1

Pr-3197/2020-10

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLI

Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac                                                             Pr-3197/2020-10

 

                                                                                  

 

U    I M E  R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Eneji Stejskal Kanazir, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja J. M., S., OIB: …, zastupanog po punomoćniku M. S., odvjetniku u S., protiv tuženika zavoda, S., OIB:…, zastupanog po punomoćnicima iz OD L. i partneri u S., radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužitelja prilikom zaključenja glavne rasprave, prilikom objave, a nakon objave, dana 14. prosinca 2022.,

 

p r e s u d i o   j e

 

              I/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju razliku manje isplaćene naknade bruto plaće za razdoblje od prosinca 2015.g. do siječnja 2017.g. u ukupnom iznosu od 7.101,35 kuna (942,51 EUR-a) zajedno s pripadajućom:

- zakonskom kamatom koja na iznos od 511,42 kuna teče od 15. siječanj 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 497,55 kuna teče od 15. veljača 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 457,52 kuna teče od 15. ožujak 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 540,06 kuna teče od 15. travanj 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 490,85 kuna teče od 15. svibanj 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 507,84 kuna teče od 15. lipanj 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 565,02 kuna teče od 15. srpanj 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 539,19 kuna teče od 15. kolovoz 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 530,48 kuna teče od 15. rujan 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 485,36 kuna teče od 15. listopad 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 523,66 kuna teče od 15. studeni 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 499,00 kuna teče od 15. prosinac 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 540,55 kuna teče od 15. siječanj 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 412,87 kuna teče od 15. veljača 2017.

do isplate po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, bez zakonskih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

 

II/Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju parnični trošak u ukupnom iznosu 5.156,25 Kuna (684,35 Eura) sa zakonskom kamatom koja teče od presuđenja do isplate po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena.

 

 

 

Obrazloženje

1. U tužbi predanoj ovom sudu dana 04.01.2021.godine tužitelj potražuje od tuženika isplatu razlike plaće temeljem odredbe iz čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 23.11.2006. i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. Naime, tužitelj  tvrdi da je bio u radnom odnosu kod tuženika, koji predstavlja javnu službu te da je bila zaposlenik tuženika i u utuženom periodu od prosinca 2015. do siječnja 2017. Tužitelj je uredio tužbeni zahtjev podneskom od  dana 10.05.2022.godine te u tom smislu potražuje iznos od 6.848,73 Kuna bruto.

 

2. U odgovoru na tužbu od 24.02.2022. godine  tuženik osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva ističući da je tužitelju obračunavao plaću sukladno važećim propisima te ističe prigovor zastare potraživanja.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom vjerodostojnog tumačenja od 28.12.2012.godine; sporazuma o osnovici za plaće od 23.11.2006.godine; arbitražne odluke od 07.12.2011.godine; priopćenja DZS-a od 28.08.2015.godine; Dodatka Sporazumu od 26.10.2011.godine; Dodatka Sporazumu od 13.05.2009.godine; priopćenja DZS-a od 27.11.2015.godine; procjene DZS-a od 04.09.2015.godine; procjene DZS-a od 04.12.2015.godine; izračuna.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti je osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom razlike plaće za razdoblje od prosinca 2015. do siječnja 2017. Između stranaka je sporna osnova tužbenoga zahtjeva, dok prema naknadnom očitovanju tuženika visina tužbenoga zahtjeva nije sporna. Predmetno potraživanje nije u zastari budući nije proteklo pet godina od dospjelosti svakog pojedinog potraživanja (članak 139.ZR-a) jer je tužba podnesena 28.12.2020.godine, a tužitelj uređenim tužbenim zahtjevom potražuje iznos razlike plaće za razdoblje od prosinca 2015.g. do siječnja 2017.godine.

6. Tužitelj svoj tužbeni zahtjev temelji na čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. kojim je utvrđeno da će se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn primjenjivati čim službeni pokazatelji zavoda (dalje: DZS) ukažu na rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto i na čl. IV. st. 2. i st. 3. Izmjena Dodatka, koje odredbe utvrđuju na koji način će se vršiti uskladba osnovice plaće u javnim službama prema paritetu plaće u privredi, a koji tekst je prihvaćen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011.

 

7. Među strankama nije sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju bio zaposlenik tuženika, koji sukladno odredbi čl. 2. Zakona o plaćama u javnim službama (NN, 27/01, 39/09, dalje: ZPJS), predstavlja javnu službu., a koja činjenica proizlazi i iz pregledanog ugovora o radu. U utuženom razdoblju plaća tužitelja je definirana čl. 4. ZPJS kojim je propisano da plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Osnovica plaće je regulirana čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (NN 39/09, 124/09, dalje: ZOPJS) na način da je određeno da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade i sindikata, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada posebnom odlukom.

 

8. U utuženom razdoblju na snazi je bio i Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12, 150/13, 153/13 dalje: TKU), koji u čl. 51. propisuje da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža te dodaci na osnovnu plaću.

 

9. U postupku je utvrđeno da su Vlada, s jedne strane, i sindikati, s druge strane, sklopili 23. studenog 2006., Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Sporazum) kojim je utvrđeno povećanje osnovice za plaće u javnim službama za šest posto godišnje tijekom 2007., 2008. i 2009. godine i da se navedene obračunske osnovice primjenjuju od 1. siječnja svake godine.

 

10. Nadalje je utvrđeno da su iste stranke zaključile 13. svibnja 2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Dodatak), temeljem kojeg Dodatka su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto te  da su time u čl. III. utvrdili način povrata osnovice, na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn nakon rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a.

 

11. Vlada i sindikati, potom su 26. listopada 2011. sklopili Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Izmjene Dodatka), a koji tekst je usvojen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011. U čl. III. Izmjena Dodatka je određeno da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji DZS ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja).

 

12. Vlada i sindikati prihvatili su 28. prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka kojim se utvrđuje da se, za slučaj da se do 31. prosinca 2012. ne ostvare pretpostavke iz čl. III. Izmjena Dodatka, Vlada obvezuje korigirati osnovicu za obračun plaća u javnim službama, na način da će ista biti na razini koja odgovara utvrđenom paritetu između bruto plaće VSS početnika u javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi u RH za cijelu 2008. na godišnjoj razini. Nadalje, utvrđuje se kako će se, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u Izmjenama Dodatka, uskladba odgoditi za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao.

 

13. Dana 28. kolovoza 2015. DSZ RH je objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP za drugo tromjesečje 2015. iz koje proizlazi kako je BDP realno veći za 1,2% u II. tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. Isti statistički pokazatelji su potvrđeni i procjenom od 4. rujna 2015. Iz prve procjene tromjesečnog BDP za treće tromjesečje 2015. DSZ-a od 27. studenoga 2015. proizlazi kako je BDP realno veći za 2,8% u III. tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., koji statistički pokazatelji su potvrđeni i procjenom od 4. prosinca 2015. S obzirom da je došlo do poboljšanja stanja, odnosno rasta BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te da aritmetička sredina navedene dvije stope iznosi 2%, to je utvrđeno da su se krajem studenoga 2015. ispunili uvjeti za povećanje osnovice u visini od 5.415,37 kn i to temeljem čl. III. Izmjena Dodatka.

 

14. Imajući u vidu naprijed navedeno, ovaj sud smatra da Izmjene Dodatka predstavljaju KU sklopljen sukladno odredbama čl. 2. ZOPJS te odredbe čl. 51. st. 4. TKU kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na područje visine plaće u javnim službama. Člankom 51. st. 4. TKU je bilo i propisano da ugovorne stane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze, važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima. Iz navedenih razloga Izmjene Dodatka, a na koje se tužiteljica poziva u tužbi predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor što proizlazi i iz činjenice da su Vlada i sindikati dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5., a u svezi sa čl. VII. st. 1. Izmjena Dodatka. U tome smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe članka III. spomenutih Izmjena Dodatka ispunjeni su krajem 2015., s početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III. Izmjena Dodatka.

 

15. Dakle, tuženik je tužitelju u utuženom razdoblju, a obzirom da je počevši od  siječnja 2016.godine bio u obvezi obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn bio u obvezi isplaćivati plaću po navedenoj osnovici budući je ispunjen uvjet za primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužiteljici isplaćena plaća u utuženom razdoblju jer je došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a, za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (prosječno 2 ili više posto). S obzirom da je tuženik u utuženom razdoblju obračunavao tužiteljevu plaću po osnovici od 5.108,84 kn, iako je bio u obvezi obračunavati plaću po osnovici od 5.415,37 kn, to je u obvezi naknaditi tužitelju potraživanje s osnova razlike bruto plaće i naknade plaće.

 

              16. Sukladno navedenom, a kako visina tužbenog zahtjeva nije sporna između stranaka budući je tužitelj uredio tužbeni zahtjev sukladno izračunu kojeg je dostavio tuženik prihvaćen je kao osnovan obračun razlike plaće koja je tužitelju trebala biti isplaćena u utuženom periodu u iznosu od zatraženih 7.101,35 Kuna (942,51 Eura). Sud je kao tijelo javne vlasti u ovom sudskom aktu ukupan iznos novčane obveze dvojno iskazao u kunama i eurima, a sve na temelju odredbi čl. 48. st. 1. i 2. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u R. H. ("Narodne novine" br. 57/22) i odluci o stopi konverzije kune u euro po središnjem paritetu 1 euro = 7,53450 kuna (7.101,35 Kuna : 7,53450 = 942,51  EUR-a).

 

 

17. Na dosuđene iznose tužitelju su priznate zakonske zatezne kamate primjenom odredbe čl. 29. ZOO koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela iznosa do isplate (čl. 84. st. 3. odnosno čl. 92. st. 3. Zakona o radu (NN 149/09, 61/11 i 73/13, 93/14).

 

18. Na dosuđene iznose tužitelju su priznate zakonske zatezne kamate primjenom odredbe čl. 29. ZOO koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela iznosa do isplate (čl. 84. st. 3. odnosno čl. 92. st. 3. Zakona o radu (NN 149/09, 61/11 i 73/13, 93/14). Budući da se zatezne kamate, koje se na zakašnjele isplate plaća isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada i ne podliježu oporezivanju (čl. 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14) i čl. 17. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14), te da porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju tek s isplatom, što znači da se na te iznose ne obračunavaju zatezne kamate te su zatezne kamate na bruto iznose plaće u tom smislu  dosuđene kao u točki I/ izreke ove presude, izuzev kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak iz navedenog razloga, a kako je i odlučeno u točki I/ izreke ove presude.

 

19. Obzirom da je tužitelj u cijelosti uspio sa tužbenim zahtjevom tuženik mu je dužan sukladno odredbi članka 154.stavka 1. ZPP-a naknaditi parnične troškove.  U navedenom smislu tužitelja kao opravdani, a sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika pripadaju trošak sastava tužbe u iznosu od 75 bodova; trošak sastava podneska od 10.03.2022.godine u iznosu od 75 bodova; zastupanja na ročištu od 11.05.2022.godine u iznosu od 75 bodova; trošak sastava podneska od 11.05.2022.godine u iznosu od 75 bodova; zastupanja na ročištu od 28.09.2022.godine u iznosu od 75 bodova; zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 37,5 bodova, a što ukupno iznosi 412,5 bodova, te što s obzirom na vrijednost boda od 10,00 Kuna ukupno iznosi 4.125,00 Kuna te što uz dodatak od 25% PDV-a u iznosu od 1.031,25 Kuna ukupno iznosi 5.156,25 Kuna ili 684,35 Eura ( 5.156,25 kn : 7,53450 = 684,35 EUR-a )  a koji iznos je tuženik dužan isplatiti tužitelju na ime troškova ovog parničnog postupka zajedno sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate te koja se obračunava sukladno odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 78/15), a kako je i odlučeno u točki II/ izreke ove presude.

 

U Splitu, 14. prosinca 2022.

 

 

 

 

 

S u d a c:             

 

                                                                           Eneja Stejskal Kanazir, v.r.

 

             

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

              Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog suda za Županijski sud. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.