Prema ocjeni ovoga suda za postavljena pitanja nisu izneseni odgovarajući razlozi važnosti jer u citiranim odlukama nije izneseno pravno shvaćanje na koje se odnose postavljena pitanja. Uz to i prvim i drugim postavljenim pitanjem, (samo drugačije formuliranim), traži se odgovor na to  može li sud u odnosu na zajmodavca utvrditi ništetnost ugovora o zajmu sklopljenog putem posrednika, kada u postupku nije utvrđeno da su pretpostavke ništetnosti predviđene člankom 329. ZOO-a postojale na strani zajmodavca i u odnosu na ugovor o zajmu, već isključivo na strani posrednika i u odnosu na drugi ugovorni odnos (posredovanje), pa to pitanje polazi i od pogrešne pretpostavke da u odnosu na zajmodavca nisu utvrđene pretpostavke ništetnosti iz čl. 329. ZOO-a.

10. Iznošenjem svojih pravnih shvaćanja o postavljenim pitanjima i ocjenom provedenih dokaza po nižestupanjskim sudovima tužitelj zapravo osporava ocjenu provedenih dokaza i pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, što nije dopustivo u reviziji, pa jednako tako ni u postupku odlučivanja o prijedlogu za dopuštenje revizije.

11. Kako od navedenih pitanja ne zavisi odluka u ovoj pravnoj stvari ne radi se o važnim pitanjima, niti o dostatnim razlozima za intervenciju ovoga suda, posljedično čemu u ovoj pravnoj stvari u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije, nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 385.a ZPP-a, to je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP-a, riješeno kao u izreci.             

Zagreb, 15. prosinca 2022.