Baza je ažurirana 09.12.2025. zaključno sa NN 118/25 EU 2024/2679
- 1 - Poslovni broj: I Kž-433/2022-5
Poslovni broj: I Kž-433/2022-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc.Tanje Pavelin, predsjednice vijeća te Ivana Turudića univ.spec.crim. i Tomislava Juriše, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Bujas zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog D. U., zbog kaznenog djela iz članka 337. stavka 4. u vezi stavka 1. i drugih Kaznenog zakona („Narodne novine“ br: 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – odluka Ustavnog suda, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11. i 77/11. – dalje u tekstu: KZ/97.) odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 10. studenog 2022., broj 10 Kov-13/2021., u sjednici vijeća održanoj 14. prosinca 2022.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, preinačuje se pobijano rješenje te se kazneni postupak protiv okrivljenog D. U., zbog kaznenog djela iz članka 337. stavka 4. u vezi sa stavkom 1. i člankom 61. KZ/97. ima nastaviti.
Obrazloženje
1. Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu od 10. studenog 2022., broj 10 Kov-13/2021., na temelju članka 355. stavak 1. točka 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08. i 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22., dalje u tekstu: ZKP/08.) obustavljen je kazneni postupak protiv okrivljenog D. U. zbog kaznenog djela protiv službene dužnosti - zlouporabe položaja i ovlasti, opisano u članku 337. stavak 1. i 4. KZ/97., a kažnjivo po članku 337. stavak 4. KZ/97. u vezi članka 61. KZ/97. po optužnici Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci broj KO-DO-49/17 od 5. listopada 2018.
2. Protiv tog rješenja žali se državni odvjetnik zbog „povrede Kaznenog zakona i pogrešno ili nepotpunog činjeničnog stanja“ sa prijedlogom da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske ukine rješenje Županijskog suda u Zagrebu i predmet vrati na ponovno odlučivanje.
3. Na temelju članka 474. stavak 1. u vezi članka 495. ZKP/08. spis je prije dostave sucu izvjestitelju dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Žalba državnog odvjetnika je osnovana.
5. Opravdano državni odvjetnik upire na rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj I Kž-185/2019-4 od dana 13. siječnja 2021., (list 548-549 spisa), kojim je u ovom predmetu već odlučivano povodom žalbe državnog odvjetnika na rješenje prvostupanjskog suda broj Kov-69/18 od dana 21. prosinca 2018. (kojim je na temelju članka 355. stavak 1. točka 3. ZKP/08. obustavljen kazneni postupak protiv okrivljenika) te je ukinuto pobijano rješenje i odlučeno da se postupak ima nastaviti. Osnovano se, stoga, državni odvjetnik u žalbi poziva na iznesen pravni stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kojim je odlučeno u istoj stvari, a koji prihvaća i Visoki kazneni sud Republike Hrvatske.
6. Dakle, stav je i ovog suda da prilikom odlučivanja o osnovanosti predmetne optužnice, a i s obzirom na uputu danu prvostupanjskom sudu rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske, nije bilo mjesta za donošenje zaključka suda prvog stupnja da je okrivljeni D. U. svakom pojedinačno poduzetom radnjom u inkriminiranom razdoblju ostvario samo obilježja kaznenog djela iz članka 337. stavka 1. i 3. KZ/97., a ne i kaznenog djela iz članka 337. stavka 4. u vezi sa stavkom 1. KZ/97.
7. Naime, državno odvjetništvo je okrivljeniku podignutom optužnicom (list 559-567 spisa) stavilo na teret jedno produljeno kazneno djelo, u bitnom počinjeno na način da je isti u vremenskom razdoblju od 12. siječnja 2004. do 30. lipnja 2006., nakon što je imenovan za Glavnog istraživača na složenom tehnologijskom istraživačko-razvojnom projektu, u nakani pribavljanja znatne protupravne imovinske koristi, zatražio od svojih sinova, a u najviše navrata od njihovog prijatelja, da mu pribave ugovore o djelu redovitog studenta, pa kada su redoviti studenti u S. centru podigli na svoje ime ugovore o djelu redovitog studenta, predavali ih okrivljeniku, na koji način je imenovanom predan ukupno 41 ugovor o djelu redovitih studenata, nakon čega je on koristeći svoje svojstvo glavnog istraživača, svojim potpisom ovjeravao predmetne ugovore i odobravao isplatu, a koji iznos je sam odredio i unio u ugovore, iako je znao da navedeni studenti na projektu nisu radili i osnovom takvih ugovora fakultet je iz sredstava dodijeljenih za navedeni projekt izvršio isplatu studentima, pri čemu su potom isplaćeni iznosi ukupne vrijednosti od 259.560,00 kuna. Ove radnje su potom, od strane državnog odvjetništva, pravno označene kao kazneno djelo iz članka 337. stavka 4. u vezi s člankom 61. KZ/97.
8. Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem, na temelju članka 355. stavka 1. točke 3. ZKP/08., obustavio kazneni postupak protiv okrivljenika zbog ovog kaznenog djela, a povodom naprijed navedene optužnice, navodeći kako sud nije vezan za pravnu kvalifikaciju kaznenog djela označenog u optužnici, već samo za činjenični opis predmetnog kaznenog djela te da se, polazeći od konkretnog činjeničnog opisa inkriminiranih radnji u okviru produljenog kaznenog djela, niti jednu od radnji koju je okrivljenik poduzeo ne može podvesti pod pravnu oznaku "znatne imovinske koristi", pa da bi se onda radilo o kaznenom djelu iz članka 337. stavka 4. u vezi sa stavkom 1. KZ/97. Stoga sud prvog stupnja smatra da prema KZ/97., prilikom kvalifikacije produljenog kaznenog djela, ne dolazi u obzir zbrajanje imovinske koristi pribavljene pojedinim odvojenim radnjama (što da je propisano tek Zakonom o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona od 13. svibnja 2015. u članku 52. stavak 4.), a s obzirom da najviši iznos pribavljene imovinske koristi iz 42 radnje iznosi 9.300,00 kuna, po ocjeni prvostupanjskog suda, proizlazi da se sve pojedinačne radnje imaju podvesti pod pravnu oznaku produljenog kaznenog djela iz članka 337. stavka 3. u vezi sa stavkom 1. KZ/97., a budući da je zadnja takva radnja poduzeta 30. lipnja 2006. to je, po mišljenju navedenog suda, zastara kaznenog progona u svakom slučaju nastupila 30. lipnja 2011., uz utvrđenje da nije poduzeta niti jedna radnja koja bi dovela do prekida zastare.
9. Prezentirano shvaćanje suda prvog stupnja da kod produljenog kaznenog djela nikada nije moguće zbrajati pojedinačne iznose pribavljene imovinske koristi i djelo potom pravno označiti prema ukupnoj visini pribavljene imovinske koristi je, po ocjeni Vrhovnog suda Republike Hrvatske iznesenoj u prethodno navedenom rješenju kojim je odlučeno u ovoj stvari, pogrešno, jer jedan od bitnih elemenata produljenog kaznenog djela je upravo jedinstvena namjera, a što prvenstveno proizlazi iz činjenice što s namjerom, a kada je ona prethodno stvorena i usmjerena na sve buduće pojedinačne radnje kojima će se to kazneno djelo počiniti, može biti obuhvaćen i ukupan iznos pribavljene imovinske koristi, zbog čega je, ovisno o utvrđenjima suda koja se odnose i na taj subjektivni element, moguće zbrajati iznose pojedinačno pribavljene koristi i prema njihovom zbroju onda ocijeniti je li počinjen osnovni ili neki od kvalificiranih oblika predmetnog kaznenog djela.
10. Dakle, s obzirom da je to činjenica koju tek treba utvrditi u tijeku kaznenog postupka (a koja činjenica od rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj I Kž-185/2019-4 od dana 13. siječnja 2021., još nije utvrđena), pa u tom kontekstu treba promatrati i pravnu oznaku kaznenog djela kao kvalificiranog, s obzirom da je evidentno da je i jedna od teza optužbe da je namjera optuženika u cjelokupnom inkriminiranom razdoblju bila usmjerena upravo na pribavljanje znatne imovinske koristi, a o čemu onda posljedično ovisi i primjena materijalnog prava u smislu ocjene je li u konkretnom slučaju nastupila zastara kaznenog progona ili ne.
11. Slijedom iznesenog trebalo je, prihvaćanjem žalbe državnog odvjetnika, na temelju članka 494. stavka 3. točke 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22.), odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
|
Predsjednica vijeća |
|
dr.sc.Tanja Pavelin, v.r. |
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.