1

Poslovni broj: 5 Gž R-844/2022-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

                                                                                                  Poslovni broj 5 Gž R-844/2022-2

 

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

                                                                           

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jasenke Grgić predsjednice vijeća, Ksenije Grgić sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Sabine Dugonjić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice D. M. iz T., OIB…, zastupane po punomoćniku I. L., odvjetniku u O., protiv tuženika M. i. „R.“ d.o.o. iz O., OIB…, zastupanog po punomoćniku M. J., odvjetniku u Odvjetničkom društvu P. J. i M. J. j.t.d. iz O., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj Pr-298/2018-47 od 12. studenog 2021., u sjednici vijeća održanoj dana 13. prosinca 2022.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

Ukida se presuda Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj Pr-298/2018-47 od 12. studenog 2021., u pobijanom dijelu pod toč. I., II. i III. izreke i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

Odluka o troškovima postupka nastalim povodom pravnog lijeka ostavlja se za konačnu odluku.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku da isplati tužiteljici na ime naknade štete iznos od 305.150,00 kn sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznos neimovinske štete od 215.000,00 kn od 7. studenog 2017. do isplate, a na iznos imovinske štete od 90.150,00 kn od 12. studenog 2021. do isplate (toč. I. izreke). Naloženo je tuženiku plaćati tužiteljici mjesečnu rentu u iznosu od 1.520,83 kn počevši od 10. lipnja 2021. pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti, time da je dospjele obroke dužan platiti u roku od 15 dana, a dospijevajuće iznose do svakog 10-tog u mjesecu za tekući mjesec sa pripadajućim zateznim kamatama na svaki dospjeli, a neisplaćeni iznos rente (toč. II. izreke). Naloženo je tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 29.696,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 12. studenog 2021. do isplate (toč. III. izreke). Odbijena je tužiteljica s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva i zahtjeva za naknadu troškova parničnog postupka (toč. IV. izreke). Oslobođena je tužiteljica plaćanja sudskih pristojbi (toč. V. izreke).

 

2. Protiv dijela navedene presude pod toč. I., II. i III. izreke žalbu je podnio tuženik iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) uz prijedlog da se presuda preinači i tužbeni zahtjev odbije, ili da se presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbe i sudske pristojbe na žalbu.

 

3. Tužiteljica u odgovoru na žalbu osporava osnovanost žalbenih navoda tuženika i predlaže njegovu žalbu odbiti kao neosnovanu, uz naknadu troškova toga odgovora.

 

4. Tužitelj istu presudu pobija žalbom u dijelu pod toč. II. izreke iz svih žalbenih razloga uz prijedlog da se presuda u tom pobijanom dijelu preinači u skladu s navodima žalbe uz naknadu troškova žalbe

 

5. Žalba je osnovana.

 

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske i imovinske štete koju je pretrpjela ozljeđivanjem na radu kod tuženika 31. listopada 2016.

 

7. Prvostupanjski sud utvrdio je da je tužiteljica ozlijeđena prilikom obavljanja redovitih radnih zadataka na radnom stroju “M.” koji odvaja masnoće od kože sa slanine, kada je, ne isključivši prethodno stroj, sa stražnje strane stroja, skinula zaštitni poklopac i lijevom rukom pokušala očistiti rotirajuće valjke stroja od nakupina masnoće i kožica koji su sprječavali rad stroja, kojom prilikom su joj valjci stroja zahvatili zaštitnu rukavicu i lijevu šaku, te je zadobila tešku tjelesnu ozljedu - nagnječenje lijeve šake s otvorenim prijelomima više dijelova prvog članka drugog i trećeg prsta, defekt kože s gornje strane lijeve šake i drugog, trećeg i četvrtog prsta lijeve šake, te amputaciju trećeg prsta i dijela metakarpalne kosti.

 

8. Nadalje je utvrđeno da tužiteljica nije bila osposobljena za siguran rad na stroju vezano za poslove čišćenja, održavanja i popravka stroja, zbog čega je osoba koju je poslodavac ovlastio za provođenje zaštite na radu pravomoćno oglašena krivom u kaznenom postupku za kazneno djelo protiv opće sigurnosti zbog učinjenih propusta u provođenju mjera zaštite na radu vezanih za stroj na kojemu je tužiteljica ozlijeđena. Tužiteljica je prije rada na spornom stroju radila kod tuženika pet godina na poslovima prerade mesa, te je zajedno s ostalim radnicima prošla edukaciju i bila upoznata s postupcima u proizvodnji vezanim za kvalitetu, higijenu, osobnu zaštitu i pravilno postupanje za vrijeme rada.

 

9. U odnosu na spornu osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva u postupku su provedena dva medicinska vještačenja, prvo po vještaku dr. I. L. specijalisti kirurgu i traumatologu i drugo po vještaku dr. D. L., specijaliste plastične kirurgije.

 

10. Ocijenivši na temelju provedenih dokaza da organizirana primjena mjera zaštite na radu zahtijeva stalni angažman i nadzor radnika u smislu odredbe čl. 44. Zakona o zaštiti na radu (“Narodne novine”, broj 71/14, 118/14 I 154/14 – dalje: ZZR), što je u konkretnom slučaju izostalo, jer tužiteljica nije bila osposobljena za siguran rad na stroju na kojemu je ozlijeđena i da je zbog toga tuženik odgovoran za štetu koju je tužiteljica pretrpjela kod njega na radu po kriteriju objektivne odgovornosti temeljem odredbi čl. čl. 111. st. 1. Zakona o radu (“Narodne novine”, broj 93/14 – dalje: ZR) i čl. 25. st. 1. ZZR, te da u ponašanju tužiteljice nema nikakvog doprinosa štetnom događaju, jer se nije ozlijedila namjerno, niti krajnjom nepažnjom, a niti je tuženik u postupku dokazao da postoje razlozi za njegovo oslobođenje od odgovornosti za štetu tužiteljici, prvostupanjski sud je pozivom na odredbe čl. 1100. st. 1., 1103., 1085., 1090. (sud je omaškom naveo čl. 2090.!), 1095. i 1046. ZOO Zakona o obveznim odnosima (“Narodne novine”, broj 35/95, 41/08, 78/15 i 29/18 – dalje: ZOO) djelomično prihvatio tužbeni zahtjev i presudio kao u izreci pobijane presude. 

 

11. Donošenjem pobijane presude ostvaren je žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju u žalbi određeno ukazuje tuženik, jer o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika i samih tih isprava i zapisnika. Ujedno je i činjenično stanje odlučno za pravilnu primjenu materijalnog prava ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno.

 

12. Iz stanja spisa i obrazloženja pobijane presude proizlazi da je sud prvog stupnja na prijedlog tužiteljice proveo dva medicinska vještačenja i to prvo po vještaku prof. prim. dr. sc. I. L., specijalistu opće kirurgije i traumatologije koji je u svom nalazu i mišljenju od 9.10.2019. (57-60 spisa) utvrdio jačinu i trajanje pretrpljenih fizičkih boli i straha, duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti u omjeru od 20%, kao i obim potrebe za tuđom pomoći i njegom (60 dana po 6 sati na dan i 60 dana po 3 sata na dan), te drugo vještačenje po vještaku dr. D. L., specijalisti opće kirurgije i subspecijalisti plastične kirurgije, koji je u svom nalazu i mišljenju dao samo ocjenu duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti u iznosu od 22% i ocjenu tuđe pomoći i njege u obimu 30 dana po 6 sati na dan i 60 dana po 4 sata na dan, time da je za razliku od prvog vještaka utvrdio i to da će tužiteljici i ubuduće do kraja života biti potrebna tuđa pomoć nekvalificirane osobe u obimu od 2 sata dnevno.

 

13. Na prvi nalaz i mišljenje tužiteljica je imala primjedbe koje je vještak dr. L. u svom usmenom očitovanju u cijelosti otklonio i ostao kod svojih utvrđenja s obrazloženje da nova medicinska dokumentacija tužiteljice ne utječe na utvrđeni postotak smanjenja životnih aktivnosti od 20%. Kako je tužiteljica ustrajala u provođenju novog medicinskog vještačenja po vještaku subspecijalisti plastične kirurgije, prvostupanjski sud je taj prijedlog prihvatio, time da je tuženik u cijelosti prigovorio tom nalazu i mišljenju vještaka navodeći da je drugi vještak na temelju iste medicinske dokumentacije dao potpuno drugačiju ocjenu duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti i tuđe pomoći, nakon čega je prvostupanjski sud usmeno saslušao drugog vještaka dr. L.², koji je u cijelosti ostao kod svojih utvrđenja.

 

14. Kako iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud prihvatio kao stručna i obrazložena oba nalaza i mišljenja vještaka iste struke (kirurzi), očito smatrajući da su njihovi nalazi podudarni i da se nadopunjuju, u prvu je žalitelj da su razlozi presude u tom dijelu proturječni i da presudu nije moguće ispitati. Nejasno je naime, jer presuda o tome nema nikakve razloge, zbog čega je prvostupanjski sud unatoč različitoj ocjeni vještaka kirurga u pogledu ocjene duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti i obima tuđe pomoći i njege, te činjenice da je drugi vještak dr. L.² mišljenja da je tužiteljici potrebna i trajna tuđa pomoć i njega, dok je prvi vještak dr. L.¹ u svom usmenom očitovanju naveo da tužiteljica nema doživotnu potrebu za tuđom pomoći i njegom, prihvatio nalaz i mišljenje drugog vještaka, bez da je prethodno sukladno odredbi čl. 261. st. 2. i 3. ZPP pozvao oba vještaka radi usuglašavanja njihovih nalaza i mišljenja.

 

15. Osim toga, razlozi presude u dijelu gdje prvostupanjski sud zaključuje da ne postoje razlozi za oslobođenje ili umanjenje odgovornost tuženika u smislu odredbe čl. 25. st. 2. ZZR, jer se nije ozlijedila namjerno, niti iz krajnje nepažnje i da se nezgoda ne bi dogodila da je njezin rad bio nadziran su nedostatni, jer je taj sud propustio sukladno čl. 8. ZPP ocijeniti iskaze saslušanih svjedoka i tužiteljice, već je samo opširno iznio sadržaj njihovih iskaza, no izostala je bilo kakva ocjena njihovih iskaza. Osim toga, prvostupanjski sud propustio cijeniti od kakvog je značaja činjenica da je tužiteljica u svom iskazu navela da je prije štetnog događaja stroj isključivala kada bi došlo do zagušenja na način da je skidala zaštitni poklopac, očistila nakupljenu masnoću i potom stroj ponovno uključila, a da na dan štetnog događaja stroj nije isključila, već je sa stražnje strane stroja skinula poklopac i ruku stavila u rotirajuće vijke stroja koji je bio u funkciji.

 

16. Kako svi prednje navedeni nedostaci i proturječnosti onemogućuju da se ispita pravilnost i zakonitost pobijane presude, to je zbog počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč.11. ZPP valjalo ukinuti prvostupanjsku presudu temeljem odredbi čl. 369. st. 1. i 370. ZPP i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

 

17. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu na koju mu je ukazano ovim rješenjem, time da će usmeno saslušati vještake kako bi otklonio proturječnosti u njihovim nalazima u skladu s odredbom čl. 261. st. 2. i 3. ZPP, te će ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu dajući za svoja utvrđenja jasne i potpune razloge, time da će ocjenu dokaza provesti sukladno odredbi čl. 8. ZPP.

 

18. Novom odlukom o glavnoj stvari prvostupanjski sud će ponovno odlučiti i o troškovima postupka i troškovima nastalim povodom pravnog lijeka sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

 

 

U Zagrebu, 13. prosinca 2022.

 

Predsjednica vijeća:

                                                                                                     Jasenka Grgić, v.r.