- 1 -

Broj:Jž-9508/2022

 

 

                              

 

U I M E R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća te Mirjane Margetić i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Stanislava Walaszeka, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog I.J., zbog prekršaja iz članka 13. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj: 41/77, 55/89, 5/90, 30/90, 47/90, 29/94), odlučujući o žalbi okrivljenog I.J., podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Bjelovar, Stalne službe u Garešnici, poslovni broj: 45. Pp-2080/2022-15 od 12. kolovoza 2022., na sjednici vijeća održanoj 8. prosinca 2022.,

 

p r e s u d i o  j e

 

I Djelomičnim prihvaćanjem kao osnovane žalbe okrivljenog I.J., preinačuje prvostupanjska presuda u odluci o kazni tako da se okrivljenom Ivanu Juriću za prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, izriče kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) dana, a kojem se na temelju odredbe članka 40. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18) uračunava vrijeme oduzimanja slobode, računajući od dana 3. lipnja 2022. godine u 20:20 sati do dana 4. lipnja 2022. godine u 10:45 sati kao 2 (dva) dana zatvora, pa još ima za izdržati 8 (osam) dana zatvora, te se prema okrivljenom I.J. na temelju članka 44. Prekršajnog zakona, primjenjuje uvjetna osuda tako da se izrečena kazna zatvora u preostalom dijelu neće izvršiti ako u roku od 6 (šest) mjeseci po pravomoćnosti ove presude ne počini jedan ili više prekršaja za koji mu je izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom.

 

II Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenog I.J. u pobijanom, a nepreinačenom dijelu i potvrđuje prvostupanjska presuda.

 

III Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3c. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18) okrivljeni I.J. dužan je naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 (tristo) kuna/39,82 € (tridesetdeveteuraiosamdesetdvacenta)[1], u roku od 30 (trideset) dana od primitka ove presude.

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom okrivljeni I.J. je proglašen krivim zbog prekršaja iz članka 13. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanih u izreci prvostupanjske presude, te je okrivljenom Ivanu Juriću zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira na temelju citirane odredbe izrečena novčana kazan u iznosu od 750,00 kuna, a što je protuvrijednost od 99,54 EUR-a odnosno 194,69 DEM-a i koje je upozoren da ako u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude plati dvije trećine izrečene novčane kazne da će se smatrati u cijelosti plaćena. Istom presudom je okrivljenom I.J. zbog prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira na temelju citirane odredbe izrečena kazana zatvora u trajanju od 15 dana i kojem je na temelju članka 40. Prekršajnog zakona u izrečenu kaznu zatvora uračunato vrijeme oduzimanja slobode, računajući od dana 3. lipnja 2022. godine u 20:20 sati do dana 4. lipnja 2022. godine u 10:45 sati kao 2 dana zatvora, pa još ima za izdržati 13 dana zatvora. Istom presudom okrivljeni Ivan Jurić je dužan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 769,51 kuna, a što je protuvrijednost od 102,13 eura.

 

              2. Protiv prvostupanjske presude okrivljeni Ivan Jurić je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke o kazni, kako to proizlazi iz sadržaja žalbe navodeći u bitnome da je neprofesionalno doveden na sud i koji mu je spominjao majku govorio je da je đubre i da ću mu ja oduzeti značku, pa ga je žalitelj pitao da ga nije sram, da je novčano kažnjen od sutkinje i udaljen iz sudnice, da je porekao krivnju u prisustvu ispitanih svjedoka P.R., R.Z. i policijske vježbenice LJ.T. i da nisu ispitani M.Ž., M.P. i Z.K., što bi utjecalo na odluku suda, koji su se sa okrivljenikom nalazili u inkriminiramo vrijeme u ugostiteljskom objektu „T.“, kao i da iz spisa proizlazi da je žalitelj 3. lipnja 2022. nešto prijr 20:00 sati zvao policiju jer je R.Z. prijetila smrću M.Ž. riječima : „Ubit ću te, razbit ću te, nije ovo kraj, moja ekipa će te strgati i stari jel ti pukla pička“ aludirajući na raniji događaj u Bjelovaru, a koja se tada ispričavala žalitelju zbog ranijeg ponašanja na tržnici tog dana, da ju je upozorio da se smiri i da će pozvati policiju, koja se samo nasmiješila i da je njezin iskaz neistinit. Žalitelj ističe da je surađivao sa policijom, mirno ih je dočekao, priznao da je pod utjecajem alkohola, a R.Z. se neprimjereno ponašala, da policijski službenik Ž.S. nije provjerio da li su bile upućene prijetnje i teške uvrede, niti je ispitao M.Ž., te P. i K. i da ga je navedeno kao i ponašanje Paule Rončević koja ga je vrijeđala i galamila revoltiralo i izazvalo ogorčenost, da je duboko razočaran donesenom presudom, koja je prihvatila istinitim iskaze koji nisu istiniti, niti da su cijenjene olakotne okolnosti da isti nije kažnjavan u 65 godina i da je odlikova Spomenicom Domovinskog rata te medaljom Bljesak i da je žrtva nasilničkog ponašanja, a kojom je presudom poslana neprimjerena poruka građanima RH da se ne traži zaštita policije i pravosuđa kada ste žrtva, pa predlaže ukidanje presude.

 

              Žalba je djelomično osnovana.

 

3. Rješavajući predmet sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ovaj je sud ispitivao presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom, i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi u žalbi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. ovoga Zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.

 

4. Naime, razmatrajući žalbene navode okrivljenog Ivana Jurića, ovaj je sud na temelju stanja spisa utvrdio da su žalbeni navodi neosnovani budući je prvostupanjski sud sukladno članku 221. stavku 1. točki 3. Prekršajnog zakona proveo žurni postupak tijekom kojeg je zakonito i pravilno ispitao okrivljenog I.J., na ročištu 4. lipnja 2022., te policisjkog službenika Ž.S. u nazočnosti okrivljenika koji je iznio primjedbe na njegov iskaz, te su u nastavku postupka 25. srpnja 2022. u nazočnosti okrivljenika ispitane svjedokinje LJ.T., R.Z. i P.R. koje su odgovarale na pitanja okrivljenika te je izvršen uvid u druge dokaze koji prileže u spisu. Prvostupanjski sud je na temelju gore provedenih dokaza, a koje je cijenio pojedinačno i u međusobnoj povezanosti sukladno načelu slobodne ocjene dokaza propisanim u članku 88. stavku 2. Prekršajnog zakona, pravilno zaključio da je žalitelj pod utjecajem alkohola počinio prekršaje iz članka 13. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira koji su opisani u činjeničnom opisu izreke prvostupanjske presude dana 3. lipnja 2022. oko 20,00 sati u ugostiteljskom objektu „Tenis“ za vrijeme radnog vremena u prisutnosti drugih gostiju vikom, galamom i svađom kao i prema policijskom službeniku Ž.S. koji je tada vršio službu, i koje je ponašanje za svaku osudu  jer isto ponašanje nesporno predstavlja remećenje javnog reda i mira građana, kako je to pravilno zaključio prvostupanjski sud. U odnosu na žalbene navode žalitelja koji ističe u žalbi da nisu ispitani svjedoci obrane M.P., M.Ž. i Z.K., potrebno je navesti da iz stanja spisa proizlazi kako su na temelju svih provedenih dokaza potpuno i pravilno utvrđene odlučne činjenice kao i dinamika događaja, zbog čega nije bilo potrebno izvoditi druge dokaze zbog čega je u tom smislu trebalo odbiti žalbu žalitelja.

 

5. Nadalje, ispitujući pobijanu presudu u povodu žalbe okrivljenika, a sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud je našao da iz stanja spisa proizlazi da okrivljenik nije ranije kažnjavan, a što je trebalo uzeti kao olakotnu okolnost prilikom odmjeravanja vrste i mjere kazne, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz članka 36. Prekršajnog zakona, kako to pravilno ističe okrivljenik u žalbi. Stoga je ovaj sud, uzeo u obzir utvrđenu krivnju okrivljenika, opasnost djela kao i druge okolnosti konkretnog slučaja, te je okrivljeniku zbog prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira izrekao kaznu zatvora u trajanju od 10 dana, a kojem se na temelju odredbe članka 40. Prekršajnog zakona uračunava vrijeme oduzimanja slobode, računajući od dana 3. lipnja 2022. godine u 20:20 sati do dana 4. lipnja 2022. godine u 10:45 sati kao 2 dana zatvora, pa još ima za izdržati 8 dana zatvora, te se prema okrivljenom I.J. na temelju članka 44. Prekršajnog zakona, primjenjuje uvjetna osuda tako da se izrečena kazna zatvora u preostalom dijelu neće izvršiti ako u roku od 6 mjeseci po pravomoćnosti ove presude ne počini jedan ili više prekršaja za koji mu je izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom, smatrajući da je dovoljno primijeniti mjeru upozorenja uz prijetnju zatvorskom kaznom, koja mjera će dovoljno utjecati na okrivljenika da ubuduće ne čini ovakva prekršajna djela, pa nema stoga potrebe da se okrivljenik po pravomoćnosti presude uputi na izdržavanja kazne zatvora, već će se rokom kušnje od 6 mjeseci utjecati na buduće ponašanje okrivljenika da ne čini prekršaje, dok je prema ocijeni ovog suda izrečena novčana kazna u iznosu od 750,00 kuna, a što je protuvrijednost od 99,54 EUR-a odnosno 194,69 DEM-a zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira pravilno odmjerena i kojom će se novčanom kaznom ostvariti specijalna i generalna prevencija odnosno svrha kažnjavanja propisana odredbom članka 6. Prekršajnog zakona, te ako u roku od 30 dana po primitku presude plati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je izrečena novčana kazna u cijelosti plaćena.

 

6. Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3. c) Prekršajnog zakona, koji predviđa da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju i paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi okrivljenika, ovaj je sud na temelju članka 139. stavka 5. Prekršajnog zakona obvezao okrivljenik na naknadu paušalnog iznosa troškova drugostupanjskog prekršajnog postupka, uzimajući u obzir složenost i duljinu postupka.

 

              Iz navedenih razloga valjalo je presuditi kao u izreci.

                                                       

U Zagrebu 8. prosinca 2022.

 

 

Presuda i rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Bjelovaru, u 4 (četiri) otpravka: za spis, okrivljeniku i ovlaštenom tužitelju.