REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU                                                             

      Stalna služba u Pakracu

Pakrac, Trg pape Ivana Pavla II  br.1                                                                     

 

Poslovni broj: Ref 33 Pn-184/2020.-39.

 

 

     U    I M E    R E P U B L I K E    H R V A T S K E

 

P R E S U D A       

 

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu po sudcu ovog suda Dobrili Krajnović, u pravnoj stvari tužitelja V. Ž., O.:..., K., F. F. 38A zastupana po punomoćniku Ž. D., odvjetniku iz P., protiv tuženika H. J., K. T. 27, D., L., O.:..., zastupan po punomoćniku L. F., odvjetniku iz P., radi  naknade štete, nakon glavne rasprave održane 7. studenog 2022., u nazočnosti tužiteljice, punomoćnika tuženika i z.z. tuženika, 15. prosinca 2022., javno uz objavljivanje,

 

p r e s u d i o      j e

 

I              Nalaže se tuženiku H. J. D., K. T. 27, O.: ..., da tužiteljici V. Ž., O.:..., iz K., F. F. 38A, plati s osnova naknade štete iznos od 39.051,60 kuna / 5.182,96 eura1 sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 15. prosinca 2022. pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje H. prema čl.29., st.2. i st.8. Z., kao i da joj plati troškove ovog postupka u iznosu od 9.865,00 kn / 1.309,31 eura1 sa zakonskim zateznim kamatama po istoj stopi koja teče na iznos dosuđenih troškova tekućom od dana presuđenja 15. prosinca 2022. pa do isplate, sve u roku 15 dana.

 

II              Odbija se tužitelj tužiteljica V. Ž. iz K., F. F. 38A, s tužbenim zahtjevom preko dosuđenog iznosa  od 39.051,60 kuna / 5.182,96 eura1  do zatraženog iznosa od 55.788,00 kuna / 7.404,34 eura1 sa zakonskom zateznom kamatom počevši od dana donošenja presude do isplate na ime naknade štete. 

 

 

 

1Fiksni tečaj konverzije 7,53450

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Ref 33 Pn-184/2020.-39.

-2-

 

Obrazloženje

 

1. Tužiteljica V. Ž. iz K., F. F. 38 a,  podnijela je tužbu protiv tuženika H. lovačkog društva J. iz D., K. T. 27, radi naknade štete. (T. u tužbi kao tuženika naznačio H. J. K. T. 27, L., umjesto H. J., K. T. 27, D., te je očitu omašku u pisanju ispravio na pripremnom ročištu 22. veljače 2021.)

 

2. U tužbi navodi da je 21. listopada 2020. tužiteljica saznala da je na njenim poljoprivrednim parcelama pov. 8,83 h na kojima je zasađen kukuruz došlo do štete od divljači iz lovišta kojim kao lovoovlaštenik gospodari tuženik, da oštećenica obavlja poljoprivrednu djelatnost putem O.-a, da je tužiteljica nositelj O.-a, da je u sustavu pdv-a, a svu djelatnost prijavljuje A. za plaćanje  poljoprivredi, da se usjev kukuruza na površini na kojoj je počinjenja šteta nalazi na A. - pregledniku br. ark. parcele  856305 površine 2,95 h, parcele 856312 pov.1,69 h i parcele  856331 koje u naravi čine cjelinu, da je istog dana po saznanju za štetu pismenim putem prijavila lovoovlašteniku štetu na navedenim parcelama u skladu s rokovima iz čl.82., st.1. Z. o lovstvu (N. br. 99/2018, 32/2019, 32/2020), da su povodom prijave štete predstavnici tuženika kao lovoovlaštenika  22. listopada 2020. zajedno s tužiteljem obišli mjesto štete te o tome sačinili zapisnik izvida štete na kukuruzu od divljači. Z. je suglasno utvrđeno da šteta potječe od divljih svinja, da je u trenutku  izvida kukuruz bio u fazi zriobe kao i da je tužiteljica poduzela radnju zaštite od divljači u vidu postavljanja  dijelom tvrde ograde,  dijelom električnog pastira te da je postotak oštećenosti usjeva kukuruza prema zajedničkoj procjeni 30%. P. uobičajeni urod kukuruza po jednom hektaru iznosi cca 11 t suhog zrna pa je slijedom navedenog na ukupnoj površini na kojoj je došlo do štete očekivani urod kukuruza ukupno 97,13 t suhog zrna. U. proizvodnji su poduzete sve potrebne agrotehničke mjere te je kukuruz u dobrom stanju. K. je prema zajedničkoj  procjeni utvrđena šteta na 30% ukupnog  usjeva, šteta u konkretnom slučaju  iznosi najmanje 29,14 t suhog zrna kukuruza. P. cjeniku ovlaštenog otkupljivača  kukuruza P. L. d.d. cijena kukuruza roda 2020. za suho zrno iznosi  980,00  kn za  jednu tonu  bez poreza na dodanu vrijednost. O. da je pšenica  u sustavu pdv-a cijena suhog zrna  za jednu tonu  iznosi 980,00 kn  s dodatkom P.-a  od 13%  što daje iznos  od 1007,40 kn za jednu tonu. K. se navedeni iznos pomnoži s 29,14 tona koja količina  je uništena, proizlazi da je ukupna šteta  na usjevu kukuruza  29.355,63 kn. K. je bio u fazi zrenja  i nije izostalo nikakvo dodatno ulaganje pa ni trošak berbe jer tužiteljica ima vlastiti kombajn i u svakom slučaju je izložena  trošku berbe  na cijeloj površini i nema osnove  za odbitak od navedenog iznosa štete s osnova izostalog ulaganja. Z. odbitak ovog iznosa nema temelja ni u eventualnom doprinosu tužiteljice  zbog propuštanja  poduzimanja radnji i mjera radi sprečavanja štete predviđenih odredbama Z.. N. što su stranke u postupku prijave štete i mirnog rješenja spora  naknadno utvrdile bitne činjenice  vezano za štetni događaj tužiteljica je putem punomoćnika obavijestila tuženika o vremenu kada će vršiti berbu . T. je u skladu s odredbom čl.82. st.2. Z. o lovstvu 28.10.2020. pismenim putem predložila tuženiku sklapanje sporazuma  o naknadi štete ,no tuženik je dopisom odbio zaključenje sporazuma. S. iznijetog tužiteljica predlaže da sud donese presudu:  N. se tuženiku H. J.

 

 

Poslovni broj: Ref 33 Pn-184/2020.-39.

-3-

 

L. O.:..., da tužiteljici V. Ž. O.: .., plati s osnova naknade štete iznos od 29.355,63 kn, sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od dana 27.10.2020., pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje H. prema čl. 29.st.2. i 8. Z.-a, kao mi da joj plati troškove ovog postupka za zakonskim zateznim kamatama po istoj stopi koja teče na iznos dosuđenih troškova tekućom od dana presuđenja pa do isplate a sve u roku 15 dana.

 

3. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava i osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. I. da je odredbo čl.81. alinije7. Z. o lovstvu propisano da se šteta ne naknađuje korisnicima zemljišta koji protupravno koriste zemljište. K. tužiteljica nije priložila dokaz da ima pravo korištenja nekretnina na kojima je navodno nastala šteta, tuženik osporava aktivnu legitimaciju tužiteljice. T. tvrdi da tužiteljica nije sukladno čl. 79. Z. o lovstvu bez odgađanja priopćila lovoovlašteniku  o započetoj šteti pa time nije omogućila lovoovlašteniku provođene i poduzimanje mjera kojima se sprečava nastanak štete  od divljači  niti je  tužiteljica kao dobar gospodar  na svoj trošak odmah po započetoj šteti poduzela mjere čuvanjem dobara, istjerivanjem divljači, pokosom korova  na obrubu  cijele površine  parcele, nije na zahtjev preuzela  i po uputama lovoovlaštenika postavljala kemijska sredstva na pristupima oko parcela , a  zbog neobavještavanja  nije omogućila  lovovlašteniku  izlov i istjerivanje divljači  pa zbog navedenog na predmetnim česticama zbog propusta  tužiteljice  nisu poduzete  na vrijeme sve dopuštene radnje i zahvati u svrhu zaštite usjeva kojima bi se spriječio nastanak 30%-štete koja je navedena u tužbi. B. je tužiteljica prijavila tuženiku već nastalu štetu 21. listopada 2020, a nije priopćila tuženiku vrijeme saznanja o započetoj šteti tužiteljica sukladno odredbi čl.81., st.1. alin.2 i čl.79. Z. o lovstvu nema pravo na naknadu štete. T. osporava i tvrdnje da je tužiteljica imala prosječni prinos kukuruza od 11 tona suhog zrna, a osporava i da bi ubrani kukuruz mogao imati 13,1 do 14% vlage i da bi njegova vrijednost  bila 980 kn po toni jer tužiteljica osim cjenikom, ničim ne dokazuje  da bi vrijednost  kukuruza  bila kao što navodi u tužbi. T. ne osporava da je tužiteljica dostavila prijedlog sporazuma o nagodbi, ali tuženik zbog naprijed navedenih razloga nije prihvatio sporazum. K. je tužiteljica svojim propustima i ne postupanjem u svojstvu dobrog gospodara sama prouzročila nastanak štete, tuženik predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev. (list 19,20)

 

4. Nakon provedenog vještačenja po vještaku poljoprivredne struke tužitelj je preinačio tužbu na način da je povećao tužbeni zahtjev. T. podneskom od 4. travnja 2022.  predlaže da su donese presudu:  N. se tuženiku H. „J.“ L. O.: ..., da tužiteljici V. Ž. O.:..., plati s osnova naknade štete iznos od 55.788,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od dana presuđenja pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje H. prema čl. 29.st.2. i 8. Z.-a, kao i da joj plati troškove ovog postupka za zakonskim

 

 

Poslovni broj: Ref 33 Pn-184/2020.-39.

-4-

 

zateznim kamatama po istoj stopi koja teče na iznos dosuđenih troškova tekućom od dana presuđenja pa do isplate a sve u roku 15 dana. (list 66)

 

5. Tuženik se protivi preinačenju tužbe. I. da preinačenje nije dopušteno i da je neosnovano. T. se poziva na odredbu čl.190., st.1. i 2. Z. kojom je određeno da tužitelj može preinačiti tužbu do zaključena prethodnog postupka. K. je prethodni postupak zaključen 22. veljače 2021. tvrdi da tužiteljica u ovoj fazi postupka ne može preinačiti tužbu. T. se poziva i na st. 2. istog članka Z. kojim je određeno da tužitelj može preinačiti tužbu do zaključena glavne rasprave  ako bez svoje krivnje nije mogao preinačiti tužbu do zaključena prethodnog  postupka. T. da je tužiteljici koja se aktivno bavi poljoprivredom moralo biti poznato da je tržišna cijena  kukuruza u trenutku zaključenja prethodnog postupka  znatno porasla u odnosu na cijenu  koju je tužiteljica istakla u tužbi jer je već u trenutku prethodnog postupka  prosječna cijena kukuruza po T. cjenovnom informacijskom sustavu u poljoprivredi – tzv. T. kojega je vještak koristio  iznosila 1,30 kn po kg. (list 69)

 

6. Sud je raspravnim rješenjem od 29. kolovoza 2022. dopustio preinaku tužbe  smatrajući da je dopuštenje preinake svrsishodno za rješenje spora među strankama.  T. u sporu radi naknade štete ne može u tužbi istaknuti potpuno određen tužbeni zahtjev u pogledu visine jer je potrebno stručno znanje vještaka da bi se utvrdio opseg i visina štete pa je tužiteljica u tužbi i predložila izvođenje dokaza poljoprivrednim vještačenje radi utvrđenja visine štete što je omogućilo tužiteljici da točno postaviti tužbeni zahtjev u skladu s rezultatima provedenog vještačenja. S. je riječ o okolnostima koje su nastale nakon zaključenja prethodnog postupka i koje su rezultat provođenja dokaza. S. po ocjeni suda tužiteljica bez svoje krivnje nije mogla ranije preinačiti tužbu jer joj nisu bili dostupni svi potrebni podaci.

 

7. Izveden je dokazni postupak u kojem je izvršen uvid u podnesak tužiteljice upućen tuženiku od 20.10.2020. (list 5), obrazac za prijavu usjeva (list 6), terenski obrazac za izvid štete (list 7) utvrđivanje činjeničnog stanja (list 8),  preslika arkod prijave (list 9),  prijedlog radi sklapanja sporazuma o naknadi štete (list 10,12), podnesak tuženika (list 13), cjenik - otkupna cijena kukuruza 2020. (list 14,15), preslika uputa savjetodavne službe dostavljene po tuženiku (list 24,25), prijava  površina za 2020., čitaju se iskazi svjedoka N. Ž., A. T., (list 34,37), u podatke agencije (list 40), u nalaz i mišljenje vještaka D. O. (list 53-61), u podatke D. zavoda za statistiku  s prilozima  dostavljenim po tuženiku (list 71-96). 

 

8. Sve izvedene dokaze sud je cijenio temeljem čl.8. Zakona o parničnom postupku  (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22 - dalje ZPP)

 

9. Tužbeni zahtjev tužitelja djelomično je osnovan pa ga je sud u tom dijelu usvojio, a u preostalom dijelu odbio.

 

 

 

 

Poslovni broj: Ref 33 Pn-184/2020.-39.

-5-

 

10. U ovom postupku nije sporno (jer te činjenice tuženik ni ne spori) da je na nekretninama u k.o. K. na kojima je bio zasađen kukuruz (nekretnine  navedene u tužbi) nastala šteta tijekom 2020., da su štetu nanijele divlje svinje, a nije sporno ni da se nekretnine navedene u tužbi nalaze u okviru lovnog područja kojim gospodari tuženik.

 

11. U postupku sporne su činjenice vezane kako za osnovu tako i za visinu tužbenog zahtjeva.

 

12. Tuženik tvrdi da tužiteljica nije korisnik zemljišta na kojem je po navodima tužiteljice nastala šteta. R. utvrđenja osnovanosti navedenog prigovora sud je zatražio od A. za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, podružnica u P. S. županiji podatke o pravnom osnovu upisa nekretnina koje su navedene u tužbi, odnosno arkod prijavi za 2020. O.-a  Ž. V. iz K., te je na osnovu dobivenih podataka utvrđeno  da je parcele  I. broja: 856305 ukupne površine od 2,95 ha upisana u A. sustavu predmetnog gospodarstva na temelju vlasništva kč.br.1213/3 i kč.br.1213/1 u k.o. K., parcela I. broja: 856312 površine 1,69 ha upisana na temelju vlasništva kč.br.1218 k.o. K. i parcela broj: 856331 ukupne površine 4,69 upisana na temelju vlasništva kč.br.1202/2, kč.br.1202/3, kč.br.1203, kč.br.1204 i kč.br.1205 k.o. K.. S. navedenog nesporno je da je tužiteljica 2020. bila korisnik i vlasnik parcela u k.o. K. kako to tužiteljica navodi u tužbi.  (list 39 i 40)

 

13. Tuženik tvrdi da tužiteljica nije postupila sukladno odredbi čl.79. Z. o lovstvu (N. n., broj 99/18, 32/19 i 32/20, u daljnjem tekstu: Z.), odnosno da nije bez odgađanja priopćila lovoovlašteniku o započetoj šteti na usjevima kukuruza. U odnosu na ovu spornu činjenicu sud je utvrdio:

              - da je tužiteljica tuženiku podnijela pismeni zahtjev za procjenu štete od divljači  nastale na usjevu  kukuruza  od 20.10.2020.  (pisan rukom)  kojim tuženika obavještava da je na njezinim parcelama ukupne površine 8,83 ha nastala šteta koju je nanijela jelenska divljač i divlje svinje te moli tuženika da izvrši procjenu nastale štete  jer  je primorana  na radnju skidanja usjeva zbog učestalog  upada divljači, ( list 5)

              - da je tužiteljica prijavila tuženiku istu štetu popunivši obrazac za prijavu usjeva u 2020./2021., s danom 21.10.2020. (list 6),

              - da su tužiteljica i tuženik po K. za procjenu štete koju su činila dva člana potpisali 22.10.2020. terenski obrazac za izvid štete na usjevima nastale od divljači u kojem su suglasno utvrdili da je na zemljištu vlasnika V. Ž. u k.o. K. s poljoprivrednom kulturom kukuruza ukupne površine 8,7 ha po zajedničkoj procjeni  nastala šteta od 30 %, da je štetu počinila divlja svinja, da je šteta nastala u vrijeme zriobe, da su poduzete mjere za smanjenje štete  postavljanjem tvrde ograde i električnog pastira, da je šteta prijavljena A. T.,   da je ponuđena naknada za nastalu štetu u visini od 10.000,00 kn koju vlasnik zemljišta nije prihvatio,  (list 7),

              - da je tužiteljica podnijela tuženiku prijedlog od 27. listopada 2020. radi sklapanja sporazuma o naknadi štete sukladno čl.82., st.2. ZL. (list 10-12)

 

 

 

Poslovni broj: Ref 33 Pn-184/2020.-39.

-6-

 

14. Radi razjašnjenja spornih činjenica (da li je tužiteljica bez odgađanja izvijestila tuženika o započetoj šteti,  te ukoliko je obavijestila,  da li je poduzela sve raspoložive mjere kako bi spriječila nastanaka te štete), sud je saslušao svjedoke, tužiteljicu i zakonskog zastupnika tuženika.

 

15. Svjedok N. Ž. iskazao je: J. sam član O.-a  svoje supruge V. Ž., aktivno radim u tom O.-u tako da sam upoznat i sa štetom koja se desila 2020. u listopadu.  N., obilazeći usjeve 18.10.2020. ja sam na dva tri mjesta primijetio da su divlje svinje provalile ogradu, rovale kukuruz, te sam odmah obavijestio lovnika telefonski i zatražio da pojačaju mjere zaštite od divljači. Z. da su u odnosu na 18.10., odnosno prije toga imali lov te da je dolazilo do premještanja divljači jer divljač u toj situaciji bježi tamo gdje je mirnije i gdje ima hrane. N. bilo sporno da je to od divljači, ja sam to i fotografirao, bilo je to kišno vrijeme pa nije  bilo sporno da se vide  tragovi. U. ovom telefonskom razgovoru lovnik mi je rekao da će odmah doći, da će vidjeti da li ima divljači i ako ima da će ih potjerati. J. sam tada razgovarao s lovnikom T.. J. nisam bio kada je došao lovnik da to obiđe, ali on me je kasnije nazvao i rekao je: B. s. i. n. n., još mi je  rekao da popravim pastira. J. sam i nakon  18.10. dolazio svako jutro na njivu oko osam , pola devet, te poslije podne između šest i sedam i svaki dan  sam zaticao pokidani pastir i šteta je bila vidljiva, svaki dan sve više i više. N. toga smo podnijeli zahtjev lovačkom društvu i odmah su drugo  jutro dopodne već bili na njivi, ja sam isto došao i napravljena je procjena.  M. smo se suglasili da je šteta oko 30 %, ali nisam mogao pristati na ponudu naknade od 10.000,00 kn jer je šteta bila daleko veća. N. te ponude, odnosno sačinjenog zapisnika trebao je proći rok od osam dana  kako bi se lovačko društvo očitovalo da li će raditi novu procjenu štete po vještaku i u tom roku su između ostalog rekli da su kontaktirali mog odvjetnika i da su dogovorili sudsku procjenu. O. dogovora nije bilo ništa. Š. je nastala na zemljištu koje je pretežito u vlasništvu moje supruge i u mojem vlasništvu, jedan manji dio je državni i u odnosu na taj dio rađen je ugovor s G. L., taj ugovor sam ja potpisivao jer je O. bio na mom imenu. S. zemlja, kako ona koja je naše vlasništvu tako i dio koji nije, upisana je u A., a dio koji nije naš evidentira se na osnovu činjenice jer mi to već godinama obrađujemo, radi se o manjim komadićima zemlje koji možda u odnosu na ovu površinu od oko 8,5 hektara čine ukupnu površinu od jedno jutro.   O. O. imamo od 1995. kada je bio na mojem imenu pa do 2000. ili 2001. kada je na supruzi. I. i prije 2020. znala je nastajati šteta od divljači, obavještavali smo lovačko društvo, obećavala se naknada, ali se uglavnom svodilo da smo u dva tri navrata dobivali meso divljači,  koliko se sjećam jedno tri  su bile novčane naknade  dok je O. bio na mom imenu i to isplate putem osiguravajućih društava. N. usjeve pa konkretno i ovaj o kojem se sada govorilo , štitili smo  na način da smo postavili ogradu – farmer žicu prikačenu na bagremove stupce i to u dužini od oko 500 m, dok je elektro pastir bio u dužini oko 2000 m te je na taj način bila u cijelosti ograđena površina o kojoj govorim.  U. odnosu na elektor pastira koji je bio postavljen - ja sam prvo stavio svoga, ali onda je lovnik rekao da se priključim na njihovog pastira jer su lovci imali kukuruze u blizini ovih naših, možda 20 m udaljenosti, s obrazloženjem da je njihov jači, da ima solarno punjenje pa se neće morati mijenjati izvor napajanja. O. razgovor je vođen  krajem sedmog ili početkom osmog mjeseca 2020. Osim ove mjere redovno smo obilazili naše nekretnine i usjeve. Ja u odnosu

Poslovni broj: Ref 33 Pn-184/2020.-39.

-7-

 

na lovce i mjere koji su oni poduzimali da se zaštite usjevi mogu reći da sam jedino primijetio da su nekada išli na čeku koja se nalazi u blizini ovih nekretnina, a da li su što konkretno radili,  nije mi poznato. U. odnosu na suradnju s lovačkim društvom mogu reći da sam se više puta  obraćao radi davanja  repelenata, kemijskih sredstava za zaštitu, ali sam  u dva tri navrata, ali još prije osam do devet godina dobio dvije do tri litre sredstava što  nije bilo dovoljno ni da stavim samo na međe. K. je tražen električni pastir onda su rekli da će ga dati, ali pod uvjetom  da supruga potpiše izjavu da pet godina neće potraživati štetu. S. s lovcima je  bila veoma otežana jer i kada smo se pismeno obraćali  to je uvijek vremenski trajalo duže, nisu nas nikada obavijestiti tko je za naše područje zadužen, odnosno kojem se lovniku trebamo obratiti.  K. se dogodila šteta  kukuruz je bio gotovo za branje, možda je samo još deset lijepih dana  trebalo biti.

S. N. Ž. na pitanja punomoćnika tužitelja odgovorio je  da je komunikacija s tuženikom bila otežana jer tuženik  nema točno određeno sjedište svog društva gdje bi uvijek netko bio, da je išao u vatrogasni dom u L. odnijeti  zahtjev za naknadu konkretne štete , da je  prije toga  kontaktirao s gospodinom L. iz lovačkog društva  tražeći ga i kod kuće, da  prije 18.10.2020.,iako je  obilazio nekretnine – usjeve nije  primijetio nastanak štete, da se ne sjeća  koji je dan u tjednu bio 18.10.,  da  je znao da u vezi nastale štete  treba  nazvati lovnika kojeg je i nazvao, da raspolaže  prepiskom tih  telefonskih poziva, da je zahtjev za naknadu štete (list 5) pisala supruga a on je zahtjev odnio tuženiku 20.10. i  predao ga  tuženik –tajniku društva u vatrogasnom domu u L. koji je primitak zahtjeva potvrdio ovjerom i potpisom, da je 21.10. tuženik izišao na procjenu, da je obrazac (spis list 6) dobio od tajnika tuženika  onog  dana kada je predao prethodni zahtjev 20.10. i da mu je rečeno da taj zahtjev popuni supruga, odnosno da potpiše, da je supruga potpisala taj obrazac , da se drugi dan  išlo do usjeva i sačinjen  je  obrazac za izvid štete (list 7 spisa), da je obrazac  donio kući kako bi ga potpisala supruga ( list 6), a drugi dan su taj isti obrazac vratili tuženiku, a na pitanja punomoćnika tuženika  svjedok je odgovorio da je kukuruz na kojem je nastala šteta  sijao od  28.4. do 2.5.2020.,  da  je prijavio sijanje kukuruza  lovniku T. jer je s njim dogovarao uređaje i drugo, da su  tijekom sjetve, odnosno početkom svibnja  divlje svinje izrovale jedan dio posađenog kukuruza, da je zvao lovce, da je prijavio tu štetu, da su na izvid došla dva člana tuženika P.- J. i S. , da su mu rekli da će dati novo sjeme za taj uništeni dio, ali da na kraju to sjeme nije dobio, da je pobrao kukuruz  do 5.studenog,  možda i koji dan kasnije, da je bilo kišno vrijeme pa se nije mogao brati. (list 34,35)

 

16. Svjedok A. T. iskazao je: U. četvrtom  mjesecu 2020.  nazvao me suprug V. Ž. i to nekoliko puta i rekao da su mu svinje izrovale kukuruz. J. sam pitao kako je to moguće kada ga  je tek posijao, ali sam poslao jednog člana društva da  to provjeri s obzirom da  ima iskustva. O. je nakon toga rekao da nije kukuruz iznikao  zbog vlage što se  kasnije pokazalo i točnim jer je kukuruz na kraju niknuo. J. se sjećam da sam tada  razgovarao s predsjednikom društva koji je u prvom momentu, vjerujući da je šteta od divljači,  odobrio da se kupi novo sjeme, ali kasnije s obzirom na činjenicu da je kukuruz niknuo nije se sjeme ni kupilo. T. časa nije se moglo odmah vidjeti da li kukuruz nije niknuo zbog toga što su zemlju izrovale divlje svinje ili vlage, bile su kiše i zemlja je bila rahla. S. je zemlja izgledala

 

 

Poslovni broj: Ref 33 Pn-184/2020.-39.

-8-

 

podjednako. U. petom ili šestom mjesecu rekao sam suprugu tužiteljice da postavi ogradu. O. ogradu nije postavio.  O. nije postavljena kada sam rekao. U. sedmom mjesecu divlje svinje su počele ulaziti na nekretnine tužitelja i ponovo sam zvao da postavi ogradu. J. sam N. Ž. ponudio i pastir koji on nije htio uzeti. S. se da je N. Ž. počeo  postavljati ogradu početkom osmog mjeseca i to je trajalo oko dva tjedna. N. je stavio ogradu ,u dužini oko 300 m do šume farmer žicu, a ostalo je bio pastir. T. pastir nije radio pa sam ja predložio N. da se spoji na naš lovački pastir što je on i učinio. U. devetom mjesecu  sam išao u lov i primijetio svinje na nekretninama tužiteljice, ja sam pozvao N. koji je  došao, inače neposredno prije toga uočio sam da je ograda otvorena pa sam pomislio da je N. prisutan, ali njega nije bilo pa sam ga zato pozvao. P. smo nas dva istjerati svinje, nismo uspjeli. O. sam pozvao dečke iz lovačkog društva, ali nismo mogli istjerati svinje, bile su  uplašene  jer su se bojale struje. N. toga sam obustavio tu akciju jer je postalo sve skupa i opasno, bila je već i duboka noć.  D. smo se da se struja iskopča kako bi svinje izišle van. U. vezi konkretne štete N. Ž. me kontaktirao telefonskim putem tražeći da se procjeni šteta na usjevima, i da mu se ta šteta isplati u novcu. J. sam nakon toga kontaktirao predsjednika društva koji je  rekao da se pošalju dvije osobe iz društva na  lice mjesta kako bi se utvrdilo o čemu se radi i eventualno procijeni šteta. J. znam da su otišla naša dva člana na lice mjesta i da su oni procijenili ukupnu štetu 30 %.  K. ja znam u nekim ranijim razdobljima na ovom području uglavnom su bile livade, a konkretno na ovoj nekretnini bila je sijana zob, sirak, uglavnom za silažu, znam da je tu bilo i trave,  odnosno želim reći da nije bilo ništa ozbiljno i to nije bilo primamljivo za svinje. J. sam sa suprugom tužiteljice razgovarao već u četvrtom  mjesecu o mogućnosti da  mu se osigura pastir, da mu se daju repelenti, ali on to nije prihvatio. J. ne znam točan razlog zašto  nije prihvatio, ali mislim da je to posljedica nekih loših odnosa između njega i predsjednika lovačkog društva.  O. nekretninu  na kojoj  je nastala šteta  već duži niz godina radi  suprug tužiteljice, s tužiteljicom nisam imao  kontakt. J. ne pamtim da je netko drugi tu zemlju radio osim  gospodina Ž..

N. pitanja punomoćnika  tuženika svjedok A. T. je odgovorio da  uz rubne dijelove parcele ,odnosno uz ogradu parcela nije bilo pokošeno, da je u početku, kada je bio postavljen pastir  bilo  pokošeno, ali poslije sve manje i manje, da električni pastir koji je postavio tužitelj nije radio, odnosno da je taj pastir bio za hladnokrvne životinje, konje recimo,  pa  je  bio preslab da otjera divlje svinje,  da je zato  predložio tužitelju  da se priključi na lovački pastir,  da je šteta na  parcelama nastala prije postavljanja ograde, a na pitanja punomoćnika tužitelja svjedok je odgovorio da je s mogućnošću nastanka štete bio upoznat od početka događanja, (sadnje, branja postavljanja ograde),  ali da on nije mogao znati što će se desiti, da  nakon istjerivanja svinja iz kukuruza tužiteljice, svinja  više nije bilo, da je  obilazio  nekretnine dva do tri puta tjedno, a možda i više, da su obilazili i drugi, da  nije primijetio prije 18.10. da bi svinje počinile štetu o kojoj se raspravlja, odnosno da od rujna  pa  na dalje nije primijetio svinje, da ne postoji pisani trag  da je N. Ž. izdan električni pastir, da  se prilikom potpisivanja izjave korisnika da je preuzeo električnog pastira, korisnik ujedno i odriče prava na nastalu štetu, da prilikom preuzimanja repelenata potpisuje izjavu u kojoj je navedena površina parcele i količina repelenata koja se preuzima, da mu je bila poznata jačina električnog  pastira u vlasništvu tužiteljice jer je na  pastiru pisalo da je jačine  dva đula pa je  zato

 

Poslovni broj: Ref 33 Pn-184/2020.-39.

-9-

 

predložio  spajanje na pastir tuženika, da su  svinje ušle na nekretninu nakon što je već bio spojen pastir tužiteljice na pastir tuženika time da je šteta nastala prije toga,  odnosno prije spajanja na pastir tuženika, da tuženik nije samoinicijativno napravio zapisnik o šteti koja je nastala prije konkretne štete, a tužitelj nije tražio da se napravi zapisnik, da je  on, iako  nije bio na licu mjesta zaključio da 30 % procijene štete nije samo od divljači po tome što je bilo trave i kilavog kukuruza, da se u zapisnik evidentirala cjelokupna šteta sa svim uzrocima. (list 36,37)

 

17. Tužiteljica V. Ž. iskazala je: U. svezi zaštite usjeva točnije kukuruza,  poduzeli smo slijedeće mjere: pri sadnji kukuruza postavili smo drvenu ogradu, bagremove drvene stupce s mrežom, to smo postavili 2020. kada je sijan kukuruz, radi se o tvrdoj ogradi do šume, a na drugom dijelu koji nije do šume postavili smo tanju ogradu, također drvene stupce možda debljine ruke u koje su uvrtani izolatori i električni pastir i to se sve ugradilo pri sadnji kukuruza. D. budem precizna,  mi smo postavili sve što je bilo potrebno za električnog pastira, a kako je u blizini bio postavljen solarni pastir u vlasništvu gospodina T. koji je lovnik i kako je on dozvolio da se priključimo na njegov pastir mi smo to i učinili. S. i ja, a nekad i suprug  obilazili smo predvečer našu njivu. K. je suprug primijetio štetu 21.10.   odmah je obavijestio lovce i podnio se odštetni zahtjev. J. se ne sjećam da smo stavljali repelente, a ne sjećam se ni da li smo ih tražili od lovaca. O. tim svim mjerama više  je bio upućen moj suprug jer  sam ja, osim ovoga O.-a  i u radnom odnosu, na suprugu je  većinom i  drugi dio posla vezan za sadnju usjeva i drugo. J. bih dodala u vezi našeg električnog pastira da je on bio postavljen, ali je izgorio. U. vezi mjera koje su lovci poduzimali da bi spriječili da do štete dođe poznato mu je da su povremeno lovci obilazili ove nekretnine,  znam da se u blizini nalaze i njihove nekretnine na kojima je također bio kukuruz. N. mi poznato da li je županija donijela nekakav plan mjera za sprječavanje šteta od divljači za ovo područje. U. odnosu na suradnju  s lovačkim društvom znam da je suprug kada je nastala šteta, mislim tog 21.10. pozvao  nekog od članova lovačkog društva, mislim gospodina A. i da su oni nakon toga istjerivali divljač i da je tada s njima bio i moj suprug. P. tog ulaska divljih svinja, odnosno istjerivanja bio je pokidan pastir koji se popravio. N. znam da li su lovci još koji puta istjerivali divljač u ovom kritičnom periodu, mislim da je to bilo samo tada.

N. pitanja punomoćnika tuženika  tužiteljica je odgovorila da  se ne sjeća da li su lovcima prijavili sadnju  kukuruza , da misli  su lovci ponudili korištenje zaštitnih sredstava i električnog pastira, ali da su istovremeno uvjetovali potpisivanje obveze da neće pet godina tražiti nikakvu odštetu , da za to nije  prihvatila ni repelente ni električni pastir, da  svinje,  iako postoji električni pastir  provale na nekretnine, da  je  električni pastir koji je stavila kupila u  G., da ne zna točno reći specifikacije pastira, jačinu kao i ostale podatke, da ona u odnosu na štetu   2020. u proljeće   s gosp. T. nije kontaktirala, a ako netko je, onda je to bio njen suprug, da misli da je on  kontaktirao jer da su lovci trebali kupiti  sjeme  za ponovnu sadnju kukuruza, ali da se to  nije dogodilo. (list 118,119)

 

18. Zakonski zastupnik tuženika A. T. iskazao je: N. lovačko društvo u vezi poduzimanja mjera za sprječavanje štete od divljači poduzima mjere sukladno odredbama Z. i to oglašavanje u javnim glasilima svih mjera koje je potrebno

 

Poslovni broj: Ref 33 Pn-184/2020.-39.

-10-

 

poduzeti radi sprječavanja nastanka štete, postavljamo plakate na kojima to isto piše, a iz kojih se vidi što smo mi dužni napraviti, a što poljoprivrednici. J. ne mogu tvrditi da li je nadležno tijelo županije donijelo godišnji plan uobičajenih mjera za sprječavanje štete od divljači, ali naše lovačko društvo ga donosi i objavljuje u P. listu i L. listu. R., odnosno kemijska sredstva dajemo korisnicima zemljišta u neograničenom obimu, odnosno vezano za površinu zemlje koja je obrađena. T. davanje ničim ne uvjetujemo u smislu u kojem je iskazivala tužiteljica. O. predaji repelenata se sačinjava zapisnik. S. korisnik zemljišta da bi dobio određena sredstva za zaštitu treba se obratiti lovačkom društvu, odnosno treba prijaviti postojanje usjeva da bi poduzeli druge mjere. T. se lovačkom društvu nije obratila ni prije ni poslije sadanje tog kukuruza te 2020. vezano za repelente ili neku drugu vrstu zaštite, već se obratila lovcu T., a možda se obratio i suprug tužiteljice, radi dobivanja sjemena kukuruza za ponovnu sadnju. O. tome nije mogao odlučiti lovac T. već je bilo potrebno da iziđe posebna komisija za procjenu štete, radi se o našim članovima. T. komisija je izišla te se utvrdilo da površine na kojima je izrovano nisu tolike da bi opravdavale ponovnu sadnju, a i da je vlaga koja je posebno bila prisutna u nižim dijelovima utjecala na sporiji rast što se pokazalo točnim jer je kukuruz kasnije iznikao. N. toga  nazvala me tužiteljica kojoj sam rekao da ćemo joj platiti  sjeme kukuruza ako  dođe do štete i ponovo ga zasije i ako postave zaštitnu ogradu kako se šteta ne bi ponavljala. N., tužiteljica je tražila novce, ali ja novac ne mogu dati na ruke već jedino ako se priloži i opravda račun. M. napomenuti da je kukuruz interesantan za divljač u periodu sadnje, prije nego što nikne dok je sjeme još u zemlji, nakon što nikne jedno vrijeme, sve dok se ne formira u klip nije primamljiv za divljač. U. ovom razdoblju od njihovog prvog javljanja vezano za štetu,  kada su tražili da im se nadoknadi šteta na način da se da novac za sjeme, pa do  formiranja klipa kukuruza, do sedmog ili osmog mjeseca, tužiteljica nije postavila pastir. U. odnosu na našu njivu koju spominje tužiteljica ističem da se radi o tzv. remizi, tj. površini koju  smo  zasijali kukuruzom kako bi u kasnijoj fazi mi imali kukuruz kojim bi hranili divljač u šumi u nekim kasnijim fazama. N. površina je bila zaštićena našim pastirom koji je bio adekvatan po svojoj snazi i koji je našu površinu zaštitio. P. koji je tužiteljica postavila jedno je vrijeme funkcionirao, ali njegova snaga očigledno nije bila dovoljna da odbije divljač pa su se na kraju  i priključili zato na naš pastir, time da smo od tužiteljice tražili da prije toga očisti površinu ispod pastira od trave da pastir ne dođe u kontakt sa zemljom jer se onda gubi snaga.  O. drugih mjera napominjem da mi redovito obilazimo teren o čemu postoje zapisnici lovočuvara, a ako dobijemo dojavu o eventualnoj mogućnosti nastanka štete od divljači idemo na tzv. čuvanje o čemu također postoje zapisnici o točno navedenim lokacijama gdje su sve lovci bili, tada se odstreljuje divljač, ili nekim drugim  načinima rastjeruje, zvučnim i sl. N. da električne pastire dijelimo korisnicima zemljišta redovito. U. proteklih deset  godina sigurno smo podijelili preko sto pastira i  ukoliko se dobro održavaju i danas  su u funkciji. N. da lovci, odnosno lovačko društvo ne može biti 24 sata na nekretninama i čuvati ih, to ne možemo niti po zakonu. I. oružjem možemo dva sata prije izlaska sunca i dva sata nakon zalaska, sve se to evidentira zapisnicima. U. svezi potpisanog obrasca za izvid štete od 22.10.2021. u kojem je navedeno da smo zajedno s tužiteljskom stranom potpisali da je nastanak štete 30 %, napominjem da  uvijek nastojimo s korisnicima zemljišta u  slučaju nastanka štete postići dogovor, odnosno doći do

Poslovni broj: Ref 33 Pn-184/2020.-39.

-11-

 

sporazuma kako bi se izbjegli sudski sporovi u kojima nažalost uvijek bude tako da su lovci odgovorni u cijelosti za štetu, odnosno želim reći da sudska praksa nije baš na strani lovaca. U. zbog ovog načina  rješavanja sporova mi od 2020. nismo imali ovakvih postupaka na sudu.  P. obrazac,  u odnosu na visinu štete od 30 % mi smo napravili jednu grešku jer u ovih 30 % je bila obuhvaćena i površina na kojoj  je kukuruz  loše iznikao jer se radilo djelom o močvarnoj površini. D. samog dogovora nije došlo jer smo smatrali da je odgovornost za štetu pola- pola,  tužiteljska strana nije odradila sve što je trebala,nije tražila repelente nije bilo električnog pastira u početnoj fazi nicanja kukuruza, pa smo stoga  procjenjujući da bi ukupna šteta bila oko 20.000,00 kn ponudili tužiteljskoj strani pola,  odnosno 10.000,00 kn. M., taj iznos je bio apsolutno odbijen i nije se htjelo pregovarati oko toga.

N. pitanja punomoćnika  tuženika, zakonski zastupnik tuženika odgovorio je   da je   odmah nakon sijanja kukuruza tužiteljica tražila sjeme da bi ponovno presijala taj kukuruz ali  da se sada raspravlja o šteti koja je nastala u kasnijoj fazi kada je kukuruz već imao klip, kada ga svinja ruši i jede, a što se događalo zbog neadekvatne zaštite, da  sada ne može točno reći koji je to mjesec bio time da počinje od šestog mjeseca pa nadalje. ( list 119-121)

 

19. Sud je analizom iskaza stranka i svjedoka  nespornim utvrdio, jer su u  tom dijelu njihovi iskazi u bitnom bili suglasni, da je i tijekom proteklih  godina divljač (divlje svinje) nanosila štetu usjevima zasađenim na nekretninama tužiteljice, da je  posjedniku, odnosno vlasniku za štetu nastalu na predmetnim parcelama isplaćivana  više puta novčana naknada ili je davano meso divljači, da je na konkretno zasađenom usjevu, a koji se sijao  krajem travnja i početkom svibnja 2020. prijavljen  tuženiku nastanak štete tijekom sjetve (svinje izrovale  zrno posađenog kukuruza na dijelu nekretnine) i tražena naknada, da tuženik po tom zahtjevu nije naknadio štetu jer je kukuruz niknuo. M., predmet ovog tužbenog zahtjeva je šteta koju je suprug tužiteljica uočio 18. listopada 2020. S. N. Ž. koji kao suprug tužiteljice aktivno radi u O.-u tužiteljice i brine o svim poslovima vezanim za O.-e tužiteljice, iskazao je da je štetu na kukuruzu uočio 18. listopada 2020. i telefonski izvijestio lovnika T.. S. je iskazao i svjedok A. T., jer, iako u iskazu s jedne strane navodi da ga je suprug tužiteljice više puta nazivao u četvrtom mjesecu 2020. govoreći da su svinje izrovale sjeme kukuruza, da mu je poznato su divlje svinje ulazile na nekretnine tužiteljice u sedmom, odnosno osmom  mjesecu, da su svinje provalile ogradu u rujnu 2020., iskazuje da ga je u svezi "konkretne" štete N. Ž. kontaktirao telefonskim putem tražeći da se šteta procjeni, nakon čega je on izvijestio predsjednika lovačkog društva  koji je na lice mjesta poslao dva člana društva  koji su utvrdili da je  nastala šteta na kukuruzu tužiteljice te suglasno s tužiteljicom utvrdili  da je šteta nastala u fazi zriobe kukuruza te je  procijenjena  u  visini  od 30%.

 

20. Sud nije prihvatio istinitim iskaz svjedoka A. T. u dijelu u kojem iskazuje   da je šteta koje je predmet raspravljanja u ovom postupku nastala u osmom  mjesecu 2020., odnosno prije nego što je električni pastir tužiteljice spojen na električni pastir tuženika, kao ni dio iskaza u kojem tvrdi da od devetog mjeseca iste godine više nije

 

 

 

Poslovni broj: Ref 33 Pn-184/2020.-39.

-12-

 

primijetio svinje na parcelama tužiteljice. N. logično, da svjedok kao član L. društva kojem je prijavljena šteta 18. listopada 2020. izvijesti predsjednika društva o navedenoj šteti, a da pri tome ne upozori da se radi o šteti koja je nastala puno ranije. N. logično ni da tuženik suglasno  s tužiteljicom  utvrdi  sve okolnosti vezane za konkretnu štetu, (površinu na kojoj je šteta  nastala, visinu  štete…) da predlaži i   novčanu naknadu, iako se radi o šteti koja je nastala ranije, odnosno koju tužiteljica nije prijavila u zakonsko propisanom roku.

 

21. Slijedom iznijetog sud zaključuje da je u odnosu na štetu koja je uočena 18. listopada 2020., a prijavljena lovoovlašteniku 20. listopada 2020., te potom i 21. listopada 2020. postupljeno sukladno odredbi čl.82., st.1. ZL .

 

22. Odlučujući o osnovanosti prigovora tuženika o doprinosu tužitelja nastanku štete, sud je imao u vidu slijedeće odredbe:

 

23. Odredbom čl.76., st.1. ZL određeno je da lovoovlaštenik, fizička i pravna osoba kojoj divljač može prouzročiti direktnu imovinsku štetu (u daljnjem tekstu:  oštećenik), dužni su poduzimati sve prijeko potrebne mjere radi sprječavanja štete koju divljač može počiniti ljudima ili imovini, st.2. u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe Z. kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ovaj Z. ne propisuje drugačije.

 

24. Odredbom čl.77., st.1. ZL propisano je kako su mjere za sprečavanje štete od divljači: smanjivanje broja divljači do brojnog stanja koje se može uzgajati u lovištu,  osiguravanja dovoljno vode i hrane za divljač u lovištu, čuvanje usjeva i nasada,  izgon divljači s ugroženog zemljišta, uporaba mehaničkih, električnih i kemijskih zaštitnih sredstava, vidljivih i zvučnih plašila, elektronskih detektora, divljači kao i ostale uobičajene mjere zaštite za određeno područje i vrstu divljači, st.2. da nadležno tijelo utvrđuje uobičajene mjere iz st.1. ovoga članka za područje svoje nadležnosti koje je dužan provoditi lovoovlaštenik i javno ih objavljivati najkasnije  do 31. ožujka  za iduću lovnu godinu.

 

25. Odredbom čl.79., st.1. Z. propisano je da se sprječavanje štete u lovištima osigurava poduzimanjem slijedećih radnji: 1. oštećenik je dužan na primjeren način i na svoj trošak kao dobar gospodar poduzimati  mjere, dopuštene radnje  i zahvate u svrhu zaštite svoje imovine od nastanka takve štete, 2. dopuštenje radnje i zahvati  su ograđivanje dobara, ciljano čuvanje dobara i istjerivanje divljači, provedba agrotehničkih mjera, priopćavanje bez odgađanja o započetoj šteti i okolnostima  koje mogu utjecati  na poduzimanje  mjera  za sprječavanje  štete te upotrebljavanje  električnih i kemijskih zaštitnih sredstava koja je na zahtjev oštećenika dužan osigurati lovoovlaštenik. S. 2. oštećenik koji ne poduzima mjere, dopuštene radnje i zahvate te ne dopusti lovoovlašteniku  provođenje mjera kojima se  sprječava  nastanak štete od divljači ili odstrani sredstva  za sprječavanje  štete, namjerno ošteti  ili odstrani objekte koji služe za sprječavanje štete nema pravo na naknadu koju prouzroči divljač.

 

 

 

Poslovni broj: Ref 33 Pn-184/2020.-39.

-13-

 

26. Odredbom čl.80., st.1. ZL određeno je  da za štetu koju prouzroči  divljač u lovištu odgovora lovoovlaštenik, ako je oštećenik poduzeo radnje iz čl.79., st.1. ovog Z. te kao dobar gospodar zaštitio svoju imovinu od nastanka štete navedene u čl.80., st.2. ovog Z.. S. 2.  lovoovlaštenik ne odgovara za štetu nastalu na dobrima koja nisu uklonjena najkasnije mjesec dana od isteka agrotehničkog roka za berbu ili žetvu uroda.    

 

27. Kako u ovom postupku tuženik nije predočio da je nadležno tijelo, konkretno P.-S. županija utvrdila uobičajene mjere za sprečavanje štete od divljači, niti je tuženik predočio godišnji plan za poduzimanje određenih mjera za sprečavanje štete od divljači za spornu 2020., a ni da je u javnom glasilu objavio godišnji plan zaštite za sprečavanje štete koju počini divljač na usjevima u zahvatu lovišta tuženika,  dužnost tužitelja  kao korisnika zemljišta bila je da poduzima  mjere određene čl. 79., st.1. ZL.

 

28. Analizom iskaza svjedoka koji su u tom dijelu  bili suglasni sud je utvrdio da tužiteljica nije ometala tuženika da na njenom zemljištu poduzima mjere za sprečavanje  štete od divljači (tuženik ni u odgovoru na tužbu ni tijekom postupka nije isticao tu činjenicu), da je tužiteljice  nekretnine  na kojoj je bio  zasađen  kukuruz  ogradila i to dijelom - farmer žicom prikačenom na bagremove stupce u dužini oko 500 m, i ogradom - električnim pastirom u dužini od oko 200 m, (ova činjenica utvrđena u T. obrascu  za izvid štete  od 22.10 2020. koju potpisao tuženik), da je suprug tužiteljice obilazio usjeve i čuvao ih, da je zajedno s lovnikom A. T. tjerao divljač s nekretnina tužiteljice. S. je nadalje utvrdio na osnovu iskaza svjedoka A. T. i zakonskog zastupnika tuženika A. T. koje iskaze u tom dijelu prihvaća istinitim jer su sudu djelovali uvjerljivo i logično, da električni pastir kojim su bile ograđene nekretnine tužiteljice  nije bio dovoljne jačine da spriječi ulazak divljih svinja, (bio je dovoljan za hladnokrvne životinje, ali ne i za divlje svinje) pa tako isti nije pružao zaštitu u odnosu na divlje svinje i to sve do  srpnja, odnosno kolovoza 2020. kada je na prijedlog tuženika električni pastir tužitelja  priključen na električni pastir tuženika koji je bio dovoljne jačine, a kojim su bile ograđene nekretnine tuženika zasađene kukuruzom tzv. rezime koje se nalaze u blizini nekretnina tužiteljice (kukuruzom s navedenih površina tuženik hrani divljač).  K. se  u konkretnom slučaju radi o šteti koja je nastala u listopadu 2020., odnosno u vrijeme kada je električni pastir tužitelja bio u funkciji i adekvatne jačine, sud je utvrdio  da je usjev tužiteljice bio zaštićen i električnim pastirom.

 

29. Međutim, osim mjera koje je tužiteljica poduzela (čuvanje i obilazak usjeva, tjeranje divljači s nekretnina, korištenje mehaničkih mjera –ograda i električni pastir), postoje i kemijske mjere (kemijski repelenti) kao jedna od mjera kojima štite usjevi.  S. je utvrdio, a tu činjenu tužiteljica ni ne spori, da tužiteljica nije podnijela zahtjev tuženiku radi davanja repelenata, da nije koristila kemijska sredstva za zaštitu usjeva, te da je, repelente- kemijska sredstva koja joj je tuženik osigurao, odbila preuzeti.  (S. iskazu tužiteljice iskazivao i svjedok N. Ž..)   

 

 

 

 

Poslovni broj: Ref 33 Pn-184/2020.-39.

-14-

 

 

30. S obzirom na činjenicu da tužiteljica nije u cijelosti ispunila sve obveze koje je bila dužna ispuniti kako bi zaštitila svoje usjeve, pa tako nije zatražila od tuženika i repelente - kemijska sredstva, niti ih je prihvatila kada joj je izdavanje istih ponudio  tuženik, tužiteljica je svojim radnjama i propustima doprinijela nastanku štete. T. ne podnošenje zahtjeva tuženiku za izdavanje repelenata i odbijanje preuzimanja istih od tuženika, ne može opravdavati lošim odnosima s tuženikom  kao ni činjenicom da su kemijski repelenti u nekom ranijem razdoblju dodjeljivani u   veoma malim  količinama.

 

31. Tužiteljica sukladno odredbi čl.79., st.2. ZL ima obvezu upotrebljavati električna, kemijska i druga zaštitna sredstva koja joj je na njen zahtjev dužan osigurati  lovoovlaštenik, pa je stoga  tužiteljica bila u obvezi podnijeti zahtjev, pa ukoliko bi bila odbijena ili ukoliko je izdavanje zaštitnih sredstava bilo uvjetovano na način kako to iskazuju svjedok N. Ž. i tužiteljica, tužiteljica je mogla poduzimati daljnje radnje u odnosu na tuženika radi ostvarivanja svojih  prava.

 

32. Slijedom sveg navedenog sud cijeni da postoji doprinos tužiteljice u nastanku štete u smislu odredbe čl.1092. Z. o obveznim odnosima (N. n., broj 35/05, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21- dalje u tekstu: Z. ) u visini od 30 %.

 

33. Utvrđujući koliki je iznos štete provedeno je vještačenje po sudskom vještaku za područje agronomije i procjene poljoprivrednog zemljišta D. O. iz K..

 

34. Nije sporno da su stranke u T. obrascu za izvid štete od 22. listopada 2020.  suglasno procijenile  da je postotak nastale štete  na ukupno zasijanoj površini  od 8,7 ha  na kojoj nalazio kukuruz u fazi zriobe u visini od  30 %, te da su na ročištu 26. siječnja 2022. suglasno predložile da se odredi vještačenje po vještaku poljoprivredne struke  koji će na osnovu podataka spisa, a posebice činjenica utvrđenih u  T. obrascu  za izvid štete od 22. listopada 2020  utvrditi visinu štete u vrijeme nastanka štete  prema cijenama nastanka štete (21.listopada 2020.) i prema cijenama u vrijeme izrade nalaza, a na osnovu očekivanog prinosa roda kukuruza 2020. S. je sukladno prijedlogu stranka odredio vještačenje rješenjem poslovni broj: P.-184/2020.-15. od 9. veljače 2022.  (list 45, 46)

 

35. Sudski vještak poljoprivredne struke, dipl. ing. poljoprivrede  D. O. iz K. u nalazu i mišljenju od 21. ožujka 2022. navodi da je šteta od divljači na kukuruz tužitelja zasijanom 2020. na površini od 8,83 ha, u iznosu od 24.079,00 kn prema prosječnim cijenama kukuruza na dan izrade terenskog obrasca za izvid štete, odnosno 22.10.2020. (E. izračuna: 1. površina procjenjivanog kukuruza = 8,83 ha, 2.šteta = 30%, 3. procijenjeni urod kukuruza = 9,0 t/ha , 4. cijena kukuruza= 1,05 kn/kg, dok je visina štete prema prosječnim cijenama kukuruza u vrijeme izrade nalaza, odnosno u ožujku 2022., u iznosu od 55.788,00 kn. (E. za izračun: 1.površina procjenjivanog kukuruza =8,83 ha, 2.šteta = 30%, 3. P. urod kukuruza =9,0 t/ha, 4. cijena kukuruza = 2,38 kn/kg. (list 53-62)

 

 

Poslovni broj: Ref 33 Pn-184/2020.-39.

-15-

 

36. Tuženik prigovora nalazu vještaka u dijelu u kojem se procjenjuje urod kukuruza na 9,0 t/ha i tvrdi da stvarni podatak D. zavoda za statistiku pokazuje da u 2020. je ostvareni prihod kukuruza po hektaru u regiji P. H. 8,3 t/ha.

 

37. Radi razjašnjenja istaknutog prigovora sud je saslušao vještaka D. O. na ročištu 29. kolovoza 2022. koji je iskazao: Kao sudski vještak često podnosim slične podatke u svojim procjenama i vještačenjima i za tu svrhu koristim podatke D. zavoda za statistiku koji su obrađeni za svaku županiju zasebno. N. podatke koristi i M. poljoprivrede u svim svojim transakcijama kao što su između ostalog subvencije šteta od elementarnih nepogoda tipa mraz, tuča, itd. T. podaci su puno točniji od podataka koje iznosi tuženik, a koji se odnose na regiju, a ne na županiju i od tuda potiče razlika u mom vještačenju i prigovoru tuženika. S. podaci D. zavoda za statistiku za P.-S. županiju identični  su onima koji su objavljeni na T. portalu kao prosjek R. H. u 2022. U. svom pismenom obrazloženju  na podnesak tuženika iznio sam da se isti mogu dobiti na posebni upit u D. zavodu za statistiku te kao takvi nisu javno objavljeni na stranicama D. zavoda za statistiku. N. podatke ja sam dobio od M. poljoprivrede, a oni su ih ishodili od D. zavoda za statistiku jer prilikom korištenja je obavezno navesti i izvor podataka što sam ja i učinio. P. ministarstva javno su  objavljeni na stranicama M. financija https://mfin.gov.hr/istaknute teme/koncesije-i-drzavne-potpore/prirodne-nepogode/ cijene-i-prirodi-po-zupanijama/487.

Na pitanje punomoćnika  tuženika da li se  tržišna cijena kukuruza mijenjala u razdoblju od dana donošenja nalaza do današnjeg dana, vještak je  odgovorio da je provjerio tu činjenicu te utvrdio da je cijena  kukuruz  28.kolovoza 2022. iznosila 2,19 kn/kg. (list 101)

 

38. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka cijeneći da je isti stručan i objektivan.

 

39. Tužiteljica ima pravo na naknadu štete prema tržišnoj cijeni, jer da bi nadoknadila uništenu količinu kukuruza istu mora kupiti  na tržištu po tržišnoj cijeni. U. situacijama u kojima oštećenik ima pravo na naknadu štete isplatom novčanog iznosa, naknada se određuje u onom iznosu  koji je prema redovnom tijeku  stvari potreban  da bi se materijalna situacija oštećenika dovela u prijašnje stanje, a u konkretnom slučaju  radi se o novčanoj imovinskoj šteti u kojem slučaju oštećenik ima pravo na naknadu štete  prema cijenama u vrijeme presuđenja. 

 

40. Slijedom sveg naprijed iznijetog, odnosno utvrđujući ukupan iznos nastale štete u visini od 55.788,00 kn, te uzimajući u obzir da je tužiteljica  sama doprinijela nastanku štetu u omjeru od 30 %, valjalo je u tom omjeru umanjiti iznos nastale štete koja tužiteljici pripada i dosuditi joj ukupno 39.051,60 kn, a u preostalom dijelu odbiti tužbeni zahtjev. (točka I  i II. izreke presude)

 

41. Na dosuđeni iznos imovinske štete tužiteljici, istoj je dosuđena zakonska zatezna kamata od dana donošenja presude pa do isplate temeljem odredbe čl.29., st.1. i st.2. i čl.1089.,  st.2. ZOO. (točka I. izreke presude)

 

 

Poslovni broj: Ref 33 Pn-184/2020.-39.

-16-

 

42. Odluka o naknadi troškova parničnog postupka donesena je temeljem odredbe čl.154., st.2.. i čl.155. ZPP, te T. o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (N. n., broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 i 37/22 - dalje u tekstu: T.).

 

43. Tijekom postupka bili su sporni i osnova i visina tužbenog zahtjeva pa je sud izvodio dokaze na okolnosti i osnove i visine zahtjeva.

44. Tužitelj tužbom potražuje iznos od 55.788,00 kn, a uspio je s tužbenim zahtjevom  u iznosu od 39.051,60 kn. Tužitelj je s tužbenim zahtjevom u odnosu na osnovu uspio u cijelosti, a u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva  uspio je 70 %, (39.051,60 : 55.788,00) dok je tuženik uspio u odnosu na visinu  30 %, a u odnosu na osnovu 0%. Ukupan uspjeh tužitelja je 85 % (100+70=170,00%: 2 = 85 %), a tuženika 15 %, (30 : 2 = 15 %) pa je tuženik dužan tužitelju naknaditi trošak temeljem čl.154., st.2. ZPP od 70 % (85,00-15,00) tužiteljevih troškova.

 

45. Sud je tužiteljici priznao parnične troškove koji odnose na zastupanje po ovlaštenom punomoćniku i to za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora od 27.10.2020. (1.000,00 kn), za  sastav tužbe (1.000,00 kn), za zastupanje na pripremnom ročištu 22.2.2021. (500,00 kn), zastupanje na ročištu 7.10.2021., 26.1.2022. i 29.8.2022. (za svako po 1.000,00 kn), sastav podneska od 4.4.2021. (1.000,00 kn), ukupno 6.500,00, pdv-e na navedeni iznos (1.625,00kn). Sud je priznao tužiteljici  trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu  iznosu od 1.700,00 kn, odnosno ukupno su tužiteljici priznati troškovi u iznosu od 9.700,00 kn od kojeg iznosa 70 %  iznosi 6.790,00 kn.

 

46. Tužiteljici je priznat i trošak na ime poljoprivrednog vještačenja u ukupnom iznosu od 3.075,00 kn kao potreban u postupku bez obzira na uspjeh u postupku, te su tužiteljici priznati ukupni troškovi u iznosu od 9.865,00 kn. ( točka I. izreke presude).

 

47. Sud tužiteljici nije priznao trošak za sastav podneska od 8.5.2021. jer tužiteljica nije predala u spis podnesak s navedenim datumom, te za sastav podneska od 26.6. 2021. jer navedenim podneskom tužiteljica izvještava da dostavlja zamjeničku punomoć (radi o slučaju koji pada na teret tužiteljice) i izvod iz upisnika poljoprivrednog gospodarstva, a koji  dokaz je tužiteljica mogla priložiti uz tužbu.

 

48. Slijedom iznijetog sud je donio odluku kao u izreci presude.

 

 

U Pakracu, 15. prosinca  2022.  

 

                                                                                                          S U D A C:

 

                                                                                                  DOBRILA KRAJNOVIĆ,v.r.

 

 

 

 

Poslovni broj: Ref 33 Pn-184/2020.-39.

-17-

 

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem  ovog suda u 3 primjerka u roku od 15 dana računajući od dana održavanja ročišta za objavu i uručenje presude u odnosu na one stranke koje su o tom ročištu obaviještene, dostave prijepisa presude u odnosu na one stranke koje o tom ročištu nisu obaviještene.

 

 

DNA:

1/ odvjetnički ured Ž. D.

    P., S.. F. 9 

 

2/  odvjetnik L. F.

     A. 24, P.