Baza je ažurirana 22.08.2025. 

zaključno sa NN 85/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

-100/2022-3

           

     Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

              Karlovac 

                                                                                                                                            -100/2022-3

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Županijski sud u Karlovcu u vijeću sastavljenom od sudaca, Vinke Vrančić predsjednice vijeća, Vesne Britvec članice vijeća i suca izvjestitelja i Vesne Stokrp članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. K. iz M., OIB , zastupan po punomoćnici A. L., odvjetnici iz R., protiv tuženika V. R. d.d. iz P., OIB …, zastupanog po odvjetnicima iz O. d. A. & A. d.o.o., S., radi nedopuštenosti ovrhe, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv  presude Općinskog suda u Dubrovniku od 11. listopada 2021., broj P-572/2020., na sjednici vijeća održanoj 14. prosinca 2022.,

 

 

p r e s u d i o j e

 

 

              I Prihvaća se žalba tužitelja te se presuda Općinskog suda u Dubrovniku od  11. listopada 2021., broj P-572/2020, preinačava i sudi:

 

Proglašava se nedopuštenom ovrha određena rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Dubrovniku broj Ovr-523/2018 od 4. listopada 2018., na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja Općinskog suda u Dubrovniku broj Psp-15/16 od 18. srpnja 2017. koje je dopunjeno pravomoćnim dopunskim rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku broj Psp-15/16 od 8. rujna 2017., a ispravljenog pravomoćnim rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Psp-15/16 od 8. rujna 2017., kojim je tužitelju D. K. naloženo da nekretninu označenu kao čest. zemlje, Z.U. K.O. G slobodnu od osoba i stvari preda u posjed tuženiku V. R. d.d. P., te je određena ovrha ispražnjenjem nekretnine označene kao čest. zem. upisane u Z.U., K.O. G., tako što će sudski ovršitelj udaljiti osobe i ukloniti stvari s predmetne nekretnine te predati navedenu nekretninu u posjed tuženiku V. R. d.d. P., OIB slobodnu od osoba i stvari, te ispražnjenju i predaji pristupiti i prije pravomoćnosti rješenja o ovrsi te provesti ovrhu uz pomoć policije ukoliko pri poduzimanju ovršnih radnji ne bude prisutna niti jedna osoba kojoj se stvari mogu predati.

 

II Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadu trošak postupka u iznosu od  37.500,00 kn/ 4.977,105 EUR1  u roku od 15 dana.

Nalaže se tuženiku tužitelju naknaditi trošak žalbe u iznosu od 6.875, 00 kn/ 912,469  EUR1 u roku od 15 dana.

_______________________

 

Fiksni tečaj konverzije 7,53450

 

III Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu materijalnog troška žalbenog postupka u iznosu od 200,00 kn/26,544 EUR1.

 

Obrazloženje

 

1. Presudom Općinskog suda u Dubrovniku od 11. listopada 2021., broj P-572/2020, odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1. Proglašava se nedopuštenom ovrha određena rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Ovr-523/2018 od 04. listopada 2018, na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Psp-15/16 od 18. srpnja 2017. koje je dopunjeno pravomoćnim dopunskim rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Psp-15/16 od 08. rujna 2017. g., a ispravljenog pravomoćnim rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Psp-15/16 od 08. rujna 2017 kojim je tužitelju D. K. naloženo da nekretninu označenu kao čest zemlje, Z.U. K.O. G. slobodnu od osoba i stvari preda u posjed tuženiku V. R. d.d. P., OIB: , te je određena ovrha ispražnjenjem nekretnine označene kao čest. zem. , upisane u Z.U., K.O. G., tako što će sudski ovršitelj udaljiti osobe i ukloniti stvari s predmetne nekretnine te predati navedenu nekretninu u posjed tuženiku V. R. d.d. P., OIB: slobodnu od osoba i stvari, te ispražnjenju i predaji pristupiti i prije pravomoćnosti rješenja o ovrsi te provesti ovrhu uz pomoć policije ukoliko pri poduzimanju ovršnih radnji ne bude prisutna niti jedna osoba kojoj se stvari mogu predati.

              2. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadu trošak postupka prema troškovniku.“

Točkom II nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku troškove ovog postupka u iznosu od 27.500,00 kn koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku 15 dana.

 

2. Protiv navedene presude žalbu je pravovremeno izjavio tužitelj iz svih žalbenih razloga, odnosno zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primijene materijalnog prava. Tužitelj u bitnome navodi da u ovršnom predmetu zbog činjenice što ovrha nije dopuštena, iako tuženik kao ovrhovoditelj, raspolaže ovršnom ispravom, da je i činidba iz ovršene isprave nedopuštena, budući je protivna prisilnim propisima i Ustavu RH prema članku 271. Zakona o obveznim odnosima. Tužitelj dalje navodi da je tijekom ovršnog postupka više puta isticao prigovor nedopuštenosti ovrhe, ali da prvostupanjski sud nije proveo dokaze na tu okolnost prije upućivanja tužitelja u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. Tužitelj dalje navodi da je on vlasnik predmetne zemljišne čestice, da je vlasnik zgrade sa podzemnom garažom sagrađenoj na zemljišnoj čestici broj  k.o. G., za koju ima sve potrebne dozvole, te je zgrada i upisana u zemljišne knjige i provedeno je i etažiranje, a da ovršna isprava glasi na predaju u posjed čestice zemlje kčbr. budući u to vrijeme nije bila izgrađena zgrada. Tužitelj dalje navodi da on kao upisani vlasnik zgrade ima vlasništvo kao stvarno pravo koje ga   kao    vlasnika

_______________________

Fiksni tečaj konverzije 7,53450

 

 

 

zgrade odvaja od zemljišta (iako je vlasnik i zemljišta) pa ima pravo koje sprečava tuženika da tužitelju preda česticu zemljišta broj k.o. G. slobodnu od osoba i stvari jer ima stvarno pravo vlasništva na zgradi i stanovima koje ga u tome sprečava.

Tužitelj u žalbi navodi da iako odredbe Ovršnog zakon kao razlog za upućivanje u parnicu ne navode razlog iz članka 50. stavak 1. točka 3. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. – dalje OZ) iz kojeg razloga je tužitelj također upućen u parnicu, ne znači da iz tog razloga tužitelj ne može biti upućen u parnicu. Tužitelj navodi da nikada nije tvrdio da je ovršna isprava stavljena izvan snage kako implicira u ukidnoj odluci Županijski sud u Varaždinu broj Ovr-103/2020, već je tvrdio da je na kčbr.  k.o. G. koju treba predati u posjed ovršnom ispravom, legalno izgrađena kuća temeljem pravomoćne građevinske dozvole, i da je tužitelj vlasnik predmetne kčbr., pa da je ovršna isprava izgubila djelotvornost jer se ovrha ne može provesti, odnosno ne može se provesti ovrha ispražnjenjem nekretnine na kojoj je sagrađena zgrada koje je vlasnik tužitelj kao i zemljišta. Stoga tužitelj smatra da je ovršna isprava izgubila djelotvornost, odnosno da su ispunjeni uvjeti iz članka 50. stavak 1. točka 3. OZ-a. Tužitelj navodi da je ovrhu Općinski sud u Dubrovniku na temelju članka 72. OZ-a trebao obustaviti, jer je postala nemoguća, a ne uputiti tužitelja u parnicu niti iz razloga iz članka 50. stavak 1. točka 3. i točka 7. OZ-a. Rješenjem o ovrsi određena je ovrha ispražnjenjem nekretnine kčbr. 1032/11 upisane u zk. ul  k.o. G, tako što će sudski ovršitelj udaljiti osobe i ukloniti stvari s predmetne nekretnine. Tužitelj navodi da tuženik nije tražio uspostavu ranijeg posjedovnog stanja jer je stanje prijepora promijenjeno a zgradu je nemoguće ukloniti. Tužitelj predlaže žalbu prihvatiti, a pobijanu presudu preinačiti proglašenjem ovrhe nedoptenom, te traži trošak postupka.

 

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

4. Žalba tužitelja je osnovana.

 

5. Ispitujući pobijanu presudu povodom žalbe tužitelja i po službenoj dužnosti temeljem članka 365. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14. i 70/19 80/22. - dalje ZPP), ovaj drugostupanjski sud nije našao da je pobijana presuda kao i postupak koji je prethodio njenom donošenju, donesena i postupak vođen uz počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti iz članka 354. stavak 2. ZPP-a. Činjenično stanje je pravilno utvrđeno ali je zbog pogrešno pravnog stava pogrešno primijenjeno materijalno pravo.

 

6. Predmet spora je proglašenje nedopuštenom ovrhe određene rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Dubrovniku broj Ovr-523/2018 od 4. listopada 2018., na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja Općinskog suda u Dubrovniku broj Psp-15/16 od 18. srpnja 2017. koje je dopunjeno pravomoćnim dopunskim rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku broj Psp-15/16 od 8. rujna 2017., a ispravljenog pravomoćnim rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Psp-15/16 od 8. rujna 2017., kojim je tužitelju D. K. naloženo da nekretninu označenu kao čest. zemlje, Z. U. k.o. G. slobodnu od osoba i stvari preda u posjed tuženiku V. R. d.d. P., te je određena ovrha ispražnjenjem nekretnine označene kao čest. zem., upisane u Z.U., K.O. G., tako što će sudski ovršitelj udaljiti osobe i ukloniti stvari s predmetne nekretnine te predati navedenu nekretninu u posjed tuženiku V. R. d.d. P., OIB: slobodnu od osoba i stvari, te ispražnjenju i predaji pristupiti i prije pravomoćnosti rješenja o ovrsi te provesti ovrhu uz pomoć policije ukoliko pri poduzimanju ovršnih radnji ne bude prisutna niti jedna osoba kojoj se stvari mogu predati.

 

7. Upućivanje na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom u smislu odredbi Ovršnog zakona procesna je pretpostavka dopustivosti takve tužbe na utvrđenje, što znači da pravni interes tužitelja proizlazi iz Zakona – konkretno odredbe  članka 187. stavak 2. ZPP-a u vezi sa člankom 55. stavak 1. OZ-a.

 

8. U pravu je tužitelj kada navodi da je ovrha postala nemoguća i da je na temelju članka 72. OZ-a trebalo ovrhu obustavi po službenoj dužnosti još u ovršnom postupku.

 

8.1 .Naime, nesporno je:

- da ovršna isprava na kojoj se temelji prijedlog za ovrhu potječe iz parničnog postupka smetanja posjeda koji se vodio pred Općinskim sudom u Dubrovniku pod brojem Psp-15/16 a u kojemu je doneseno rješenje 18. srpnja 2017., broj Psp-15/2016-29, kojim je  utvrđeno:

"...da je tuženik, time što je noću 17. na 18. ožujka 2016. sa jugoistočne međe čest. zem. zk. ul. k.o. G. uklonio stupovi između kojih je bila postavljena žičana mreža i betonski blokovi tzv. "new jersey" a na čest. zem. u. ul. k.o. G. dovezao i ostavio rovokopač marke Volvo te započeo s iskopom smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu čest.zem. zk.ul. k.o. G. pa se nalaže tuženiku uspostaviti posjedovno stanje kakvo je bilo u času smetanja na način da sa čest. zem. zk. ul. k.o. G. ukloni rovokopač marke Volvo i odmah obustavi izvođenje radova, te da na istočnu među ove nekretnine vrati odnosno postavi betonske stupove a između njih razviče željeznu mrežu, i postavi betonske blokove tzv. "new jersey", te mu se ujedno zabranjuje svako takvo ili slično smetanje posjeda čest. zemzk.ul. ubuduće, sve u roku 8 dana i pod prijetnjom ovrhe.",

- da je Općinski sud u Dubrovniku pod brojem Psp-15/16-37 8. rujna 2017., donio rješenje kojim ispravlja rješenje broj Psp-15/16-29 od 18. srpnja 2017.,

- da je Općinski sud u Dubrovniku pod brojem Psp-15/16-38 8. rujna 2017., donio dopunsko rješenje koje glasi: "Nalaže se tuženiku predati tužitelju u posjed slobodnu od osoba i stvari  čest. zem. k.o. G.",

- da je tužitelj kao vlasnik kčbr.1032/11 ishodio građevinsku dozvolu i izgradio zgradu sa podzemnom garažom i 6 stanova, koja zgrada je etažirana i upisana u zemljišne knjige kao vlasništvo tužitelja,

- da tuženik kao ovrhovoditelj u ovršnom predmetu postavlja ovršni prijedlog kojim se određuje ovrha ispražnjenjem nekretnine označen kao čes. zem. upisane u zk.ul.br. k.o. G. tako što će sudski ovršitelj udaljiti osobe i ukloniti stvari s predmetne nekretnine, te predajom navedene nekretnine u posjed ovrhovoditelju, slobodne od stvari i osoba. Ispražnjenju i predaji nekretnine će se pristupiti i prije pravomoćnosti rješenje o ovrsi, nakon proteka odam dana od dana njegove dostave ovršeniku. Pokretnine koje su uklonjene predaju se ovrešniku, a ako nije  nazočan, odraslom članu njegova kućanstva,

- da je nesporno u ovršnom postupku prvostupanjski sud donio rješenje o ovrsi  broj Ovr-523/2018-2 4. listopada 2018.,

- da je protiv navedenog rješenja o ovrsi ovršenik pravovremeno izjavio žalbu, te istovremeno podnio prijedlog za proglašenje ovrhe nedopuštenom i prijedlog za odgodu ovrhe, u kojem prijedlogu navodi da je ovršna isprava izgubila djelotvornost i da se ne može provesti te upućuje na članak 50. stavak 1. točka 3. OZ-a jer da je na navedenoj zemljišnoj čestici koja je njegovo vlasništvo izgradio zgradu sa podzemnom garažom, te se više ne može uspostaviti ranije posjedovno stanje, pa da je rješenje o ovrsi neprovedivo i predstavlja nemoguću činidbu jer je na predmetnoj čestici legalno izgrađena zgrada,

- da je prvostupanjski sud obustavio ovrhu rješenjem broj Ovr-523/2018 27. prosinca 2019., a koje rješenje je ukinuto rješenjem Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici broj Ovr-103/2020-2, od 6. svibnja 2020., zbog zauzetog stava da se zbog razloga iz članka 50. stavak 1. točka 3. OZ-a, ovršenik ne može uputiti u parnicu, da  pravomoćna građevinska dozvola ne zadire u rješenje o ovrsi pa da prvostupanjski sud pogrešno zaključuje da je stoga ovršna isprava stavljena izvan snage, a da razlog iz točke 7. istog članka "...postoji ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika.. Međutim, pravomoćna građevinska dozvola za gradnju kuće na spornoj parceli ne predstavlja ispravu iz članka 52. stavak 4. OZ-a na temelju koje bi ovršni sud sam mogao uvažiti žalbu ovršenika protiv rješenja o ovrsi radi predaje i ispražnjenja nekretnine, a pogotovo ne u situaciji kada je ta građevinska dozvola postala pravomoćna još u vrijeme kada se vodio postupak iz kojeg potječe ovršna isprava pa se, dakle, ne radi o činjenici koju ovršenik nije mogao istaći u postupku iz kojeg potječe ovršna isprava. Zbog toga po ocjeni ovog suda prvostupanjski sud nije mogao sam riješiti žalbu ovršenika na način da istu uvaži, već je bio dužan postupiti prema odredbi članka 52. stavak 3. OZ-a i uputiti ovršenika na parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.,

- da je rješenjem prvostupanjskog suda broj Ovr-177/2020 od 29. lipnja 2020., ovršenik upućen u parnicu iz razloga navedenih u članku 50. stavak 1. točka 3. i točka 7. OZ-a,

- da je rješenjem prvostupanjskog suda broj Ovr-177/2020 od 16. travnja 2021., odgođena ovrha do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pod brojem P-572/2020 (ovaj parnični postupak),

- da je rješenjem Županijskog suda u Zadru broj Ovr-284/2021-2 od 25. svibnja 2021., potvrđeno rješenje Općinskog suda u Dubrovniku kojim je odgođena ovrha, iz kojeg nesporno proizlazi da je između stranaka neprijeporno da je na nekretnini izgrađena zgrada mješovite namjene, a koja nije postojala u vrijeme vođenja postupka iz kojeg potječe ovršna isprava,

- da iz ročišnog zapisnika ovršnog spisa od 21. veljače 2019., proizlazi da je nesporna činjenica i za ovrhovoditelja da je na zemljištu kčbr. k.o. G. u međuvremenu izgrađena zgrada.

 

9. Na temelju navedenih nespornih činjenica, suprotno stavu prvostupanjskog suda zauzetog u pobijanoj presudi, stav je ovog suda da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

 

9.1. Naime, kraj nesporne činjenice da se stanje nekretnine kčbr. k.o. G. u potpunosti izmijenilo od vremena iz kojeg potječe ovršna isprava, da je tužitelj kao vlasnik predmetnog zemljišta legalno izgradio i etažirao zgradu sa 6 stanova i podzemnom garažom koji je i upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama, ovršna isprava na temelju koje tuženik kao ovrhovoditelj temelji svoj prijedlog za ovrhu izgubila je djelotvornost ne samo u dijelu kojim je naložena uspostava ranijeg posjedovnog stanja kakvo je bilo u trenutku smetanja, već i u dijelu kojim je naloženo ispražnjenje kčbr. 1032/11 i predaja u posjed tuženiku slobodnu od osoba i stvari.

 

10. Stav Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici je pogrešan, budući iz priloženih dokaza ovršenika/tužitelja nesporno proizlazi da ovršenik nije tvrdio da  pravomoćna građevinska dozvola  zadire u rješenje o ovrsi, već da je ovršna isprava izgubila djelotvornost budući se stanje na predmetnoj nekretnini koja je vlasništvo tužitelja u bitnom izmijenilo utoliko što je na zemljištu izgrađena zgrada, sa svom potrebnom dokumentacijom pa i pravomoćnom građevinskom dozvolom, te etažirana i upisana u zemljišne knjige, pa  su ispunjeni uvjeti iz članka 72. stavak 2.  OZ-a, i to bi bio razlog za obustavu ovrhe a u svezi s člankom 50. stavak 3. OZ-a, jer je ovršna isprava izgubila djelotvornost.

Osim toga, ovršna isprava na kojoj tuženik temelji prijedlog za ovrhu glasi na  utvrđenje smetanja posjeda tuženika,  time što je tužitelj noću 17. na 18.ožujka 2016. sa jugoistočne međe čest. zem. zk. ul. k.o. G. uklonio stupovi između kojih je bila postavljena žičana mreža i betonski blokovi tzv. "new jersey" a na čest. zem. u. ul. k.o. G. dovezao i ostavio rovokopač marke Volvo te započeo s iskopom smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu čest.zem. zk.ul. k.o. G. uspostaviti posjedovno stanje kakvo je bilo u času smetanja na način da sa čest. zem. 1032/11 zk. ul. k.o. G. ukloni rovokopač marke Volvo i odmah obustavi izvođenje radova, te da na istočnu među ove nekretnine vrati odnosno postavi betonske stupove a između njih razvuče željeznu mrežu i postavi betonske blokove tzv. "new jersey", te mu se ujedno zabranjuje svako takvo ili slično smetanje posjeda čest. zem. zk.ul. ubuduće.

 

              11. Dakle, ne radi se o oduzimanju posjeda od strane tužitelja, već bi se radilo o uznemiravanju  uklanjanjem betonskih stupova i žičane mreže te ostavljanjem rovokopača marke Volvo i  iskopu zemljišta, a kojim činom tužitelj nije oduzeo posjed tuženiku.

Zatim, na predmetnoj zemljišnoj čestici više nema rovokopača, iskop je završen izgradnjom zgrade, pa  prijedlog za ovrhu kako ga je postavio tuženik, a  kojim se određuje ovrha ispražnjenjem nekretnine  i udaljenjem osoba i uklanjanjem stvari s predmetne nekretnine, te predajom navedene nekretnine u posjed ovrhovoditelju, slobodne od stvari i osoba nije istovjetan ovršnoj ispravi i tako predložena ovrha je nemoguća.

 

12. Da je prvostupanjski sud još u ovršnom postupku, postupio po prijedlogu ovršenika/tužitelja, ali u smislu da je provjerio činjenične navode prijedloga, nesporno bi utvrdio da je stvarno stanje na predmetnom zemljištu izmijenjeno u odnosu na stanje iz ovršne isprave na kojoj tuženik/ovrhovoditelj temelji svoj ovršni prijedlog, te bi osnovano primijenio odredbu članka 72. stavak 2. OZ-a, bez upućivanja u parnicu i bez stvaranja daljnjih troškova za obje stranke.

 

13. Iako je nesporna činjenica izmijenjenog stanja u odnosu na stanje iz ovršne isprave, tuženik ustraje na provedbi ovršne isprave, odnosno u ovom parničnom postupku protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu iako prema stavu ovog suda  više nije ovlašten tražiti ovrhu iz ovršne isprave budući je ranije posjedovno stanje,  legalnom izgradnjom zgrade vlasništvo tužitelja koji je vlasnik i zemljišta, izmijenjeno, pa je ovrha na temelju ovršne isprave iz postupka smetanja posjeda postala nemoguća.

 

14. Stoga je, na temelju članka 373. ZPP-a, žalba tužitelja prihvaćena a pobijana presuda preinačena usvajanjem tužbenog zahtjeva.

 

15. Budući je prvostupanjska presuda preinačena, to je i odluku o troškovima postupka na temelju članka 166. ZPP-a, valjalo preinačiti i odrediti troškove parničnog postupka tužitelju, a koji se sastoje od troškova zastupanja po punomoćniku odvjetniku. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka  154. stavak 1. u svezi s člankom 155. ZPP-a te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12., 103/14., 118/14. i 107/15. - dalje OT), a sastoji se od troška sastava tužbe, te podnesaka od 6. travnja 2021. i 27. svibnja 2021. svako u iznosu od 5.500,00 kn (Tbr. 8/1 OT), trošak za pristup na ročišta održana 10. lipnja 2021. i 26. kolovoza 2021. svako u iznosu od 5.500,00 kn (Tbr. 9/1 OT), odnosno ukupno  u  iznos od  27.500,00 kn, te uvećano za iznos trošak sudske pristojbe na tužbu i na presudu po 5.000,00 kn, za svaki podnesak, tako da ukupan trošak tužitelja iznosi 37.500,00 kn, a prema troškovniku  sa lista 186 prvostupanjskog spisa.

 

16. Tužitelj je uspio i u žalbenom postupku pa na temelju članka 166. ZPP-a, ostvaruje pravo i naknadu troška žalbe u iznosu od 6.875, 00 kn, dok je odbijen zahtjev za naknadu materijalnog troška u iznosu od 200,00 kn budući tužitelj nije priložio dokaz da su ti troškovi stvarno i nastali.

 

17. Slijedom navedenog presuđeno je kao u izreci ove presude.

 

              U Karlovcu 14. prosinca 2022.             

 

                                                                                                                                Predsjednica vijeća

                                                                                                                                 Vinka Vrančić, v.r.

 

 

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu