Poslovni broj 79 Gž Zk-83/2022-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 79 Gž Zk-83/2022-2

 

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Mileni Frankić, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagateljice S. Z., iz Z.1, OIB: …, zastupana po punomoćniku I. Š., odvjetniku u Z.2, radi pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka  odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću poslovni broj Z-29613/2022 od 21. listopada 2022., dana 13. prosinca 2022.

 

 

r i j e š i o   j e

 

              I. Odbija se žalba predlagateljice S. Z., kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću poslovni broj Z-29613/2022 od 21. listopada 2022.

 

              II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe predlagateljice upisane pod brojem Z-30809/22 u zk. ul. 1343 k.o. K.

 

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanim rješenjem odbijen je prigovor kao neosnovan i potvrđeno rješenje suda prvog stupnja poslovni broj Z-8120/2022 od 29. lipnja 2022.

 

2. Protiv navedenog rješenja žali se predlagateljica, bez navođenja žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 -dalje: ZPP), koji se u ovom postupku primjenjuje sukladno čl. 99. st.2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj: 63/19 -dalje: ZZK), uz prijedlog da se pobijano rješenje preinači, podredno ukine i prigovor predlagateljice vrati sudu prvog stupnja na odlučivanje.

 

3. Žalba predlagateljice je neosnovana.

 

4. Odlučujući o prigovoru predlagateljice na rješenje suda prvog stupnja poslovni broj Z-8120/2022 od 29. lipnja 2022., polazeći od utvrđenja da o osnivanju prava služnosti, kao i o njegovom brisanu odlučuje sud u postupku osnivanja nužnog prolaza po prijedlogu vlasnika nekretnine, do koje nema nikakve ili nema prikladne putne veze sa javnim putom, ako su ispunjene i druge pretpostavke iz čl. 224. i čl. 225. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14-dalje u tekstu: ZV) zaključuje da predlagateljica ne može u predmetnom (pojedinačnom ispravnom postupku) već u izvanparničnom postupku, prijedlogom tražiti brisanje upisanog prava služnosti kolnog prolaza, slijedom čega prigovor predlagateljice odbija.

 

5. U žalbi predlagateljica ponavlja da je zaključak suda prvog stupnja pogrešan jer je vlasništvo predmetnih nekretnina stekla Ugovorom o darovanju od supruga J. Z., a koji je iste nekretnine stekao Kupoprodajnim ugovorom od Z. B. (28. svibnja 1992.), dakle da se ona i njezin suprug u posjedu i korištenju tih nekretnina nalaze 30 godina, a u tom vremenskom razdoblju po njihovom saznanju, a i saznanju vlasnika susjednih parcela nitko tamo nikada nije prolazio. Osim toga, navodi da su u zemljišnim knjigama kao vlasnici povlasnog dobra u čiju je korist upisano pravo služnosti uknjiženi A. F. i I. F., koji su prema saznanju predlagateljice i susjeda mrtvi već više od 20 godina i iza njih nije vođen ostavinski postupak, a i osoba upisana u katastru je umrla prije gotovo 15 godina tako da naprosto ne postoji pravni slijed po kojem bi mogla označiti pasivnu stranku u parničnom postupku. Također navodi da je teret služnosti upisan na njezinoj nekretnini temeljem rješenja Komisije za ispravljanje zemljišne knjige broj Rz-410/888, pri čemu se pojedinačni ispravi postupak vodi kao izvanparnični postupak, a odluku donosi sudac, i koju odluku zakonodavac definira kao sudsku odluku.

 

6. Ispitujući pobijano rješenje sukladno žalbenim navodima, a i primjenom odredbe čl. 365. st. 2. ZPP u svezi s čl. 99. st. 2. ZZK, ovaj sud nije našao da bi u navedenoj odluci bila počinjena i jedna bitna povreda odredaba parničnog (zemljišnoknjižnog) postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

 

7. Predmet ovog postupka je prijedlog predlagateljice za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka na nekretninama upisanim u zk. ul. br. 1343 k.o. K., kojim predlagateljica predlaže ispraviti zemljišnoknjižni upis brisanjem upisanog prava služnosti.

 

8. Prema odredbi čl. 200. st. 1. ZZK pojedinačni ispravni postupak je posebni zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kada postoji opravdani razlog koji postoji prema st. 3. iste zakonske odredbe kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njenu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje po odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

 

9. Valja također naglasiti da je i odredbom čl. 108. st. 3. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima ("Narodne novine", broj: 81/97, 109/02, 123/02, 153/02, 14/05, 60/10 dalje: Zemljišnoknjižni poslovnik) propisano da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je javnom ili javno ovjerovljenom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje po odredbama ZZK može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

 

10. Člankom 209. st. 4. ZZK, odnosno čl. 109. st. 4. Zemljišnoknjižnog poslovnika propisano je da uz prijedlog za pokretanje postupka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno isprave (javne ili javno ovjerovljene po Zemljišnoknjižnom poslovniku) kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

 

11. Pravilan je zaključak suda prvog stupnja da se kroz pojedinačni ispravni postupak upisuje neko pravo koje nije upisano u zemljišnu knjigu i zbog kojeg bi trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, kako to proizlazi iz odredbe čl. 208. st. 1. u svezi s čl. 34. st. 1. i 2. ZZK, a ne da se briše pravo služnosti puta, upisano kao teret na nekretnini predlagateljice, kako to traži predlagateljica svojim prijedlogom, pa kako predlagateljica na osnovu priloga iz prijedloga ne može u pojedinačnom ispravnom postupku ishoditi brisanje navedenog, već će to očito moći samo kroz odgovarajući postupak, pravilno je sud primijenio materijalno pravo kad je odbio prigovor predlagateljice i potvrdio pobijano rješenje suda prvog stupnja.

 

12. Pored iznesenog, suprotni žalbeni navodi predlagateljice nisu od utjecaja na pravilnosti pobijanog rješenja.

 

13. Stoga je valjalo žalbu predlagateljice odbiti kao neosnovanu i primjenom odredbe čl. 149. st. 3. ZZK potvrditi pobijano rješenje. Temeljem iste zakonske odredbe valjalo je naložiti i brisanje zabilježbe žalbe u zemljišnim knjigama.

 

 

U Zagrebu 13. prosinca 2022.

 

           Sutkinja:

              Milena Frankić, v.r.