- 1 -              Rev-x 573/2018-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev-x 573/2018-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Viktorije Lovrić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Jasenke Žabčić članice vijeća, Marine Paulić članice vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari I-tužitelja V. B. pok. A. iz K., OIB: ... , kao pravnog slijednika pok. A. B. pok. V., II-tužiteljice U. B. pok. J. iz P., OIB: ... , III-tužiteljice J. Š. pok. J. iz P., OIB: ... , IV-tužiteljice B. B. ud. A. iz P., OIB: ... , V-tužiteljice K. B. ud. N. iz Z., OIB: ... , kao nasljednica pok. N. B. sina A., VI-tužitelja D. P. iz Z., OIB: ... , VII-tužiteljice S. K. iz Z., OIB: ... i VIII-tužiteljice S. P. M. iz Z., OIB: ... , tužitelji od VI do VIII kao zakonski nasljednici iza pok. M. P., koje sve zastupaju punomoćnici – odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu D. T. i J. T. iz Z., protiv I-tuženice Republike Hrvatske, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Z., Građansko – upravni odjel i II-tuženika A. P. iz P., OIB: ... , kojeg zastupa punomoćnik J. K., odvjetnik u Z., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o reviziji svih tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-158/18-2 od 16. veljače 2018., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Pagu poslovni broj P-1561/2015-179 od 30. studenog 2017., u sjednici vijeća dana 15. prosinca 2022.,

 

 

r i j e š i o   j e :

 

 

I. Ukida se presuda Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-158/18-2 od 16. veljače 2018. i predmet se vraća tom sudu na ponovno suđenje.

 

II. O troškovima ovog revizijskog postupka odlučit će sud zajedno s odlukom o glavnoj stvari.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Pagu presudom poslovni broj P-1561/2015-179 od 30. studenog 2017. sudio je:

 

"I Utvrđuje se da su tužitelji vlasnici nekretnina označenih kao čest. zem. 8389/629 za 425.870/973.739 koja čestica ima oznaku u formiranju kao kat. čest. 839/1126 površine 425.870 m2, dijela čest. zem. 8389/629 za 118.479/973.739 koja čest. zem. ima kat. oznaku u formiranju kao kat. čest. 8389/1127 površine 118.479 m2 i dijela čest. zem. 8389/629 za 835/973.739 koja čest. zem. ima kat. oznaku u formiranju označenu kao čest. zem. 8389/1128 površine 865 m2 sve u k.o. P. upisanih u z.k.ul. 7063 za k.o. P. u naravi pašnjaci u predjelu J. g. za cijelo sve prema prijavnom listu Ureda za katastar ispostava P. Klasa: 932-06/09-02/4, Ur. br. 541-19-3-05/7-09-01 od 29. 01. 2009. godine za korist tužitelja u omjerima: tužitelja pod 1) V. B. u 6/24 dijela, tužitelja pod 2) U. B. u 3/24 dijela, tužiteljice pod 3) J. Š. u 3/24 dijela,  tužiteljice pod 4) B. B. u 3/24 dijela, tužiteljice pod 5) K. B. u 3/24 dijela, tužitelja pod 6) P. D. u 2/24 dijela, tužiteljice pod 7) K. S. u 2/24 dijela, tužiteljice pod 8) P. M. S. u 2/24 dijela, slijedom čega su tužitelji ovlašteni na temelju ove presude a nakon njene pravomoćnosti zatražiti i postići uknjižbu prava suvlasništva na označenim nekretninama i u označenim dijelovima na svoje ime što su tuženi dužni priznati i trpjeti brisanje svoga prava vlasništva uz istodoban upis prava suvlasništva tužitelja u zemljišnoj knjizi, sve u roku od 15 dana.“

 

1.1. Odlukom o parničnim troškovima naloženo je tuženicima Republici Hrvatskoj i A. P. naknaditi tužiteljima troškove parničnog postupka u iznosu od 35.012,50 kuna.

 

2. Županijski sud u Zadru presudom poslovni broj Gž-158/18-2 od 16. veljače 2018. preinačio je prvostupanjsku presudu u toč. I. izreke i odbio tužbeni zahtjev naveden u toč. 1. ovog obrazloženja.

 

3.Tako je suđeno u sporu radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama opisanim u presudi, za koje su tužitelji tvrdili da su ih stekli od svojih pravnih prednika temeljem nasljeđivanja i ugovora o darovanju, a prednici da su stekli nekretnine uzurpacijom državnog zemljišta, te su koristili zemljišta prije stupanja na snagu Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa iz 1930. godine. Tužitelji su također tvrdili da su oni i njihovi prednici u nesmetanom posjedu nekretnina preko 50 godina, pa su stekli nekretnine i dosjelošću.

 

4. Protiv drugostupanjske presude tužitelji su podnijeli reviziju iz čl. 382. st. 2.  Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH i 84/08, 123/08, 57/1, 148/11, 25/13 i 89/14- dalje ZPP), koji se u ovom slučaju primjenjuje na temelju odredbe čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP (Narodne novine broj 70/19, dalje; ZID ZPP/19) i čl. 107. st. 5. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP (Narodne novine broj  80/22, dalje; ZID ZPP/22), radi postupovnopravnih i materijalnopravnih pitanja naznačenih u reviziji. Predložili su da Vrhovni sud RH prihvati reviziju te preinači nižestupanjske presude i prihvati tužbeni zahtjev u cijelosti, a podredno ukine nižestupanjske presude i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

5. Tuženici nisu odgovorili na reviziju.

 

6. Revizija je osnovana.

 

7. Viječe revizijskog suda je prije odluke o osnovanosti revizije ispitalo njezinu dopuštenost imajući na umu da u ovom sporu protiv drugostupanjske presude nije dopuštena redovna revizija iz čl. 382. st. 1. ZPP jer vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude u sporu ne prelazi 200.000,00 kuna (iznosi 10.000,00 kuna), dakle nije ispunjen vrijednosni kriterij za dopuštenje redovne revizije po čl. 382. st. 1. ZPP, a nije riječ o presudi donesenoj u sporu o postojanju ugovora o radu, odnosno prestanku radnog odnosa ili radi utvrđenja postojanja radnog odnosa, niti prema odredbama članka 373.a i 373.b ZPP.

 

8. Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP, u slučajevima u kojima ne mogu podnijeti reviziju prema odredbi čl. 382. st. 1. ZPP, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekoga materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, od kojih su neki razlozi navedeni samo primjerice. U reviziji iz čl. 382. st. 2. ZPP stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose, te izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

 

9. Revizija je u ovom slučaju dopuštena samo u odnosu na treće pravno pitanje.

 

10. Predmet spora je, kako je uvodno navedeno, utvrđenja prava vlasništva na nekretninama opisanim u presudi.

 

11. U postupku pred nižestupanjskim sudovima je utvrđeno:

 

- uvidom u e-zk. izvadak (l.s. 137) utvrđeno je da je čest.zem. 8389/69 S. u K. sa 5515 m2 iz z.k.ul. 2475 k.o. P. upisana kao vlasništvo J. B. u 2/8 dijela, J. B. u 3/8 dijela i P. B. u 3/8 dijela,

 

- uvidom u zk.ul. 2515 k.o. P. za čest.zem. 8389/628 (l.s. 138) vinograd u S. T. sa 2050 m2 utvrđeno je da je vlasnik V. B. pok. A.,

 

- uvidom u e-zk. izvadak iz zk.ul. 3690 k.o. P. (l.s. 139) utvrđeno je da je čest.zem. 8389/632 vinograd K. D. sa 1870 m2 vlasništvo M. B.1, sina J., P. u 1/5 dijela, T. B. ž. M., P. u 1/5 dijela, J. B., sina M., P. u 1/5 dijela, A. B., sina M., P. u 1/5 dijela, M. B.2, s. M., P. u 1/5 dijela,

 

- uvidom u posjedovni list (l.s. 142) utvrđeno je da je čest.zem. 8389/33 P. sa 10 ha u posjedu M. B.1, pok. J.,

 

- uvidom u popis kat. čestica sa posjednicima u k.o. P. (l.s. 26) utvrđeno je da su čest.zem. 8643/1, čest. zem. 8643/2 i čest. zem. 8644 iz PL 2815 upisane kao posjed P. s. d.d. P.,

 

- uvidom u rukom pisani tekst (l.s. 28) proizlazi da su braća B. pok. J. iz P. dopisom od 2. ožujka 1924., obaviješteni od strane tadašnjeg Općinskog upravitelja Općinske Uprave da im se dozvoljava da sagrade ogradicu za pašu sitnog blaga na mjestu zvanom K. d. u pašnjaku S. P. u površini od 20 gonjala, u slučaju diobe općinskih pašnjaka, su dužni ostaviti općini tlo i zidove bez da za to ima ikakve nadoknade, te da će im naknadno biti određen najam. Glede iste, tužitelji su u podnesku od 27. svibnja 2011., pojasnili da ona danas nosi oznaku čest. zem. 8389/358, da su oni njezini vlasnici, da je na njoj sagrađena čobanska kućica označena kao čest. zgr. 1116 k.o. P. i da je smještena unutar utužene nekretnine,

 

- uvidom u rukom pisani zahtjev (l.s. 29 i l.s.32-34) utvrđeno je da prijavu za razrješenje agrarnog odnosa podnose M. i I. B., sinovi J. iz P. i to za čestice 8389/33 kao P. uz napomenu da težački odnos traje od 1878.,

 

- iz prijave Sreskom sudu (l.s. 30 i l.s.35-36) za razrješenje agrarnog odnosa vidljivo je da istu podnosi J. B. pok. J. za čest. zem. 8389/686 i čest.zem. 8389/683,

 

- uvidom u izvod iz posjedovnog lista br. 41 (l.s. 31) od 1. listopada 1976. vidljivo je da je dio čestice 8389/33 P. sa 100.000 m2 u posjedu A. i J. B.,

 

- iz povijesti posjeda od 23. studenog 2009. (l.s. 193) za čest.zem. 8625 (dio čest. zem. 8389/33 i čest. zem. 8389/629 k.o. P.) proizlazi da su se od revizije posjedovnog stanja za k.o. P. 1956. čest. zem. 8389/629 k.o. P. kao pašnjak sa 1385 m2 i čest.zem. 8389/33 k.o. P. vodile u posjedu kao DV - organ upravljanja Općine P. Godine 1964. uzurpacijom D. b. poslovni broj UP/Io 247/64 dio k.č.br. 8389/33 u naravi pašnjak, površine 1.100.000 m2 posjed prešao na ime V. B. pok. A. iz P., a istom promjenom prelazi u posjed P. s. P. Rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i stambeno-komunalne djelatnosti, Uprave za geodetske poslove, za dio k.o. P., Klasa: 932-05/91-01/16 od 27. prosinca 1991., a koji je na snazi od 1. siječnja 1992., dotadašnji se katastarski operat stavlja izvan snage, a od dijela čest.zem. 8389/33 i dijela čest.zem. 8389/629 k.o. P. nastaju nove, među kojima i čest.zem. 8625 k.o. P., pašnjak, površine 581.569 m2, a u posjedu se i dalje vodi DV organ upravljanja - Općina P. Godine 1997. poslovni broj UP/Io 932-07/97-1/754 čest.zem. 8625 k.o. P. pašnjak u površini od 581.569 m2 u posjedu DV - organ upravljanja - Općina P. se cijepa na: čest. zem. 8625/1, pašnjak, površine 502.344 m2 u posjedu DV organ upravljanja Skupštine Općine P.; čest.zem. 8625/2 pašnjak, površine 79.225 m2 u posjedu – DV organ upravljanja Skupština Općine P.; čest.zem. 8625/3, u naravi pašnjak, površine 305 m2 u posjedu P. s.; čest.zem. 8625/4 pašnjak, površine 695 m2 u posjedu DV - organ upravljanja Općine P. Iste godine, poslovni broj UP/Io 932-07/97-1/758 čest.zem. 8625/1 se cijepa na čest.zem. 8625/1 pašnjak sa 450.575 m2 i 8625/5 pašnjak sa 51.769 m2, u posjedu ostaje upisan DV, organ upravljanja Skupštine Općine P.,

 

- uvidom u povijesti posjeda (l.s.197-198) utvrđene su različitosti glede podataka koji se odnose na predmet spora, pa tako iz povijesti posjeda od 2. prosinca 2009., klasa: 936-02/09-05/0051, ur.br.: 541-19-03-05/3-09-2 proizlazi da su se od revizije posjedovnog stanja za k.o. P. 1956. čest. zem. 8389/629 k.o. P. kao pašnjak sa 1385 m2 i čest. zem. 8389/33 k.o. P. vodile u posjedu kao DV - organ upravljanja Općine P., da je godine 1964. uzurpacijom D. b. poslovni broj UP/Io 247/64 dio čest. zem. 8389/33 k.o. P., u naravi pašnjak, površine 1.100.000 m2 posjed prešao na ime V. B. pok. A. iz P., a istom promjenom prelazi u posjed P. z. P. Rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i stambeno-komunalne djelatnosti, Uprave za geodetske poslove, za dio k.o. P., kl.: 932-05/91-01/16 od 27. prosinca 1991., a koji je na snazi od 1. siječnja 1992., dotadašnji se katastarski operat stavlja izvan snage, a od dijela čest. zem. 8389/33 i dijela čest. zem. 8389/629 k.o. P. nastaju nove, među kojima i čest. zem. 8625 k.o. P., u naravi pašnjak, površine 581.569 m2, a u posjedu se i dalje vodi DV- organ upravljanja Općine P. Godine 1997. poslovni broj UP/Io 932-07/97-1/754 čest. zem.  8625 k.o. P., u naravi pašnjak u površini od 581.569 m2 u posjedu DV - organ upravljanja Općine P. se cijepa na: čest. zem. 8625/1, u naravi pašnjak, površine 502 344 m2 u posjedu DV - organ upravljanja Skupštine Općine P.; čest. zem. 8625/2, u naravi pašnjak, površine 79 225 m2 u posjedu – društveno vlasništvo; čest. zem. 8625/3, u naravi pašnjak, površine 305 m2 u posjedu P. s.; čest. zem. 8625/4, u naravi pašnjak, površine 695 m2 u posjedu DV - organ upravljanja Općine P. Iste godine, poslovni broj UP/Io 932-07/97-1/758 čest. zem. 8625/1 k.o. P. se cijepa na pašnjak površine 450 575 m2 i čest. zem. 8625/5, u naravi pašnjak površine 51.769 m2, u posjedu ostaje upisan DV - organ upravljanja Skupštine Općine P.,

 

- uvidom u povijesti posjeda od 2. prosinca 2009., klasa: 936-02/09-05/0051, ur.br.: 541-19-03-05/3-09-3 (l.s. 195-196) proizlazi da čest. zem. 8625 predstavlja dio čest. zem. 8389/33 i čest. zem. 8389/629 k.o. P., da se od revizije posjedovnog stanja za k.o. P. 1956., dio čest. zem. 8389/33 k.o. P. vodi u posjedu kao državno vlasništvo i kao organ upravljanja Općina P., a dio čest. zem.  8389/33 k.o. P. zvane P. se vodio u posjedu M. B., J. iz P., da je 1964., uzurpacijom D. b. (UP/Io 247/64.) dio čest. zem. 8389/33, u naravi pašnjak, površine 1.100.000 m2 prešao u posjed M. B. J. iz P.; da je 1965. (UP/Io 275/65), prijavnim listom redovitih promjena dio čest. zem. 8389/33, u naravi pašnjak, površine 1.100.000 m2 prešao u posjed P. z. P.; da je 1970. (UP/Io 25/70), dio čest. zem. 8389/33, u naravi pašnjak, površine 100 000 m2 zv.  P. prešao iz posjeda državnog vlasništva tadašnje Skupštine Općine P. u posjed M. B.1 iz P.; da je 1971., poslovni broj UP/Io 148/71 darovanjem cijeli posjed, pa i dio čest. zem. 8389/33 k.o. P. u površini od 100 000 m2 prešao u posjed sinova i to A. za 1/4 dijela i J. za 1/2 dijela - oba M. B.; da je rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i stambeno komunalne djelatnosti, Uprave za geodetske poslove, za dio k.o. P., klasa: 932-05/91-01/16 od 27. prosinca 1991., a koji je na snazi od 1. siječnja 1992., dotadašnji katastarski operat stavljen izvan snage, a od čest. zem. 8389/33 k.o. P. su nastale mnoge nove katastarske čestice, a budući stranke nisu označile na terenu svoj posjed, nije se znalo se koji dio polažu pravo posjeda.

 

- uvidom u zk. izvadak (l.s. 206) za zk.ul. 7063 k.o. P. za čest.zem. 8389/629 pašnjak J. g. sa 973.739 m2 utvrđeno je da se kao vlasnik upisala Republika Hrvatska,

 

- uvidom u rješenje uprave za Katastar i geodetske poslove od 3. lipnja 1970. (l.s. 207) vidljivo da je u kat. operatu za k.o. P. izvršena promjena podataka o zemljištu i to sa dosadašnjeg stanja za dio parcele 8389/33 sa Skupštine općine P. na M. B. iz P. i to u površini od 10-00-00,

 

- uvidom u zahtjev za priznanje zauzetog zemljišta općenarodne imovine (l.s. 208) utvrđeno je da je M. B.1, sin J., Komisiji za uzurpacije Narodnog odbora kotara Zadar isti podnio 13. studenog 1958., u kojem je naveo da on s članovima obitelji, suprugom T., kćeri M. i sinovima A. i J. obrađuje nekretnine zvane L. D. B. oznake čest. zem. 8166/7, čest. zem. 8389/683, čest. zem. 8389/33 i čest. zem. 8166/1 k.o. P. po kulturi pašnjaci, da su predmetne nekretnine uzurpirane po njegovom ocu/djedu prije 200 godina i po njemu prije 35 godina,

 

- uvidom u prijavni list od 6. studenog 2007. Područnog ureda za katastar Zadar, Ispostave P., klasa: 932-06/07-02/162, ur.br.: 541-19-0305/7071 k.o. P. (l.s. 209-216) i kopije katastarskog plana, proizlazi da je istim izvršeno usklađenje katastra i zk. promjena nastalo 2007. temeljem zahtjeva tužitelja pod 1) u svrhu sređivanja vlasničkih odnosa, a kao posjednik je upisana tuženica, da razlika u prirastu površine od 22.050 m2 je nastala zbog ranije krivo upisane površine, a dotadašnje stanje parcele broj 8389/629, pašnjak ukupne površine 995.789 m2, evidentirano kao novo stanje: parcela broj 8389/629 površine 450.575 m2, parcela broj 8389/1126 površine 425.870 m2, parcela broj 8389/1127 površine 118.479 m2 i parcela broj 8389/1128 površine 865 m2, sve J. G., pašnjak i upisane u zk.ul. 7063,

 

- uvidom u Ugovor o zakupu zemljišta (l.s. 241) sklopljenog 28. srpnja 1987. na neodređeno vrijeme između A. B. i J. pok. M. iz P. i RO P. s. P. iz kojeg proizlazi da su isti P. s. dali u zakup kao svoje vlasništvo 104.481 m2 na predjelu B. B. D. B., no ne sadrži zemljišnoknjižnu oznaku te nekretnine, a iz izdatnice br. 8 od 9. kolovoza 1982. (l.s. 64) proizlazi da je A. B. izdano 22 kg paškog sira, kao i po izdatnici br. 25 od 15. lipnja 1979. J. B. i A. B. pok. J., po izdatnici br. 44 od 1. kolovoza 1981.

 

12. Imajući na umu navedena utvrđenja prvostupanjskom presudom je prihvaćen tužbeni zahtjev s obrazloženjem da su „tužitelji dokazali da su stekli pravo vlasništva razrješenjem agrarnih odnosa feudalnog karaktera, prema Zakonu iz 1930. godine, imajući u vidu agrarni maksimum propisan Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine broj 26/84), u skladu s kojim su i tužitelji postavili tužbeni zahtjev.“

 

12.1. U odnosu na činjenične tvrdnje iz tužbe o stjecanju prava vlasništva dosjelošću u obrazloženju je navedeno kako „tužitelji nisu mogli steći nekretninu temeljem dosjelosti budući da se navedeni osnovi, agrar i dosjelost, međusobno isključuju.“

 

13. Drugostupanjski sud je preinačio prvostupanjsku presudu i odbio tužbeni zahtjev jer je našao kako iz činjeničnih utvrđena  prvostupanjskog suda ne slijedi zaključak da bi tužitelji stekli pravo vlasništva razrješenjem agrarnih odnosa feudalnog karaktera, prema Zakonu iz 1930. godine, pri čemu nije posebno obrazloženo zbog čega sud drži da vlasništvo na nekretninama nije stečeno dosjelošću.

 

13.1.Prema shvaćanju drugostupanjskog suda tužitelji su u ovoj parnici, sukladno čl. 7. st. 1. u svezi čl. 219. st. 1. ZPP, trebali dokazati osnovu i način stjecaja prava vlasništva na spornim nekretninama. Međutim sve činjenice o kojima su iskazivali tužitelji i saslušani svjedoci, kao i priloženi materijalni dokazi upućuju na stjecanje prava vlasništva samo dijela čest.zem. 8389/629 koja odgovara čest.zem. 8625/1. Stoga je po shvaćanju drugostupanjskog suda prihvaćanjem tužbenog zahtjeva pogrešno primijenjeno materijalno pravo, jer nije pravilno cijenjena odredba paragrafa 6. Zakona o razrješenju agrarnih odnosa kojim je bio propisan zemljišni maksimum, a predniku tužitelja je već priznato pravo vlasništva na drugoj parceli u površini od maksimalnih 10 ha (podnesak tužitelja od 8. travnja 2010.).

 

14. Tužitelji su revizijom osporili pravno shvaćanje na kojemu se temelji obrazloženje presude drugostupanjskog suda te su naznačili više pravnih pitanja.

 

15. Prvim pitanjem tužitelji pitaju mora li stjecanje prava vlasništva na nekretninama od strane tužitelja imati istu pravnu osnovu kao i stjecanje vlasništva na istim nekretninama od strane izvornog pravnog prednika tužitelja.

 

15.1. U reviziji nije naznačen razlog važnosti naznačenog pitanja, pa u odnosu na to pitanje nije ispunjen formalni kriterij dopuštenosti po čl. 382. st. 2. i 3. ZPP.

 

16. Drugim pitanjem tužitelji pitaju je li drugostupanjski sud, kad preinačuje prvostupanjsku presudu pozivom na odredbu čl. 373. toč. 3. ZPP, dužan u obrazloženju svoje odluke navesti zbog čega smatra da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo ako je ocijenio da je činjenično stanje pravilno utvrđeno.

 

16.1. U odnosu na razlog važnosti je navedeno da je sud propustio obrazložiti presudu o tome kako je cijenio dokaze i kakve je zaključke izveo, a što je bio dužan. Tužitelji su se pozvali na odluku Vrhovnog suda RH poslovni broj Rev-76/81 kao razlog važnosti naznačenog pitanja.

 

16.2. Naznačeno pitanje nije važno za odluku u sporu jer je drugostupanjski sud prihvatio činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda koji je u obrazloženju opširno obrazložio koje je dokaze izveo, koje je činjenice utvrdio i koje je zaključke donio o odlučnim činjenicama. Prvostupanjska presuda je preinačena zbog pogrešne primjene materijalnog prava na činjenice koje su utvrđene u postupku pred prvostupanjskim sudom.

 

17. Revizija je dopuštena i osnovana samo u odnosu na treće pravno pitanje.

 

18. Trećim pitanjem tužitelji u bitnome pitaju je li drugostupanjski sud bio dužan, ako je ocijenio da tužitelji nisu stekli pravo vlasništva na nekretninama navedenim u izreci presude temeljem Zakona o ukidanju agrarnih odnosa iz 1930., dati svoju ocjenu o stjecanju prava vlasništva od strane tužitelja na istim nekretninama na temelju dosjelosti o čemu su iznesene činjenične tvrdnje u tužbi, i pri tome uvažiti pravnu ocjenu i shvaćanje Europskog suda za ljudska prava u sličnim postupcima vođenim protiv Republike Hrvatske.

 

18.1. U reviziji je navedeno da je pitanje važno zato što sud nije vezan pravnom kvalifikacijom spora, pa je trebao odlučiti o tužbenom zahtjevu prema činjeničnim navodima iz tužbe. Tužitelji su se u odnosu na to pitanje pozvali na odluku Vrhovnog suda RH poslovni broj Gž-3/1999-2 od 8. srpnja 1999., te na odluke Europskog suda za ljudska prava u predmetima Radomilja protiv RH broj 37685/10 od 17. svibnja 2010., Trgo protiv RH broj 35298 od 11. listopada 2004. i Jakeljić protiv RH broj 22768/12 od 17. ožujka 2012. Time su u sadržajno ukazali na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 186. st. 3. ZPP.

 

19. Presuda Vrhovnog suda RH poslovni broj Gž-3/1999-2 od 8. srpnja 1999. se temelji na pravnom shvaćanju prema kojem  „Za ocjenu pitanja pravne prirode ovog spora nije od značaja okolnost što je tužitelj tužbu pravno kvalificirao kao tužbu za zaštitu od nezakonite radnje, jer sukladno odredbi iz čl. 186. st. 3. ZPP sud nije vezan za pravnu osnovu tužbenog zahtjeva.“

 

19.1. Takvo shvaćanje je zauzeto u nizu sudskih odluka, primjerice u rješenju Revx.1118/14-2 od 17. ožujka 2015. u kojoj je navedeno: „U odnosu na prvo pitanje, valja istaći da sud nije vezan za pravnu osnovu tužbenog zahtjeva (čl. 186. st. 3. ZPP-a), pa je u konkretnom slučaju drugostupanjski sud postupajući sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, izvršio pravnu kvalifikaciju tužbenog zahtjeva i na činjenični supstrat predmeta primijenio upravo one materijalnopravne odredbe koje proizlaze iz pravne kvalifikacije spora. Pravna kvalifikacija spora je pitanje primjene materijalnog prava…“

 

20. Prema odredbi čl. 186. st. 3. ZPP sud će po tužbi postupiti i kad tužitelj nije naveo pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, a ako je tužitelj pravnu osnovu naveo, sud nije za nju vezan.

 

21. U ovom sporu tužitelji su u tužbi iznijeli činjenične tvrdnje o stjecanju prava vlasništva temeljem nasljeđivanja i darovanja, a prednik na temelju uzurpacije državnog zemljišta i Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa iz 1930. godine. Pored ovih činjeničnih navoda iznesene su i tvrdnje koje se odnose na navodni mirni kvalificirani posjed nekretnine od strane tužitelja i njihovih prednika kroz potreban broj godina za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

 

22. Prvostupanjskom presudom je prihvaćen tužbeni zahtjev s obrazloženjem da su „tužitelji dokazali da su stekli pravo vlasništva razrješenjem agrarnih odnosa feudalnog karaktera, prema Zakonu iz 1930. godine, imajući u vidu agrarni maksimum propisan Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine broj 26/84), u skladu s kojim su i tužitelji postavili tužbeni zahtjev.“ U odnosu na činjenične tvrdnje iz tužbe o stjecanju prava vlasništva dosjelošću u obrazloženju je navedeno kako „tužitelji nisu mogli steći nekretninu temeljem dosjelosti budući da se navedeni osnovi, agrar i dosjelost, međusobno isključuju.“

 

23. Drugostupanjski sud je prihvatio činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda, ali je ocijenio da tužitelji nisu stekli pravo vlasništva razrješenjem agrarnih odnosa feudalnog karaktera, prema Zakonu iz 1930. godine. Sud je propustio u toj procesnoj situaciji ocijeniti osnovanost tužbenog zahtjeva na temelju činjeničnih tvrdnji o (po navodima tužitelja) mirnom kvalificiranom posjedu nekretnine kroz vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, a to je utjecalo na zakonitost pobijane presude.

 

24. Stoga je u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP, pa je valjalo ukinuti drugostupanjsku presudu po čl. 394. st. 1. ZPP i predmet vratiti drugostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

Zagreb, 15. prosinca 2022.