REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

Bjelovar, Trg E. Kvaternika 8                           

      Poslovni broj: 42. Pp-2631/2022-8

 

 

U    I M E    R E P U B L I K E    H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Labanu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Andree Hudoletnjak, u prekršajnom postupku protiv I-okrivljenice S. H. i II-okrivljenice M. H., radi prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a povodom Optužnog prijedloga Policijske postaje Bjelovar Klasa: 211-07/22-5/17733, Urbroj: 511-02-05-22-1 od 15.7.2022., nakon održane usmene, javne i glavne rasprave u prisutnosti I i II-okrivljenica, a u odsutnosti podnositelja Optužnog prijedloga, na temelju članka 183. u vezi članka 160. Prekršajnog zakona (NN 107/07), dana  13. prosinca 2022.,

 

 

p r e s u d i o     j  e

 

OKRIVLJENICE:

 

S. H., OIB: ..., kćerka Đ. i A., r. I., rođena .... u V.,  s prebivalištem u  P. 213.,  državljanka Republike Hrvatske, domaćica, udata, 3 djece,  završila osnovnu školu, pismena, prekršajno neosuđivana,

 

M. H., OIB:..., kćerka Z. i D., r. G., rođena .... u B., s prebivalištem u P. 221., a boravište u B., A. G. 6.,  državljanka Republike Hrvatske, radnica, nezaposlena, udata, 2 maloljetne djece, srednja stručna sprema, pismena, prekršajno neosuđivana,

 

 

k  r  i  v  e      s  u

 

I               što su dana 9. srpnja 2022., oko 10:30 sati, u obiteljskoj kući u P. na kućnom broju 213., nasilnički se ponašale u obitelji na način da je u dnevnom boravku na katu kuće okrivljenica S. H. svojoj snahi odnosno okrivljenoj M. H. uputila pogrdne riječi: "Lijena si, bezobrazna, kurvaš se, idi u pizdu materinu", što je kod M. H. prouzročilo strah i uznemirenost, a zatim je okrivljena M. H. svojim rukama primila svoju svekrvu  okrivljenu S. H. i odgurnula od sebe, te joj je uputila pogrdne riječi: "Idi u pičku materinu“, što je kod S. H. prouzročilo strah i uznemirenost, a što se sve odvijalo u prisutnosti dvoje maloljetne djece A. H. i P. H.,

dakle, međusobnim vrijeđanjem kao svekrva i snaha te fizičkim nasrtajem snahe na svekrvu, u prisutnosti maloljetne djece, nasilnički su se ponašale u obitelji,                           

pa su time počinile prekršaj iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,  za koji im se prekršaj na temelju istog propisa, a uz primjenu članka 35. stavka 2. Prekršajnog zakona  

 

i  z  r  i  č  e

               

-          I-okrivljenici

 

KAZNA  ZATVORA U TRAJANJU OD  3 (tri)  DANA,

 

-          II-okrivljenici

 

KAZNA  ZATVORA U TRAJANJU OD  5 (pet)  DANA.

 

II               Na temelju članka  44. Prekršajnog zakona nad okrivljenicama se primjenjuje

 

U  V  J  E  T  N  A    O  S  U  D  A

 

              tako da se izvršenje izrečene kazne zatvora odgađa na vrijeme od 6 (šest) mjeseci pod uvjetom da okrivljenice u navedenom roku provjeravanja ne počine jedan ili više prekršaja za koje im je izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom.  

 

III               Na temelju članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona okrivljenice se oslobađaju dužnosti plaćanja troškova postupka s naslova paušala. 

 

Obrazloženje

 

1.               Policijska postaja Bjelovar podnijela je protiv okrivljenica Optužni prijedlog 211-07/22-5/17733, Urbroj: 511-02-05-22-1 od 15.7.2022., a radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude. 

2.               Okrivljenica S. H. se očitovala o optužbi na način da se u vezi činjeničnih navoda  izjasnio kako se ne smatra krivom, dok se okrivljenica M. H. izjasnila da se smatra krivom.

3.               Ispitana S. H. navodi da od njezine strane kritične zgode nije bilo izražavanja verbalnog odnosno psihičkog nasilja koje bi usmjerila prema svojoj snahi M. H.. Kod toga ističe da  snaha živi sa njezinim sinom te imaju dvoje maloljetne djece u dobi od 5 i 7 godina i za sve vrijeme njihove životne zajednice oni borave u obiteljskoj kući nje i supruga. Snahu je prihvatila još od njene rane mladosti jer je došla živjeti kod njih kao maloljetna osoba. Međutim, ona za sve vrijeme trajanja životne zajednice sa njezinim sinom nije stekla potrebne životne i obiteljske navike koji se odnose na obavljanje poslova u obitelji, adekvatno uzdržavanje djece i slično. Nju je to smetalo, ali prvotno nije na to reagirala, dok nije zapazila da je ona postala nedovoljno aktivna već aljkava za obavljanje nužnih poslova u svojoj užoj obitelji. Čak što više, kroz protek vremena utvrdilo se da snaha svakodnevno iznimno često do kasnih noćnih sati izbiva iz kuće bez obzira na to što je zaposlena kao kuharica u restoranu, ali to nije razlog da često dolazi kući oko pola noći. Stoga je ona u međuvremenu utvrdila da snaha za vrijeme izbivanja iz kuće nije bila na poslu ili kod roditelja već se nalazila sa nekim ljubavnikom, o čemu posjeduje dokaz. Što se tiče spornog događaja ističe da je do nesporazuma i verbalne prepirke nje i snahe došlo zbog banalnog životnog razloga koji se odnosio na to da je zapazila kako postoje izvjesne fleke na zidovima u dnevnom boravku kuće gdje su se razabrali prsti male djece, a nekoliko dana prije tog događaja obavljeno je farbanje zidova u sobi. Stoga je zaključila da je netko od  unuka zaprljao zid, pa kako joj unuci nisu htjeli odgovoriti koji od njih učinio, obratila se snahi koja je možda mogla znati što se događalo. Međutim, ona je bila osorna u svom odgovaranju i rekla joj je da nema saznanja o tome, te zbog čega nje uopće smeta ako je zid zaprljan. Pokušala joj je pojasniti da je to s razlogom smeta obzirom da je samo par dana prije zid svježe ofarban i da je ona morala paziti kao majka da djeca takvo što ne učine. To je navelo snahu da počne podizati ton na nju te je bila neugodna i tada joj je rekla kako se ne može tako prema njoj ophoditi, jer bi bilo primjerenije da obavlja potrebne poslove u obitelji te da vodi više brige o djeci kao i suprugu. Pri tome joj je iskazala da je lijena i bezobrazna zbog takvog ponašanja koje prati niz godina otkako živi u njenoj kući. Time joj nije rekla da je kurva niti joj je rekla preostale pogrdne riječi iz optužnog akta. Dapače, ona je na ove njezine riječi uzvratila njoj pogrdama i vrijeđanjem riječima: "idi u pičku materinu" i potom ju je rukama odguravala u ramena pokazujući namjeru za fizičkim sukobom prema njoj, na koji nije pristala. Dakako da ju je uznemirilo i povrijedilo takvo ponašanje snahe koja je znatno mlađa od nje, a k tome ničime nije zaslužila da je ona tako vrijeđa, jer joj je pružila sve što je bilo u njezinoj moći da osnuje obitelj i živi u njenoj kući, uz to što je sa suprugom svakodnevno pomagala u ostalim poslovima u obitelji kao i tome da ona i njezin sin kao zasebna obitelj kupe za sebe posebnu kuću putem državne Agencije. Stoga smatra da nije zaslužila takvo ponašanje od njene strane, a ona je očito uvrijeđena ovakvim razvojem događaja isti dan napustila njezinu obiteljsku kuću sa maloljetnom djecom i više se nije nikada vratila živjeti kod nje, time da je saznala kako je otišla živjeti svojim roditeljima, do je njezin sin radi očuvanja obitelji pošao ubrzo za njom te zajedno sa djecom žive na adresi kod roditelja njene snahe M. H., tako da njih dvije nemaju doticaja niti međusobne komunikacije. 

4.               Ispitana M. H. navodi da je kritične zgode u dopodnevnim satima u obiteljskoj kući u kojoj je živjela sa suprugom i dvoje maloljetne djece te svekrvom, počinila verbalno i fizičko nasilje prema njoj na način da je zbog banalnog životnog razloga bila isprovocirana i doista je svekrvi uputila pogrdne riječi iz optužnog akta "idi u pičku materinu" i potom kako bi je smirila rukama ju je odguravala od sebe da bi je posjela na krevet, jer je ona bila prilično uzrujana. Naime, ne spori činjenicu da je svekrva pokušala ukazati svom sinu odnosno njenom suprugu da ima izvanbračnu aferu sa drugim muškarcem, jer tu činjenicu ne poriče, ali je za to suprug znao prije nego ga je na to uputila svekrva. Time se činilo da ona želi razdor u njezinoj obitelji kako bi se prekinula njihova životna zajednica. No, vezano za to nije došlo do sukoba između nje i svekrve već zbog činjenice da je netko od njezine djece zaprljao zid u dnevnom boravku, na što joj je to ona ukazala. Kako nije od toga željela praviti problem svekrva je ipak inzistirala da se utvrdi tko je od njezine djece napravilo tu štetu i u toj joj je situaciji tokom razgovora rekla da je lijena i bezobrazna  te da se kurva i dodatno joj je uputila uvredu: "idi u pizdu materinu". To je kod nje izazvalo reakciju da joj uzvrati na isti način verbalnim putem, pa kako je svekrva inzistirala na daljnjoj prepirci, počela ju je rukama odguravati od sebe u namjeri da je primiri. Dakako da ju je uznemirilo i povrijedilo takvo izražavanje svekrve, zbog čega je tog trenutka odlučila napustiti život s njom i otići iz te kuće, što je učinila odlaskom kod roditelja,  a ubrzo je za njom i djecom došao suprug te oni nadalje normalno i uobičajeno žive i ne postaji spor među njima, jer je postojeći problem za koji je bila odgovorna razriješila. Na kraju napominje da su cijelom događaju bila prisutna njena maloljetna djeca u dobi od 5 i 7 godina. Stoga nema razloga sporiti da se ponašala neprimjereno prema svekrvi i priznaje prekršaj kako joj se stavlja na teret. 

5.               Obzirom da je okrivljenica S. H. porekla prekršaj za koji se tereti, sud je na glavnoj raspravi ispitao svjedoka I. H., nakon čega je izvršen uvid u zapisnik o ispitivanju svjedoka I. H..

6.               Ispitani I. H. iskazuje da je on sin I-okrivljenice te suprug II-okrivljenice time da ima izvjesna neposredna saznanja o sporom događaju te verbalnoj prepirci i svađi između okrivljenica. Ističe da su u naznačeno vrijeme supruga i on živjeli u kući kod roditelja sa njihovo dvoje maloljetne djece. Što se tiče samog navedenog događaja ističe da ga je probudila vika odnosno galama u dopodnevnim satima i u dnevnom boravku je zatekao majku i suprugu koje su stajale sučelice blizu jedna drugoj te su međusobno glasno razgovarale i bilo je jasno da se oko nečega prepiru. Pokušao  ih je primiriti i utišati, u čemu nije uspio, pa je nadalje tokom njihovog razgovora uspio razbrati i zaključiti da se one prepiru zbog toga što je mlađi sin navodno zaprljao jedan zid u sobi. Smatrao je da je to banalna životna stvar, ali su njih dvije tokom tog razgovora jedna drugu vrijeđale pogrdnim riječima i sjeća se da su si međusobno iskazale jedna drugoj uvredljive riječi. "idi u pizdu materinu". Zbog proteka vremena i činjenice da je bio bunovan od sna ne može se izjasniti da li su si iskazale još neke pogrdne riječi. Nije vidio između njih tjelesni sukob u bilo kojem smislu. Na kraju ističe da su barem djelu događaja bila prisutna njegova maloljetna djeca, jer su i oni tražili od svoje majke i bake da prestanu sa tom galamom i raspravom.

7.               U postupku nije bilo sporno da su se okrivljenice kritične zgode nalazile u obiteljskoj kući te su imale međusobnu komunikaciju i to u prisutnosti dvoje maloljetne djece, kojom prilikom je okrivljenica Martina Horvat svojoj svekrvi uputila pogrdne riječi te ju rukama odgurnula. 

8.               Međutim, valjalo je kao sporno utvrđivati da li se i okrivljenica S. H. nasilnički ponašala u obitelji prema svojoj snahi i to upućivanjem pogrdnih riječi koje bi kod tog člana obitelji izazvale uznemirenost i povredu dostojanstva, što predstavlja psihičko nasilje. 

9.               Uzevši u obzir provedene dokaze, sud zaključuje da su se obje okrivljenice ponašale na način koji nije prihvatljiv za obiteljske odnose, što znači da se radilo o nasilnom činu od njihove strane. 

10.               Prvotno se okrivljenica S. H. izjasnila da od njene strane nije bilo nasilničkog ponašanja psihičke naravi prema svojoj snahi upućivanjem riječi koje bi imao smisao i doživljaj vrijeđanja i da bi to kod snahe izazvalo bilo kakvu posljedicu. U tom smislu je okrivljenica S. H. napomenula da od rane mladosti snaha živi s njom u kući, time da sa njenim sinom ima dvoje maloljetne djece ud boi od 5 i 7 godina, pa usprkos tome što je ona s suprugom sve omogućila i pružila snahi, ova nije pokazivala zahvalnost niti je pokazivala truda, rada i angažmana u svojoj obitelji. S druge strane, zbog čestih izbivanja snahe iz kuće i to do kasnih noćnih sati, saznala je da snaha vodi dvostruki život time što ima ljubavnu aferu pa ju je i to smetalo. Ipak, ove zgode između nje i snahe je došlo do prepirke zbog drugo životnog razloga, a radilo se o tome da je netko od njene unučadi zaprljao zid u dnevnom boravku koji je kraće vrijeme prije toga iznova okrečen. Kako joj djeca nisu željela reći tko je to od njih učinio, smatrala je da bi to trebala znati snaha, ali na takvo njeno pitanje snaha je započela sa vikom i neprimjerenim izražavanjem započinjući svađu. Stoga je smatrala za shodno snahi ukazati na to da se ne može tako prema njoj ophoditi te da bi treba voditi više brige i djeci i suprugu i ujedno joj je rekla kako je lijena i bezobrazna. Na to je njoj snaha odgovorila pogrdne riječi: "idi u pičku materinu" te ju rukama odguravala iskazujući namjeru za tjelesnim sukobom koji je ona odbila. Time snahi nije rekla da je kurva niti joj ružnim riječima psovala mater, ali je nju osobno uznemirilo i povrijedilo dostojanstvo kada se snaha takvim riječima izražavala prema njoj.

11.               S druge strane, okrivljenica M. H. na vrlo sličan način je pisala sporni događaj i verbalnu komunikaciju sa svekrvom S. H. potvrđujući kako je između njih dvije došlo do prepirke i izražavanja pogrdnih riječi koje imaju uvredljiv smisao, zbog čega je i ona bila uznemirena i osjećala povredu dostojanstva kada joj je svekrva uputila riječi: "idi u pizdu materinu" a prethodno je napomenula da je lijena i bezobrazna te da se kurva. Pri tome je okrivljenica M. H. napomenula d je doista u nekom trenutku imala emotivnu vezu sa drugim muškarcem uz svog supruga, ali je smatrala da o tome ne treba voditi brigu njena svekrva niti da se treba miješati u odnose nje i njenog supruga. Usprkos tome u ovoj situaciji to nije bio razlog da između njih dvije dođe do prepirke i svađe te upućivanja pogrdnih riječi. Radilo se o banalnom životnom razlogu odnosno činjenici da je netko od njene djece zaprljao zid u sobi, tako da je svekrva S. H. inzistirala da se utvrdi tko je to učinio. Nakon što joj je svekrva uputila navedene riječi, to je kod nje izazvalo doista reakciju kojom je pogrdama uzvratila svekrvi govoreći joj riječi "idi u pičku materinu" a nakon toga ju je rukama odguravala od sebe kako bi se svekrva primirila, jer je bila iznimno uznemirena.

12.               Nadalje, ispitani svjedok I. H. kao sin okrivljenice S. H. te suprug M. H. jasno u  iskazu ističe kako je bio prisutan predmetnom događaju i svađi odnosno prepirci između majke i supruge u obiteljskoj kući, time da ga je iz sna probudila galama zbog koje je u dnevnom boravku zatekao njih dvije da stoje sučelice jedna prema drugoj vrlo  blizu te se glasno razgovaraju i prepiru, u kojoj situaciji ih čak on nije mogao primiriti i zaustaviti takav neprimjeren razgovor. Time je razabrao da je svađa između njih nastala zbog prljavog zida u sobi, pa iako se radilo o krajnje banalnoj stvari, majka i supruga su nastavile sa razgovorom tokom kojeg su se međusobno vrijeđale pogrdnim riječima i sigurno je da su jedna drugoj uputile pogrdne riječi sadržaja "idi u pizdu materinu". Ipak, ne sjeća se da bi u tom trenutku postojao bilo kakav neželjeni tjelesni dodir odnosno fizički nasrtaj između majke i supruge, ali su makar djelu ovog događaja bila prisutna i njegova maloljetna djeca, jer se prisjeća kako su i oni inzistirali od majke i bake da prestanu sa vikom i raspravljanjem.

13.               Također valja dodati kako je Ivan Horvat ispitan i neposredno nakon samog događaja u svojstvu svjedoka gdje su mu pružena potrebna i potpuna upozorenja kao privilegiranom svjedoku, a prema sadržaju tog iskaza proizlazi da je doista ove zgode bile svađe i prepirke između njegove majke i supruge, u kojoj su si situaciji iskazivale uvredljive riječi "idi u pičku materinu", tako da je navedeni svjedok u potpunosti ponovio svoj iskaz pred sudom.

14.                Usprkos činjenice što je okrivljenica S. H. porekla nasilničko ponašanje u odnosu na svoju snahu, potrebno je istaknuti da je ona u obrani napomenula da je snahi uputila riječi kako je lijena i bezobrazna, koje riječi ne predstavljaju psovku, ali i takvo izražavanje kod bliskog člana obitelji može izazvati psihičku posljedicu u smislu uznemirenosti i povrede dostojanstva, što je i istaknula sama M. H.. S druge strane, kada se uzme u obzir da je svojevoljno okrivljenica S. H. provjeravala način života snahe M. H. u sumnji da ona ima neku ljubavnu aferu izvan braka sa njenim sinom te je to čak utvrdila, onda je životno prihvatljivo i smisleno da je zbog takvog neželjenog saznanja S. H. u ovoj situaciji nezadovoljna ukupnim ophođenjem snahe u obitelji, iskazala joj i to da se kurva, kako je to izrijekom potvrdila i sama M. H., pa je i takvo eksplicitno izražavanje S. H. kod snahe M. moglo izazvati dodatnu uznemirenost i povredu njenog dostojanstva. Isto tako, usprkos izričitom poricanju S. H. da bi snahi iskazala pogrdne riječi "idi u pizdu materinu", takvo njezino nedolično izražavanje upravo je spomenuo njezin sin I. H. koji je bio neposredan očevidac rasprave i svađe između svoje majke i supruge te je jasno i nedvojbeno napomenuo da su si njih dvije međusobno iskazale upravo navedene ružne riječi koje imaju direktan smisao vrijeđanja.

15.               Upravo stoga obrana okrivljenice S. H. nije dovoljno uvjerljiva i prihvatljiva kada pokušava izbjeći ili barem minorizirati svoju odgovornost za navedenu situaciju i ponašanje koje je usmjeravala verbalnim putem prema snahi M. H.. Kod toga svakako treba napomenuti da je irelevantno što je snaha potencijalno prva njoj kao svekrvi iskazala psovke odnosno riječi uvredljivog sadržaja, a to svakako ne opravdava i ne dopušta da S. H. uzvrati i uputi iste psovke prema snahi, jer se time radi o tzv. retorziji, što znači da uzvraćanje uvrede ne primljenu uvredu nikako nije dopušteno i predstavlja čin nasilja psihičke naravi.

16.               Dakle, kako je svjedok I. H. u potpunosti potvrdio navod obrane svoje supruge M. H. vezano za izmjenu neprimjerenih riječi odnosno psovki između nje i njegove majke S. H., kod čega je ujedno potvrdio da su barem dio događaja pratila njegova maloljetna djeca u dobi od 5 i 7 godina, onda se neupitno radilo o nasilju od strane obje okrivljenice, jer svjedok H. ne bi imamo životni razlog i motiv da neistinito tereti vlastitu majku za bilo kakav čin nasilja, tim više što on s majkom nije imao nikakav sukob niti razmiricu već je očito pokušavao primiriti strasti i nesuglasice između svoje supruge i majke, u kojem pokušaju ipak nije uspio.

17.               Time nalazimo da su okrivljenice postupale nasilno jedno prema drugoj, jer je upućivanje prostih odnosno vulgarnih riječi uvredljivog sadržaja jasan vid psihičkog nasilja kod kojeg se na strani osobe kojoj se riječi upućuju lako izaziva osjećaj uznemirenosti ili povrede dostojanstva, a takve negativne emocije nikako ne smije izazivati jedan član obitelji u odnosu na drugog, kao što su svekrva i snaha. Isto tako, odguravanje rukama neželjeni je tjelesni dodir, što predstavlja eklatantno fizičko nasilje koje se ničime ne može opravdati.

18.               Zbog naprijed navedenih razloga, sud nalazi da su obje okrivljenice u subjektivnom i objektivnom smislu ispunile biće djela prekršaja iz članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, pa su oglašene krivima, te im je izrečena kazna zatvora, na koju je primijenjen institut uvjetne osude sa rokom provjeravanja od 6 mjeseci.

19.               Kod izricanja kazne zatvora za obje okrivljenice sud se posebno rukovodio činjenicom kako su okrivljenice iskazale izvjesnu upornost u protupravnom postupanju, pri čemu je nasilje izvršeno pred  dvoje maloljetne djece dok je sama M. H. na više načina izražavala nasilje, što upućuje da je kod njih prisutan izostanak minimuma tolerancije i korektnog ophođenja sa bližim članovima obitelji,   pri čemu je na strani obje okrivljenice olakotno kako nisu nezaposlene i ne ostvaruju primanja po bilo kojoj osnovi te do sada nisu činile takvu vrstu prekršaja. Stoga uzevši u obzir način njihovog postupanja pred maloljetnom djecom  te stupanj krivnje sud smatra primjerenim i izricanje teže vrste prekršajne sankcije i to kazne zatvora, ali uz institut uvjetne osude, time da neće biti nužno izvršiti izrečenu kaznu zatvora, jer su obje okrivljenice u prvom navratu ušle u takvu sferu prekršaja i ne očekuje se recidivizam, posebno radi toga što okrivljenice više ne žive zajedno i međusobno se uopće ne susreću  niti komuniciraju, zbog čega su ovakve kazne adekvatne, pa se opravdano očekuje da će se na taj način postići njihova resocijalizacija gdje će ubuduće poštivati moralne i zakonske norme ponašanja unutar obitelji, što će dovesti i do postizanja zakonske svrhe kažnjavanja u svakom smislu.

20.               Okrivljenice su na temelju članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona oslobođene dužnosti plaćanja troškova postupka s naslova paušala, obzirom da nisu zaposlene te nemaju primanja po bilo kojoj osnovi, dok provođenjem ovog postupka ionako nisu nastali posebni troškovi.

 

U Bjelovaru, 13. prosinca 2022.

 

 

Zapisničar                                                                                                            SUDAC

Andrea Hudoletnjak v.r.                                                                                   Ratko Laban v.r.

 

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

 

              Protiv ove presude okrivljenice i podnositelj Optužnog prijedloga imaju pravo žalbe nadležnom Prekršajnom sudu u Zagrebu, time da okrivljenica M. H. žalbu može podnijeti samo zbog odluke o prekršajno pravnoj sankciji i drugim mjerama, u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, a ista se podnosi putem ovog Suda, u dva istovjetna primjerka.

 

Za točnost otpravka – ovlašteni službenik

ANDREA HUDOLETNJAK