Poslovni broj: I Kž-Us-131/2022-4

Poslovni broj: I Kž-Us-131/2022-4

 

 

 

R E P U B L I K A H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića predsjednika vijeća te mr. sc. Marijana Bitange i Sanje Katušić-Jergović članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Bilušić zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog D. A., zbog kaznenog djela iz članka 291. stavak 1. i drugih Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19., dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbama Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (dalje: USKOK) i okrivljenog D. A. podnesenim protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci broj Kov-Us-2/2022-10 od 16. kolovoza 2022., u sjednici vijeća održanoj 13. prosinca 2022.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

 

Odbijaju se žalbe USKOK-a i okrivljenog D. A. kao neosnovane.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Prvostupanjskim je rješenjem Županijskog suda u Rijeci broj Kov-Us-2/2022-10 od 16. kolovoza 2022. pod točkom I. djelomično prihvaćen prijedlog okrivljenog D. A. te su iz spisa izdvojeni dijelovi zapisnika o ispitivanju svjedoka G. I. od 31. ožujka 2021. (list 237-240) i to:

-          na strani 2 zapisnika, 6 odlomak koji započinje riječima "Dakle, po zaustavljanju…" a završava riječima "… na temelju izvješća kolege."

-          na strani 3 zapisnika, u 3 odlomku dio teksta koji započinje riječima "Nastavno su rekli…", a završava riječima "… da idu u šumu."

-          na strani 3 zapisnika u 6 odlomku dio teksta koji započinje riječima "Na moje pitanje…" a završava riječima "…još jedna obitelj migranata."

-          na strani 4 zapisnika, 1 odlomak koji započinje riječima "Nedugo nakon…" a završava riječima "…državljanima Afganistana."

 

te dijelovi zapisnika o ispitivanju svjedoka G. F. od 16. travnja 2021. (list 245-248), i to

-          na strani 2, u 6 odlomku dio teksta koji započinje riječima "Tom prilikom nam je …", a završava riječima "… mjesto gdje je zaustavljen.",

-          na strani 2, u 7 odlomku dio teksta koji započinje riječima "Obzirom na ovo…" a završava riječima "… namjeravaju prijeći državnu granicu.",

-          na strani 3, u 2 odlomku dio teksta koji započinje riječima "… pri čemu je na upit…", a završava riječima "… koji ih je prije nas zaustavio."

 

1.1. Pod točkom II. određeno je da će se nakon pravomoćnosti rješenja izdvojeni dijelovi zapisnika o ispitivanju svjedoka G. I. i G. F. vratiti USKOK-u.

 

1.2. Pod točkom III. izreke odbijen je kao neosnovan u ostalom dijelu prijedlog okrivljenog D. A. da se kao nezakoniti dokazi izdvoje: (49.) DVD medij s pohranjenim podacima OTC (list 266); (50.) izlist pribavljenih podataka OTC (list 267); (51-73) izlist za mobilni uređaj IMEI broja: … (list 268-569); (74.) izlist pribavljenih podataka OTC (list 570); (75-82) izlist za mobilni uređaj IMEI broja: … (list 571-785); neizdvojeni dijelovi zapisnika o ispitivanju svjedoka G. I. (list 237-240) te G. F. (list 245-248); (27.) izvješće o uvidu u bazu podataka sustava za video nadzor autocesta u RH, MUP-a, PU Istarske, broj: 511-08-12-3102/20 od 25.11.2020. s prilozima (list 113-115) te (23.) izvješće o uvidu u bazu podataka Središnjeg informacijskog sustava MUP-a, PU Istarske, Sektora kriminalističke policije, broj: 511-08-12-3102/2020 od 15.11.2020. uz prikaz geografskog kretanja na google karti – uređaja ISSI, PO Buzet od 12/13. studenog 2020. (list 86-104).

 

2. Protiv tog rješenja pravodobnu žalbu podnijeli su USKOK i okrivljeni D. A..

 

2.1. USKOK je podnio žalbu u odnosu na točku I. izreke pobijanog rješenja bez navođenja konkretnih žalbenih osnova, s prijedlogom Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske  preinačiti pobijano rješenje pod točkom I. izreke na način da se "u cijelosti odbije prijedlog okrivljenog D. A. radi izdvajanja zapisnika o ispitivanju svjedoka G. I. od 31. ožujka 2021. (list 237-240) i svjedoka G. F. od 16. travnja 2021. (list 245-248)".

 

2.2. Okrivljeni D. A. u žalbi podnesenoj po braniteljici odvjetnici S. B. žali se u odnosu na točku II. pobijanog rješenja kojim je odbijen prijedlog za izdvajanje kao nezakonitih dokaza (sadržajno samo u DVD medij s pohranjenim podacima OTC (list 266); izlist pribavljenih podataka OTC (list 267); izlist za mobilni uređaj IMEI broja: … (list 268-569); izlist pribavljenih podataka OTC (list 570); izlist za mobilni uređaj IMEI broja: … (list 571-785); izvješće o uvidu u bazu podataka sustava za video nadzor autocesta u RH, MUP-a, PU Istarske, broj: 511-08-12-3102/20 od 25. studenog 2020. s prilozima (list 113-115) te izvješće o uvidu u bazu podataka Središnjeg informacijskog sustava MUP-a, PU Istarske, Sektora kriminalističke policije, broj: 511-08-12-3102/2020 od 15. studenog 2020. uz prikaz geografskog kretanja na google karti – uređaja ISSI, PO Buzet od 12/13. studenog 2020. (list 86-104)), bez navođenja zakonske osnove pobijanja. Predlaže Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske pobijano rješenje preinačiti i iz spisa izdvojiti prethodno navedene dokaze kao nezakonite dokaze.

 

3. Žalba državnog odvjetnika dostavljena je okrivljeniku i njegovoj braniteljici, te se braniteljica okrivljenog D. A. u odgovoru na žalbu očitovala na način da je ukazala na neosnovanost žalbenih razloga USKOK-a u odnosu na izdvojene dijelove zapisnika o ispitivanju svjedoka iz točke I. pobijanog rješenja, smatrajući da je u pobijanom rješenju u tom dijelu pravilno odlučeno.

 

4. Spis je, u skladu s člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

5. Žalbe nisu osnovane.

 

U odnosu na žalbu USKOK-a

 

6. Protivno žalbenim navodima USKOK-a, sud prvog stupnja je pravilno primijenio odredbu članka 86. stavak 3. i 4. ZKP/08. kada je odlučio iz spisa izdvojiti dijelove iskaza predmetnih svjedoka i za ta je svoja utvrđenja u obrazloženju iznio jasne i valjane razloge koje u potpunosti prihvaća ovaj drugostupanjski sud.

 

6.1. Naime, policajci G. I. i G. F. su se u svojim iskazima koje su iznijeli tijekom istrage očitovali na okolnosti onog što su razgovarali (tijekom poduzimanja mjera sprečavanja nezakonitog prelaska državne granice) sa vozačem taksi vozila Nissan kojeg u zaustavili, članovima obitelji (bliskoistočnog porijekla) koja se kretala uz županijsku cestu te okrivljenikom.

 

6.2. Sud prvog stupnja je pravilno utvrdio da se ti dijelovi zapisnika o iskazima predmetnih svjedoka koji sadrže navode koje su vozač taksi vozila, članovi obitelji bliskoistočnog porijekla i okrivljenik iznijeli tijekom provođenja obavijesnih razgovora ne mogu koristiti u dokaznom postupku.

 

6.3. Naime, iako je u pravu žalitelj kada tvrdi da navedeni policajci (ujedno i svjedoci) 12. studenog 2020. prilikom službenog postupanja nisu i formalno provodili izvide zbog sumnje da je njihov kolega (okrivljenik) počinio kazneno djelo, pa tako ni prikupljali obavijesti od građana, u suštini oni su tom prilikom kao policajci razgovarali sa vozačem taksi vozila, članovima obitelji bliskoistočnog porijekla koju se zatekli uz cestu, i okrivljenikom, a sve o okolnostima koje su se kasnije, rješenjem o provođenju istrage od 31. prosinca 2020., D. A. kao okrivljeniku stavile na teret, u smislu počinjenja kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 291. stavak 1. KZ/11. i kaznenog djela krivotvorenja isprave iz članka 279. stavak 1. KZ/11.

 

6.4. Prema tome, svi žalbeni prigovori (da je riječ o poduzimanju preventivnih ovlasti sprečavanja ilegalnog prelaska državne granice te da nije riječ o postupanju u cilju otkrivanja, ni dokazivanja kaznenog djela niti policijskom postupanju u predistražnom postupku već da je riječ samo o svjedocima koji iznose svoja zapažanja, a da ih je okrivljenik samoinicijativno nazvao i pričao) ne dovode u pitanje pravilno utvrđenje suda prvog stupanja da se dijelovi iskaza navedenih svjedoka odnose na reproduciranje navoda koje su vozač taksi vozila, članovi obitelji bliskoistočnog porijekla i okrivljenik dali policiji tijekom obavijesnih razgovora.

 

6.5. S obzirom da je u skladu s odredbom članka 202. stavak 24. ZKP/08. izraz "policija" definiran kao "policijski službenik ministarstva nadležnog za unutarnje poslove ili ovlaštena osoba ministarstva nadležnog za obranu u okviru prava i dužnosti propisanih posebnim zakonima te inozemni policijski službenik koji u skladu s međunarodnim pravom ili na temelju pisanog odobrenja ministra nadležnog za unutarnje poslove, poduzima radnje u području Republike Hrvatske, na njezinom brodu ili zrakoplovu." to se u ovom slučaju odnosi i na svjedoke G. I. i G. F. jer su predmetne prigode postupali kao policijski službenici obavljajući poslove granične kontrole.

 

6.6. ZKP/08. daje ovlast policiji za prikupljanje obavijesti, ali zabranjuje policiji u prikupljanju obavijesti ispitivanje građana u svojstvu okrivljenika, svjedoka ili vještaka (članak 208. ZKP/08.). Stoga se zapisnici o takvim iskazima u smislu odredbe članka 86. stavak 3. i 4. ZKP/08. imaju izdvojiti iz spisa jer se na njima ne može temeljiti sudska odluka, pa je prvostupanjski sud pravilno prihvatilo u tom dijelu prijedlog obrane da se dijelovi iskaza navedenih svjedoka izdvoje iz spisa. Pri tome je potrebno istaknuti da se djelatnik policije u konkretnoj situaciji može ispitati kao svjedok samo na okolnosti koje je utvrdio vlastitim opažanjem o čemu su policijski službenici i iskazivali odgovarajući na pitanja državnog odvjetnika.

 

7. Pozivanje ovog žalitelja na odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske je bespredmetno, jer nije riječ o istoj procesnoj situaciji.

 

8. Slijedom iznijetoga, žalba državnog odvjetnika nije osnovana.

 

U odnosu na žalbu okrivljenika

 

9. U odnosu na DVD medij s pohranjenim podacima OTC (list 266, dokazni prijedlog pod 49. popisa dokaza optužnice) te izlist pribavljenih podataka OTC (list 570), dokazni prijedlog 74. popisa dokaza optužnice) okrivljenik neosnovano tvrdi da je trebalo primijeniti odredbu članka 332. stavak 1. ZKP/08., a za izlist za mobilni uređaj IMEI broja: … (list 268-569, dokazni prijedlog pod 51-73. popisa dokaza optužnice) i izlist za mobilni uređaj IMEI broja: … (list 571-785, dokazni prijedlog pod 75-82. popisa dokaza optužnice) neosnovano tvrdi da je trebalo primijeniti odredbe o dokaznoj radnji pretrage (pokretne stvari).

 

9.1. Naime, žalitelj očigledno pogrešno izjednačava mjeru provjere uspostavljanja telekomunikacijskih kontakta (iz članka 339.a ZKP/08. u odjeljku 13. Glave XVIII. (Dokazne radnje)), s posebnim dokaznim radnjama na koje se odnose odredbe članka 332. do 339. odjeljka 12. iste Glave ZKP/08., ali i s dokaznom radnjom pretrage pokretne stvari koja je regulirana odredbama članka 240.-250. (zajedničke odredbe za sve pretrage) odnosno odredbama članka 257.-260. ZKP/08. koje se odnosno na pretragu pokretne stvari i bankovnog sefa ( s tim da se u odredbi članka 257. stavka 1. ZKP/08. među uređaje nad kojima se ova pretrage obavlja, navode i telefonski uređaji).

 

9.2. Naime, u konkretnom slučaju u pitanju je provjera uspostavljanja telekomunikacijskih kontakata od operatera javnih telekomunikacijskih usluga putem Operativno-tehničkog centra za nadzor komunikacija, regulirana odredbama članka 339. a. ZKP/08., a pod uvjetom da je riječ o sumnji na počinjenje nekog od kaznenog djela propisanim u odredbi članka 334. ZKP/08., za koja je propisana kazna zatvora teža od pet godina te da je ishođen nalog suca istrage.

 

9.3. Sadržaj naloga suca istrage iz članka 339. a ZKP/08. propisan je odredbom stavka 7. članka 339.a ZKP/08., prema kojoj se u njemu, uz podatke iz članka 168. stavak 2. tog Zakona (koji određuje sadržaj uvoda naloga), navode osobni podaci osobe koja je registrirani vlasnik ili korisnik komunikacijskog sredstva te svrha radi koje se nalog izdaje, dok iz odredbe članka 168. stavka 1. ZKP/08. jasno proizlazi da nalog (ako tim Zakonom nije drugačije određeno – a to je učinjeno upravo odredbom članka 332. stavka 1., kao i odredbom članka 242. stavka 1. ZKP/08.) ne mora sadržavati obrazloženje. Međutim, drugom rečenicom stavka 3. članka 339.a ZKP/08. propisano je da prijedlog nadležnog državnog odvjetnika na temelju kojega sudac istrage izdaje nalog za provjeru uspostavljanja telekomunikacijskih kontakata mora biti obrazložen, a postojanje obrazloženog prijedloga USKOK-a na temelju kojega je sudac istrage Županijskog suda u Rijeci donio nalog od 27. travnja 2021. broj Kir-t-Us-23/2021. žalbom okrivljenika nije niti dovedeno u pitanje. Upravo na temelju tog nalogu su sačinjeni DVD medij s pohranjenim podacima OTC (list 266, dokazni prijedlog pod 49. popisa dokaza optužnice), izlist pribavljenih podataka OTC (list 570), dokazni prijedlog 74. popisa dokaza optužnice), izlist za mobilni uređaj IMEI broja: … (list 268-569, dokazni prijedlog pod 51-73. popisa dokaza optužnice) i izlist za mobilni uređaj IMEI broja: … (list 571-785, dokazni prijedlog pod 75-82. popisa dokaza optužnice) pa nije u pravu okrivljenik kada u žalbi aludira da je riječ o pretrazi mobitela.

 

9.4. Nema dvojbe i za Visoki kazneni sud Republike Hrvatske da pribavljanje podataka o istovjetnosti, trajanju i učestalosti telekomunikacije, položaju komunikacijskih uređaja, kao i mjesta na kojima se nalaze osobe koje uspostavljaju takvu komunikaciju, predstavlja miješanje u pravo na poštovanje "privatnog života" i "dopisivanja" (koje treba tumačiti na način da obuhvaća sve oblike privatne komunikacije) osoba o čijim telekomunikacijama se podaci pribavljaju, a koja prava su zajamčena člancima 35. i 36. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90., 135/97., 8/98. – pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. – pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. – pročišćeni tekst, 55/01. – ispravak, 76/01., 85/10.- pročišćeni tekst; i 5/14., dalje: Ustav).

 

9.5. Međutim, pribavljanje navedenih podataka o uspostavljanju telekomunikacijskih kontakata (prema članku 339.a ZKP/08.) predstavlja niži stupanj miješanja u navedena prava od miješanja u ta prava do kojeg dolazi primjenom nadzora i tehničkog snimanja telefonskih razgovora (dakle, posebnih dokaznih radnji iz članka 332. stavka 1. točke 1. ZKP/08.). Naime, podaci iz članka 339.a ZKP/08. odnose se samo na ranije uspostavljene kontakte, odnosno položaj komunikacijskih uređaja i osoba u vrijeme uspostavljanja tih kontakata, a ne i na sadržaj njihove komunikacije do koje je tada došlo, zbog čega je zakonodavac očigledno propisao i standarde njihovog odobravanja koji su niži od onih postavljenih za posebne dokazne radnje iz članka 332. ZKP/08. – kako u pogledu zakonske pretpostavke za izdavanje naloga – postojanja sumnje (očigledno niže spoznajne vrijednosti od osnova sumnje, a pogotovo od osnovane sumnje) u počinjenje kaznenog djela iz kataloga takvih djela sadržanog u članku 334. ZKP/08. ili nekog drugog kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora teža od pet godina – tako i u pogledu postupka u kojem je pribavljanje tih podataka podvrgnuto u pravilu prethodnoj (a pod uvjetima iz članka 339.a stavka 4. ZKP/08. iznimno naknadnoj) sudskoj kontroli.

 

9.6. Konačno, kada se ima na umu da je u ovom predmetu sudac istrage, usprkos nepostojanju takve zakonske obveze, obrazložio nalog od 27. travnja 2021. broj Kir-t-Us-23/2021. u kojem je ukazao na do tada prikupljene obavijesti iz kojih je proizlazila sumnja u počinjenje kaznenog djela iz članka 291. stavka 1. KZ/11. (koje je izrijekom i navedeno u točki 2. članka 334. ZKP/08.), očigledno je da je postupio na način koji je bio primjeren i učinkovit za sprječavanje eventualne zlouporabe prikupljanja podataka o uspostavljanju telekomunikacijskih kontakata.

 

9.7. Zbog svega iznesenog, navedeni podaci prikupljeni provjerom uspostavljanja telekomunikacijskih kontakata, suprotno žalbenim tvrdnjama, nisu dokaz koji bi bio pribavljen povredom Ustavom ili međunarodnim pravom zajamčenih prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog života u smislu članka 10. stavka 2. točke 2. ZKP/08., a niti dokaz pribavljen povredom odredaba kaznenog postupka i koji bi kao nezakonit bio izričito predviđen tim Zakonom (članak 10. stavak 2. točka 3. ZKP/08.).

 

10. Osnovano je odbijen i prijedlog za izdvajanje iz spisa, kao nezakonitog dokaza, izvješća o uvidu u bazu podataka sustava za video nadzor autocesta u RH, MUP-a, PU Istarske, broj: 511-08-12-3102/20 od 25.11.2020. s prilozima (list 113-115) jer je riječ o uvidu u snimke javnog prostora, kako to osnovano zaključuje prvostupanjski sud, a što okrivljenik ni ne osporava u žalbi.

 

10.1. U konkretnom slučaju riječ je o dokazu koja je pribavila policija tijekom istraživanja, a u skladu s policijskim ovlastima (članak 13. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, "Narodne novine" broj 76/09., 92/14. i 70/19.) i to način da je pribavila snimke video nadzora autocesta i o tome sastavila izvješće. Dakle, nije riječ o snimkama nastalim u okviru provođenja posebnih dokaznih radnji predviđenih u Zakonu o kaznenom postupku za koje vrijede druga pravila niti nastalih u okviru dokazne radnje pretrage. Snimke nadzornih kamera javnih mjesta, kao što su ulice, autoceste, trgovi i slično, predstavljaju dokaze na kojima se može temeljiti sudska odluka.

 

11. Nadalje, u odnosu na izvješće o uvidu u bazu podataka Središnjeg informacijskog sustava MUP-a, PU Istarske, Sektora kriminalističke policije, broj: 511-08-12-3102/2020 od 15. studenog 2020. uz prikaz geografskog kretanja na google karti – uređaja ISSI, PO Buzet od 12/13. studenog 2020. (list 86-104), okrivljenik također ističe da je pribavljeno mimo postojanja naloga za pretragu pokretne stvari jer da je isključivi korisnik uređaja bio okrivljenik.

 

11.1. Međutim, uvidom u navedeno izvješće, uz prikaz geografskog kretanja, razvidno je da je riječ o izvješću sastavljenom uvidom u službene evidencije MUP-a pa je riječ o dokazima koji se mogu koristiti kao dokaz. Osim toga, ovdje nije riječ o stvari (uređaju) u vlasništvu okrivljenika, već o službenom uređaju (AVL uređaj ISSI broja 139376 i 139272) kojim se okrivljenik koristio kao službenik MUP-a, a prilikom obavljanja svoje službe.

 

11.2. Kraj takvog stanja stvari, nema dvojbe da u konkretnom slučaju nije riječ o nezakonitosti navedenog izvješća, uz prikaz geografskog kretanja, iz članka 10. stavak 1. i 2. ZKP/08., niti je u pravu žalitelj da je za njihovo probavljanje trebao nalog suca istraga za pretragu pokretne stvari. Zato je pravilna odluka prvostupanjskog suda kada je odbio prijedlog okrivljenika da se izdvoji ovaj dokaz kao nezakonit.

 

12. Slijedom navedenog, budući da žalbama USKOK-a i okrivljenog D. A. nije dovedena u sumnju osnovanost pobijanog rješenja, niti su pobijanim rješenjem ostvarene povrede na koje sud drugog stupnja, sukladno članku 494. stavak 4. ZKP/08., pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavak 3. točka 2. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

 

 

U Zagrebu 13. prosinca 2022.