1                                       

 

Broj: Jž-1370/2020

 

                                

 

 

 

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Anđe Ćorluka, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. B. O. i dr. zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi okr. B. O., podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Đakovu, Stalne službe u Našicama od 26. lipnja 2020., broj 17. Pp J-283/2019, u sjednici vijeća održanoj 14. prosinca 2022.,

 

 

p r e s u d i o     j e

 

 

I. Odbija se žalba okr. B. O. kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda u odnosu na tog okrivljenika.

 

II. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), okr. B. O. je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu 200,00 HRK (dvjestokuna)/26,54 EUR (dvadesetšesteuraipedesetčetiticenta)[1] u roku 15 dana od primitka ove presude.

 

Obrazloženje             

 

 

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Đakovu, Stalne službe u Našicama od 26. lipnja 2020., broj 17. Pp J-283/2019, proglašeni su krivima okr. B. O., okr. D. B., okr. S. O. i okr. S. B. da su, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji je okr. B. O. izrečena kazna zatvora u trajanju 20 dana i primijenjena uvjetna posuda na način da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljenik u roku od jedne godine ne počini jedan ili više prekršaja za koje mu bude izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom, okr. D. B. je oslobođen od kazne, a okr. S. O. i okr. S. B. je izrečena novčana kazna u iznosu 600,00 kuna, svakoj okrivljenici, koju kaznu su dužne platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti ove presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne.

 

1.1. istom presudom, u odnosu na troškove prekršajnog postupka, odlučeno je da su okrivljenici obvezni naknaditi isti u iznosu 200,00 kuna, svaki okrivljenik.

 

2. Protiv navedene presude, žalbu je pravodobno podnio okr. B. O. osobno, navodeći u uvodu žalbe da se žali zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava. Predlaže da se žalba prihvati, a pobijana presuda ukine i donese oslobađajuća presuda.

 

3. Žalba nije osnovana.             

 

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okr. B. O. pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.

 

5. Žaleći se zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, okrivljenik, postavljajući retorička pitanja zašto je dva puta pisan optužni prijedlog i zašto prvostupanjski sud tu činjenicu nije okrivljenicima obrazložio, ističe sumnju u pošteni i pravedan postupak. Pritom okrivljenik ne konkretizira o kojoj bi se to bitnoj povredi odredaba prekršajnog postupka radilo.

 

5.1. Razmotrivši žalbene navode i podatke u spisu, ovaj sud je utvrdio da je u ovom prekršajnom predmetu ovlašteni tužitelj 27. svibnja 2019. podnio optužni prijedlog broj 511-07-29/1P-4/87-89/2019, da je prvostupanjski sud, postupajući u smislu čl. 161. st. 4. Prekršajnog zakona, dopisom od 21. listopada 2019., pozvao tužitelja na ispravak optužnog prijedloga te da je tužitelj, postupajući po tom dopisu, 29. listopada 2019. dostavio ispravljeni optužni prijedlog, nakon čega je prvostupanjski sud zakazao prvu glavnu raspravu. Dakle, ovaj prekršajni postupak se vodio na temelju ispravljenog optužnog prijedloga. Uvidom u zapisnik o glavnoj raspravi održanoj 5. prosinca 2019., na kojoj su bili nazočni svi okrivljenici, vidljivo je da je prvostupanjski sud pročitao i osnovnu i ispravljenu verziju optužnog prijedloga i da su svi okrivljenici, pa tako i žalitelj, izjavili da su razumjeli navode optužbe.

 

5.2. Slijedom navedenog, nije bilo nikakve nezakonitosti u radu prvostupanjskog suda pa nije osnovana žalba zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka.

 

6. U žalbi zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, okr. B. O. ponavlja svoju obranu da nije udario okr. D. B., da se on sam ozlijedio uslijed pada te ističe kako je sud trebao vjeru pokloniti njegovoj supruzi i sinu.

 

6.1. Međutim, suprotno tvrdnjama okrivljenika u žalbi, prvostupanjski sud je temeljitom analizom i ocjenom provedenih dokaza i na njima utvrđenih činjenica, potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje i izveo valjane zaključke, koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud.

 

6.2. Ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno i osnovano povjerovao okr. S. B., jer je ista jasno i bez ikakvih dvojbi opisala inkriminirani događaj, ne dovodeći u sumnju ni jednu okolnost čak ni glede svog ponašanja pa je prvostupanjski sud je svoju odluku osnovano donio na temelju njene obrane. Upravo činjenica da okr. S. B. nije poricala svoje ponašanje koje joj je stavljeno na teret, za razliku od okr. B. O. i okr. S. O., ukazuje na vjerodostojnost njene obrane u cijelosti. Pritom, ovaj sud primjećuje da svjedok P. O., žaliteljev sin, iz čijeg iskaza proizlazi da je vidio samo jedan trenutak cijelog inkriminiranog događaja i to baš onaj koji bi doveo do povoljnog ishoda za njegovog oca okr. B. O., u izvidima prekršaja nije bio naznačen kao očevidac, za razliku od svjedokinje I. A. koja je ispitana i u PP Našice. Stoga, ocjena je ovog suda da žalbenim navodima činjenično stanje nije dovedeno u sumnju glede pravilnosti i stupnja pouzdanosti utvrđenja odlučnih činjenica, pa nije osnovana žalba okr. B. O. ni zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

 

7. Iz sadržaja žalbe proizlazi da se okr. B. O. nije žalio zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama, no Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, ispitao je pobijanu prvostupanjsku presudu i po toj osnovi, jer, sukladno odredbi čl. 202. st. 5. Prekršajnog zakona, žalba podnesena u korist okrivljenika zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog povrede materijalnog prekršajnog prava, u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji. Razmotrivši odluku o prekršajnopravnoj sankciji, ovaj sud smatra da su okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz čl. 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja dostatno vrednovane pa njihova preocjena nije potrebna. Stoga, cijeneći sve okolnosti relevantne za odmjeravanje prekršajnopravne sankcije, stanovište je ovog suda da je primijenjena uvjetna osuda i više nego primjerena prekršajnopravna sankcija. Ujedno, radi se o najblažoj vrsti prekršajnopravne sankcije koja se za inkriminirani prekršaj može primijeniti.

 

8. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena krivnja okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenika. Iz podataka u spisu ne proizlazi da bi okr. B. O. bio nesposoban za rad pa ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka u iznosu 200,00 kuna, dakle doista blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

 

9. Slijedom svega navedenog, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci.

 

 

Zagreb, 14. prosinca 2022.

 

 

 

 

              Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Đakovu u 3 ovjerena prijepisa: za spis, žalitelja i tužitelja.