1              Poslovni broj: Gž-1190/2022-3

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Gž R-1190/2022-3

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda Borisa Mimice kao predsjednika vijeća, Andree Boras-Ivanišević kao članice vijeća i suca izvjestitelja te Denis Pancirov Parcen kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice V. H. iz Z., OIB: ... koju zastupa punomoćnica V. G., odvjetnica u Z., protiv tužene Ž. U. Z. C. sa sjedištem u G., OIB: ... koju zastupa punomoćnica Ž. P., odvjetnica u Z., uz sudjelovanje umješača S. P. d.o.o. za inženjering sa sjedištem u S., OIB: ..., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinski sud u Gospiću od 22. travnja 2022. poslovni broj P-423/2013-228, u sjednici vijeća održanoj 8. prosinca 2022.,

 

r i j e š i o   j e

 

Ukida se presuda Općinskog suda u Gospiću od 22. travnja 2022. Poslovni broj P-423/2013-228i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:

„I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

 

Nalaže se tuženoj Ž. U. Z. C., G., OIB: ... da tužiteljici V. H. iz Z., isplati na ime naknade štete iznos od 250.000,00 kuna s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30. siječnja 2012. prema stopi propisanoj odredbom članka 29 stavka 2 Zakona o obveznim odnosima koja se do 31. srpnja 2015. određuje uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Nalaže se tuženoj nadoknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od donošenja prvostupanjske presude do isplate prema stopi propisanoj odredbom članka 29 stavka 2 Zakona o obveznim odnosima koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Nalaže se tužiteljici da tuženoj naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 60.586,75 kuna, u roku od 15 dana.“

 

2.              Protiv navedene presude žali se tužiteljica iz svih zakonskih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 dalje u tekstu ZPP) , predlažući da se presuda preinači odbijanjem tužbenog zahtjeva, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak i odlučivanje.

 

3.              Na žalbu nije odgovoreno.

 

4.              Žalba je osnovana.

 

5.              Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužiteljice radi naknade imovinske štete u ukupnom iznosu od 250.000,00 kuna na nekretnini tužiteljice uslijed nepravilno izvedenih radova na rekonstrukciji lokalne ceste LC 59114 u mjestu L.

 

6.              Tužiteljica svoj zahtjev temelji na tvrdnji da je tužena nedozvoljenim radovima na rekonstrukciji lokalne ceste prouzročila štetu na nekretnine tužiteljice na način da je umanjila vrijednost nekretnine tužiteljice i prouzrokovala štetu na njenom obiteljskoj kući u iznosu od 250.000,00 kuna, koji iznos obuhvaća izvođenje radova na sanaciji nekretnine i drugih radova koji su potrebni kako bi se nekretnina dovela u prvobitno stanje te rješavanje pitanja odvoda kako bi se spriječilo daljnje narušavanje statike kuće, a prilazi u dvorište doveli u stanje podobno za normalno korištenje kuće.

 

7.              U ovoj fazi postupka između stranaka nije sporno da je tužiteljica vlasnica katastarske čestice broj 141/1 k.o. L., koja je u naravi kuća, zgrada i dvorište površine 160 čhv i da su tijekom 2008. godine izvedeni radovi na modernizaciji prometnice LC 59114 u naselju L., a koji su prema upisu u Građevinski dnevnik započeli 8. kolovoza 2008. i trajali do 10. travnja 2009. uz povremene prekide s time da je značajniji prekid bio u zimskom periodu od 12. studenog 2008. do 5. travnja 2009.

 

8.              Nesporno je da je izvođač radova bila tvrtka S. P. d.o.o. iz S., da je nadzor vršio T. J., dipl. ing. građ., ovlašteni inženjer građevinarstva iz tvrtke K. d.o.o., G. te da je za predmetne radove u prosincu 2007. izrađen projekt od strane tvrtke T. P. N., d.o.o. iz R. pod nazivom "Modernizacija lokalne ceste LC 59114 u naselju L." i da je investitor radova na projektiranju i izvođenju bila tužena Ž. U. Z. C. iz G.

 

9.              U navedenom pravilno sud prvog stupnja otklanja istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije Ž. U. Z. C. kao naručitelja radova, pozivom na odredbu članka 1108 ZOO-a, kojom je propisano da naručitelj i izvođač radova na nekretnini solidarno odgovaraju trećoj osobi za štetu koja joj nastane u izvođenju tih radova, pa u konkretnom čega nije osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije izjavljen od strane tužene.

 

10.              Naime, tužena ističe da dok je radove izvodilo društvo S. P. d.o.o., a projektna dokumentacija izrađena je od strane društva T.-P. N. d.o.o. pa da kao investitor odnosno naručitelj radova ne može odgovarati za eventualnu štetu obzirom da nije izvodila i projektirala radove već su radove izvodile i projektirale druge osobe.

 

10.1.              Međutim izričitom odredbom članka 1108 Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21 - dalje: ZOO) O propisano da naručitelj i izvođač radova na nekretnini solidarno odgovaraju trećoj osobi za štetu koja joj nastane u izvođenju tih radova, dakle, u konkretnom slučaju ispravno je tužiteljica kao tuženika označila Ž. U. Z. C. kao naručitelja radova slijedom čega nije osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije izjavljen od strane tužene.

 

11.              Sporno je, međutim, u daljnjem tijeku postupku valjalo raspraviti i utvrditi  je li tužiteljici uslijed radova na rekonstrukciji predmetne lokalne ceste nastala šteta na obiteljskoj kući i je li za tu štetu odgovorna tužena s time da je prethodno kao sporno valjalo raspraviti pitanje jesu li predmetni radovi izvedeni u skladu s projektnom dokumentacijom, odnosno je li njihovim izvođenjem tužiteljica pretrpjela štetu na svojoj nekretnini i u čemu bi se ista manifestirala.

 

12.              Naime, obzirom da je prema odredbi članka 1045 stavka 1 ZOO onaj tko drugome prouzroči štetu dužan naknaditi tužiteljica je u konkretnom slučaju bila dužna dokazati ispunjene pretpostavke iz citirane odredbe odnosno da bi tužena prouzročila tužiteljici štetu, pa time i postojanje njene odgovornosti  za nastalu štetu .

 

13.              S druge strane teret dokaza da bi unatoč propustima koji bi se utvrdili u postupku u izvođenju radova koji bi doveli do oštećenja na objektu tužiteljice i umanjenjenju vrijednosti njene nekretnine, propustima same tužiteljice nastala šteta koju potražuje u ovom postupku, leži upravo na tuženoj.

 

14.              Raspravljajući po navedenom zahtjevu tužiteljice sud prvog stupnja je u bitnom utvrdio slijedeće:

 

- da je tužiteljica vlasnica katastarske čestice broj 141/1 k.o. L., u naravi kuća, zgrada i dvorište površine 160 čhv u cijelosti;

- da je investitor radova na projektiranju i izvođenju radova u razdoblju od 8. kolovoza 2008. do 10. travnja 2009. na modernizaciji prometnice LC 59114 u naselju L. bila tužena Ž. U. Z. C. iz G.;

- da za predmetne radove nije ishođena građevinska dozvola jer spadaju u radove izvanrednog održavanja cesta koji su bili definirani tada važećim Pravilnikom o održavanju i zaštiti javnih cesta („Narodne novine“, broj 25/98 i 162/98);

- da je prema nalazu i mišljenja sudskog vještaka V. M., dipl. ing. građevinarstva iz Z. (list 5-14 spisa) na traženje tužiteljice od 3. studenog 2008., dana 22. studenog 2008. obavio očevid prilaza i do uličnog okoliša obiteljskoj kući prizemnici u pogledu štetnih posljedica rekonstrukcije i modernizacije županijske ceste na potezu uz kuću i utvrdio da od listopada 2008. do 22. studenog 2008. društvo S. P. obavlja rekonstrukciju ceste oznake LC59114 za investitora Ž. U. Z. C.; da je na širem potezu od kuće tužiteljice cesta uglavnom završena; da bi realizacijom sada nezavršenog dijela ceste cesta ušla u vlasništvo predlagateljice za oko 20 m²; da su na nezavršenom dijelu uz ogradu vidljivi ostaci ranijeg asfalta čija je kota nivelete uz kraj bila niža od kote ulaznih vrata u kuću i od ulaznih dvorišno-ogradnih vrata; da sadašnja, nova kota nivelete na potezu zapadne trećine kuće iznosi 10 cm više od betonskog rubnjaka ograde čime se otvara mogućnost stvaranja štetnog bazena oborina koje ugrožavaju kuću i njezin komfor, a da pritom nema nikakvih vidljivih instalacija prihvaćanja i odvodnje oborina za razliku od ostalog dijela ceste gdje su vidljivi sadašnji elementi odvodnje;

- da je tužiteljica dostavila troškovnik sanacije građevine izrađen od tvrtke DB I. S. d.o.o. za građenje i usluge iz Z. potpisan od strane sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina dipl. ing. građ. D. B.

- da je presudom tog suda poslovni broj P-320/08-24 od 2. studenog 2010. (list 15-22 spisa) odbijen tužbeni zahtjev tužitelja Ž. U. Z. C. radi utvrđenja da je tužitelj suvlasnik nekretnine oznake k.č.br. 141/1 k.o. L.;

- da je presudom Županijskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Gospiću poslovni broj Gž-840/2011 od 30. studenog 2012. (list 23-27 spisa) odbijena kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđena prvostupanjska presuda poslovni broj P- 320/08-24 od 2. studenog 2010.;

- da iz obavijesti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Uprave za inspekcijske poslove, Sektora inspekcijskog nadzora, Odjela inspekcijskog nadzora, Područne jedinice Gospić od 21. ožujka 2011. (list 43-45 spisa) da je 19. siječnja 2009. zaprimljen zahtjev tužiteljice za provedbu inspekcijskog nadzora na rekonstrukciji LC59114 budući da se po navodima tužiteljice radovi izvode bez pratećih dozvola i dokumentacije i da je rekonstrukcijom uzurpiran dio zemljišta tužiteljice te da se radi o proširenju županijske ceste, a ne o izvanrednom održavanju;

- da se prema nalazu i mišljenju vještaka građevinske struke N. Š. radovi izvodili uglavnom u gabaritima postojeće ceste za koju prethodno nisu do kraja riješeni imovinskopravni - odnosi odnosno za koju nije utvrđena građevna čestica;

- da je uviđajem na licu mjesta uz prisustvo tužiteljice i njezinog supruga sudski vještakinja  utvrdila da nema vidljivih oštećenja na samom objektu koji bi se mogli tretirati kao neposredna posljedica radova na modernizaciji ceste, odnosno da je stambeni prostor uređen, prostorije su okrečene, postavljen je laminat novijeg datuma koji nije oštećen, na jednom mjestu uz prednji zid vidljiva je manja mrlja vjerojatno od vlage te je stambeni prostor u potpunosti odgovarajući za korištenje;

- da  nema nikakvih dokaza, računa, ugovora i fotografija na temelju kojih bi se moglo utvrditi kada i zašto je izvršeno unutarnje uređenje prostora i da li su ti radovi izvedeni kao sanacija oštećenja nastalih zbog radova na modernizaciji ceste.

 

15.              Polazeći od navedenih utvrđenja sud prvog stupnja je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice jer je osnovom cjelokupne dokumentacije spisa te iskaza saslušanih svjedoka i tužiteljice, a prvenstveno nalaza i mišljenje sudskog vještaka N. Š., smatrao kako tužiteljica nije dokazala pretpostavke za postojanje odštetne odgovornosti tužene.

 

16.              Naime, odlučujući o tužbenom zahtjevu tužiteljice sud je cijenio iskaze saslušanih svjedoka i tužiteljice, a prvenstveno nalaz i mišljenje sudskog vještaka N. Š., koji je po ocjeni suda potpun i jasan i u skladu s materijalnom dokumentacijom u spisu te sačinjen sukladno pravilima struke jer je sudski vještak u cijelosti je odgovorio na zadatak suda i otklonio sve prigovore i primjedbe stranaka na nalaz i mišljenje u više pisanih očitovanja te na ročištu usmeno obrazložio nalaz i mišljenje i odgovorio na pitanja stranaka.

 

17. Vještačenjem po vještaku N. Š. je tako utvrđeno da se nekretnina oznake k.č.br. 141/1 k.o. L. u vlasništvu tužiteljice nalazi neposredno uz lijevu stranu lokalne ceste oznake LC 59114 L. (Ž5165) koja je na tom dijelu dio ... u mjestu L. s kućnim brojem ..., a predmetna prometnica u važećem urbanističkom planu označena je kao glavna ulica. Uvidom u Građevinski dnevnik sudski vještak nespornim je utvrdila da su radovi na modernizaciji navedene prometnice započeli 8. kolovoza 2008. i trajali do 10. travnja 2009. uz povremene prekide s time da je značajniji prekid bio u zimskom periodu od 12. studenog 2008. do 5. travnja 2009.

 

18.              Naime, z predmetne radove nije ishođena građevinska dozvola jer spadaju u radove izvanrednog održavanja cesta koji su bili definirani tada važećim Pravilnikom o održavanju i zaštiti javnih cesta („Narodne novine“, broj 25/98 i 162/98), a slično je regulirano i sada važećim Pravilnikom o održavanju cesta („Narodne novine“, broj 90/14). Prema važećoj regulativi radovi izvanrednog održavanja cesta izvode se temeljem tehničke dokumentacije koja mora biti izrađena u skladu s odgovarajućim tehničkim propisima, a izrađuje ju pravna osoba odnosno inženjeri ovlašteni za projektiranje. Isto je potvrđeno u inspekcijskom nadzoru o čemu se očitovala inspekcija Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Uprava za inspekcijske poslove, Sektor inspekcijskog nadzora, Područna jedinica u Gospiću u obavijesti od 21. ožujka 2011. (str. 43-45 spisa).

 

19.              Nije sporno da je predmetna cesta u katastarskim planovima od osnutka katastra 1874. evidentirana kao građevina - put na k.č. broj 131/1 k.o. L. prije veljače 1968.

 

20.              Vještačenjem po ovom vještaku utvrđeno da se kod kuće tužiteljice dio privatnih čestica nalazio u trupu stare ceste te da su se i radovi modernizacije na predmetnoj lokaciji odvijali dijelom i na privatnom zemljištu, a prema projektu modernizacije ceste i očitovanju projektanta F. V., dipl. ing. građ. svi radovi su planirani u okviru postojećeg tijela ceste u naravi, asfalt je prema iskazima i prije bio do metalne ograde uz kuću, tlocrtni elementi ceste su ostali isti, visinski također, osim nekoliko cm radi uređenja odvodnje i promjena poprečnih nagiba kolnika.

 

21.              U odnosu na zadatak suda da utvrdi koliko je smanjena vrijednost kuće zbog nestručno izvedenih radova zbog sanacije ceste vještak je odgovorio da vrijednost same kuće zbog izvedenih radova na sanaciji ceste nije trajno smanjena, ali se radovi moraju dovršiti jer ukoliko bi ovakvo stanje ostalo trajno, procjenjuje da bi vrijednost nekretnine bila umanjena za oko 10% u odnosu na realnu tržišnu vrijednost. Ovakvo nedovršeno stanje ispred kuće uz dodatnu otežavajuću okolnost da se radi o starom objektu, bez temeljnih zidova, hidroizolacije i drenaže koji ne udovoljava sadašnjim tehničkim uvjetima gradnje, pogoduje pojavi vlage u zidovima i podovima i mogućem prodoru oborinskih voda u sam objekt, bilo površinski ili procjeđivanjem. Dovršenjem radova na lokaciji kuće spriječilo bi se između ostalog moguće doticanje vode do temelja objekta koje bi se moglo pojaviti kod ekstremnijih oborina te se onda kapilarno dizati i pojaviti u zidovima i podovima. Ovakve pojave su moguće i učestalije kod objekata koji su građeni bez potrebne hidroizolacije kao što je kuća tužiteljice. Nakon dovršenja radova na kolniku u punom profilu sa svim potrebnim objektima odvodnje ceste, susjednog parkirališta i tehnički ispravnog priključka oborinskih voda s krovova i okućnice tužiteljice ne bi trebalo biti zadržavanja vode na parceli tužiteljice. Iz navedenog proizlazi da nakon dovršenja svih opisanih radova na tehnički ispravan način ne može biti smanjena tržišna vrijednost predmetnih nekretnina i same kuće jer bi situacija na predmetnoj lokaciji trebala biti bolja, a ne lošija u odnosu na stanje prije modernizacije ceste.

 

22.              Nadalje, vještačenjem je utvrđeno da se temeljem uvida u raspoloživu dokumentaciju u spisu i neposrednog pregleda nekretnine i lica mjesta ne može zaključiti da se kuća tužiteljice u odnosu na sve ostale kuće nakon izvedenih radova nalazi 20 - 35 cm niže od razine ceste. Cesta je izvedena s poprečnim nagibom od kuće prema zelenoj površini na drugoj strani ceste što poboljšava odvodnju oborinskih voda s prometnice gravitacijom od kuće prema terenu na drugoj strani. Poprečni nagibi cesta uobičajeni su i obavezni u projektiranju i izvođenju svih prometnica upravo iz razloga odvodnje oborinskih voda sa površine kolnika te u horizontalnim krivinama radi savladavanja centrifugalnih sila u vožnji.

 

23.              Kuća tužiteljice je stara kamena kuća, na kamenim temeljima, izgrađena je prema iskazu vlasnika tridesetih godina prošlog stoljeća s tim da su dio zidova, strop i stolarija obnovljeni novijim materijalima u programu obnove nakon Domovinskog rata. Prednji zid do ceste ostao je kameni, debljine 57 cm, kuća nema temeljnih zidova niti podruma.

 

24.              Dakle, prihvaćajući nalaz ovog vještaka sud prvog stupnja je  utvrdio da ne postoje nikakvih dokazi na temelju kojih bi se moglo utvrditi kada i zašto je izvršeno unutarnje uređenje prostora  i da li su ti radovi izvedeni kao sanacija oštećenja nastalih zbog radova na modernizaciji ceste. Naime, utvrđeno je da vrijednost kuće zbog izvedenih radova na sanaciji ceste nije trajno smanjena, ali se radovi moraju dovršiti jer ukoliko bi ovakvo stanje ostalo trajno, tada bi prema procjeni vještaka vrijednost nekretnine bila umanjena za oko 10% u odnosu na realnu tržišnu vrijednost te zaključno, vještak utvrđuje da se temeljem uvida u raspoloživu dokumentaciju u spisu i neposrednog pregleda nekretnine i lica mjesta ne može zaključiti da se kuća tužiteljice u odnosu na sve ostale kuće nakon izvedenih radova nalazi 20 - 35 cm niže od razine ceste jer je cesta izvedena s poprečnim nagibom od kuće prema zelenoj površini na drugoj strani ceste što poboljšava odvodnju oborinskih voda s prometnice gravitacijom od kuće prema terenu na drugoj strani.

 

25.              Prvostupanjski sud nalazi kako se ovakva utvrđenja sudskog vještaka podudaraju s utvrđenjima nakon provedenog inspekcijskog nadzora Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Uprave za inspekcijske poslove, Sektora inspekcijskog nadzora, Odjela inspekcijskog nadzora, Područne jedinice Gospić od 21. ožujka 2011. (list 43-45 spisa) u kojem se između ostalog izričito navodi:

- da je u provedbi inspekcijskog nadzora povodom zahtjeva tužiteljice vezano uz rekonstrukciju LC59114 nadležni građevinski inspektor izvršio očevid i utvrdio da za navedene radove koji spadaju u izvanredno održavanje cesta i objekata nije potrebno novo odobrenje za gradnju nego je potrebna samo izrada projektne dokumentacije od ovlaštene osobe;

- da je u konkretnom slučaju za modernizaciju navedene lokalne ceste izrađen projekt broj 0723-G od prosinca 2007. od strane T.-P. N. d.o.o. iz R. prema kojem je modernizacije ceste predviđeno da asfaltni kolovoz prelazi preko dijela zemljišta tužiteljice cca 0,9 metara od metalne ograde na zapadnom dijelu granice parcele i 0,6 metara od metalne ograde na istočnom dijelu parcele;

- da je asfalt i prije bio postavljen preko tog dijela zemljišta tužiteljice do metalne ograde, a isječen je kad je postavljen vodovod pa je inspektor pretpostavio da je asfaltiranje izvršeno prema ranijem postignutom dogovoru vlasnika i tadašnjeg investitora Hrvatskih cesta jer bi u protivnom metalnu ogradu postavio do kraja svoje parcele i ne bi dopustio asfaltiranje;

- da inspekcijskim pregledima od 26. rujna 2008. i 25. svibnja 2010. nisu utvrđene povrede propisa;

- da je zapisnikom od 25. svibnja 2010. evidentirano da su ispred kuće vlasnika uz ogradu vidljivi ostaci prethodno izvedenog asfalta i da je na tom dijelu izvedeno suženje asfaltiranog dijela ceste za 1 metar; da su odvodi oborinskih voda s krova kuće svedeni prema cesti i da zbog imovinskih problema obitelji H. i Ž. U. Z. C. nije izvršeno uređenje kolnika prema projektu te je kolnik zbog toga ostao sužen za 1 metar;

- da je kod kuće obitelji H. utvrđeno da se dio privatne čestice nalazi u trupu stare ceste i da se prije ovog zahvata neometano odvijao javni promet preko tog dijela ceste;

- da iz uvjerenja Državne geodetske uprave, Ispostava L. KLASA: 935- 08/11-02/1 od 17. ožujka 2011. proizlazi da je na čestici broj 131/1 k.o. L. evidentirana građevina - put prije 15. veljače 1968.;

- da su prema očitovanju projektanta F. V. svi radovi planirani u okviru postojećeg tijela ceste u naravi, da su tlocrtni elementi ostali isti kao i visinski te ako je bilo promjena da one iznose nekoliko centimetara radi uređenja odvodnje i promjene poprečnih nagiba kolnika;

- da je uvidom u navedeni projekt inspektor utvrdio da su na spornom dijelu ceste kod kuće tužiteljice profili ceste izvedeni prema postojećim gabaritima odnosno nisu utvrđena proširenja navedena u prijavi tužiteljice;

- da izvršenim očevidom Službe inspekcije cestovnog prometa i cesta nisu utvrđene povrede Zakona o cestama; da nema bespravnog proširenja ceste s 5 na 7 metara i da je projekt izrađen u skladu s Pravilnikom o održavanju i zaštiti javnih cesta.

 

26.              U navedenom je zaključak suda da u konkretnom slučaju nema odgovornosti tužene odnosno da nije osnovan tužbeni zahtjev tužiteljice radi naknade štete jer je tijekom dokaznog postupka nesporno utvrđeno da na kući tužiteljice nema vidljivih oštećenja koja bi se mogli tretirati kao neposredna posljedica radova na modernizaciji ceste te je stambeni prostor u potpunosti odgovarajući za korištenje; da nema nikakvih dokaza, računa, ugovora i fotografija na temelju kojih bi se moglo utvrditi kada i zašto je izvršeno unutarnje uređenje prostora i da li su ti radovi izvedeni kao sanacija oštećenja nastalih zbog radova na modernizaciji ceste; da vrijednost kuće zbog izvedenih radova na sanaciji ceste nije trajno smanjena, a nakon dovršenja radova na kolniku u punom profilu sa svim potrebnim objektima odvodnje ceste (koje je tužiteljica zabranila) i tehnički ispravnog priključka oborinskih voda s krova kuće tužiteljice ne bi trebalo biti zadržavanja vode na parceli tužiteljice.

 

27.              Zaključno, vještačenjem je utvrđeno da nakon dovršenja svih opisanih radova na tehnički ispravan način ne može biti smanjena tržišna vrijednost predmetnih nekretnina i same kuće. Osim toga, inspekcijskim nadzorom utvrđeno je da prilikom izvođenja radova na modernizaciji predmetne prometnice nisu utvrđene povrede propisa od strane tužene i da je cesta izvedena s poprečnim nagibom od kuće prema zelenoj površini na drugoj strani ceste što poboljšava odvodnju oborinskih voda s prometnice gravitacijom od kuće prema terenu na drugoj strani zbog čega je vještak zaključio da se u konkretnom slučaju ne može reći da se kuća tužiteljice u odnosu na sve ostale kuće nakon izvedenih radova nalazi 20 - 35 cm niže od razine ceste.

 

28.              Pri tom sud prvog stupnja drži utvrđenim kako je provedenim dokaznim postupkom utvrđeno da je upravo tužiteljica zabranila odnosno zaustavila daljnje radove na sanaciji predmetne ceste zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa s tuženom na spornom dijelu čestice što tužiteljica niti ne osporava.

 

29. Međutim, ovdje je za ukazati kako je postupanje tužiteljice u tom pravcu valjalo promatrati ovisno o utvrđenju o izvođenju radova u skladu s projektnom dokumentacijom i pravilima struke.

 

30.              Naime, pri donošenju odluke o tužbenom zahtjevu tužiteljice sud nije cijenio nalaze i mišljenje u postupku prethodno provedenog vještačenja po sudskom vještaku Z. P. iz S., kao ni nalaz i mišljenje Fakulteta u Z., jer sudski vještak P. nakon isticanja prigovora i primjedbi stranaka na njegov nalaz, više nije imenovan sudskim vještakom u narednom razdoblju od 4 godine, pa je prestalo je njegovo ovlaštenje za vještačenje pa tako i za dopunu nalaza i mišljenja.

 

31.              U odnosu pak na nalaz i mišljenje Fakulteta u Z. sud drži kako je okolnost što je tužena ustrajala na navodima da je sud povjerio vještačenje Građevinskom fakultetu u Zagrebu ne uzimajući u obzir da se tužena tome protivila, isto određeno u suprotnosti s odredbom članka 251 stavka 3 i 4. ZPP-a. Stoga je odredio novo vještačenje po stalnom sudskom vještaku N. Š. iz K. čijem se imenovanju nije protivila ni jedna stranka u postupku.

 

32.              Naime, u podnesku od 13. svibnja 2019. tužena se protivi nalazu i mišljenju Fakulteta u Z. i navodi da se isti ne može uzeti u obzir jer je sud rješenjem od 7. studenog 2018. suprotno izričitoj odredbi članka 251 stavka 3 ZPP-a vještačenje povjerio Fakulteta u Z. iako se tužena protivila predloženom vještaku te suprotno odredbi stavka 4 istog članka kojom je propisano da će sud odrediti vještaka ako se protivna strana usprotivi predloženom vještaku. U tom pravcu se tužena na ročištu održanom 19. listopada 2017. izričito protivila vještacima predloženim po tužiteljici pa smatra da je sud trebao odrediti osobu vještaka.

 

33.              Međutim, u postupku je provedeno građevinsko vještačenje, a vještakom je imenovan Z. P. iz A.-I. d.o.o. sa sjedištem u S. na okolnost visine nastale štete na kući tužiteljice i cijenu radova koji su potrebni za sanaciju nastalih oštećenja te utvrditi koliko je smanjena vrijednost kuće zbog nestručno izvedenih radova zbog sanacije ceste odnosno zbog čega se kuća tužiteljice u odnosu na ostale kuće nakon izvedenih radova nalazi od 20 do 30 cm niže od razine ceste.

 

34.              Tome je prethodio očevid na licu mjesta u prisutnosti stalnog sudskog  vještaka geodetske struke Z. P. iz O., čiji je zadatak bio da identificira predmetnu nekretninu i utvrdi granicu između katastarske čestice broj 141/1 k.o. L. i katastarske čestice broj 131 k.o. L. na kojoj se nalazi lokalna cesta LC59114.

 

35. Na ročištu održanom 8. veljače 2017. sudski vještak geodetske struke Z. P. naveo je da je izvršio detaljno snimanje u položajnom i visinskom smislu i nakon toga definirao 7 identičnih poprečnih profila, potom usporedio situaciju prije projektiranja sa svojom geodetskom situacijom i ustanovio da se razlikuju u visinskom smislu za 0,77 metara konstantno po svim točkama. Vještak je istaknuo da granica između katastarske čestice u vlasništvu tužiteljice i lokalne ceste LC59114 nije sporna već je ista vidljiva na terenu i na geodetskoj situaciji. Visinsku razliku od 0,77 metara sudski vještak pronašao je na snimljenim identičnim točkama koje se nisu mijenjale ovim zahvatom na lokalnoj ceste te je sve točke na kolniku spustio za istu konstantu za 0,77 metara.

 

35.              Sudski vještak Z. P. dostavio je 22. srpnja 2015. geodetsku situaciju prijepora (list 130 spisa) i dopunu nalaza iz koje proizlazi da ga je građevinski vještak nakon uvida u geodetsku situaciju prijepora izvijestio da postoji nesklad u visinskom smislu koji je prikazan na geodetskoj situaciji prijepora u odnosu na stanje u projektnoj dokumentaciji koju je dostavio investitor te je vještak izvršio usporedbu identičnih točaka koje se nisu u zahvatu mijenjale i ustanovio da je razlika u polaznim geodetskim točkama i na ukupnom snimku -0,77 metara konstantno po svim točkama u odnosu na prethodni snimak.

 

36.              Sudski vještak građevinske struke Z. P. ing. građ. dostavio je nalaz i mišljenje 18. studenog 2015. (list 137-181 spisa) u kojem se navodi kako je tužiteljica na traženje vještaka dostavila troškovnik sanacije građevine izrađen od tvrtke DB I. S. d.o.o. za građenje i usluge iz Z. potpisan od strane sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina dipl. ing. građ. D. B. i u kojem je vještak je naveo da su radovi na otklanjanju oštećenja koje je navodila tužiteljica, a koji su navedeni u troškovniku izvedeni mnogo ranije, nego je sastavljen troškovnik (datum na troškovniku je 8. lipnja 2015.). Troškovnik je izrađen na osnovu kazivanja tužiteljice da je predmetne radove izvodila, međutim, kada je vještak tražio fotografije tijekom izvođenja radova, račune kupljenog materijala, dostavnice s betonare za kupljeni i dopremljeni beton budući da se u troškovniku spominje ugradnja betona spremljenog i dopremljenog s betonare, vještak niti jedan takav dokaz nije dobio od tužiteljice.

 

36.1. Vještak dalje navodi da je tijekom pregleda objekta i pregleda objekta po prostorijama primijetio jako malo vlage na spojevima zidova i poda što se može pripisati činjenici da se radi o starom objektu koji je izgrađen bez hidroizolacije temelja odnosno spoja zidova i temelja ali da je dio vlage u temeljima i od vode ispred kuće koja se tamo nalazi iz dva razloga: voda dolazi dijelom s ceste, a dijelom s krova stambenog objekta koji je vlasništvo tužiteljice. Nakon izvršenog pregleda i analize postojeće situacije vještak je utvrdio da je potrebno izvršiti određene radove da se spriječi dolazak vode do temelja objekta, a time i kapilarna vlaga u zidovima objekta. Da bi se to spriječilo potrebno je izgraditi upojni bunar i vodu s krovnih površina objekta odvesti u upojni bunar, a također je potrebno izraditi i drenažu ispred prednjeg temelja objekta s odvodom vode u upojni bunar. Vještak je odredio koje je radove potrebno izvesti da se spriječi novo eventualno oštećenje stambenog objekta s vrstama radova, količinama i cijenom. Vještak je utvrdio da je za izradu drenaže ispred kuće i odvodnju oborinske vode s krova kuće potrebno izvesti radove u vrijednosti od 32.750,00 kuna. Međutim, ukoliko se uredi dio ceste koji nije obnovljen svi naprijed navedeni radovi ne bi bili potrebni jer se voda ne bi skupljala niti bi ugrozila temelje objekta već bi putem slivnika i odvodnih cijevi odlazila u upojni bunar.

 

36.2.              Vještak nadalje navodi da neuređeni dio ceste odnosno postojeće suženje ceste osim što utječe na dolazak i zadržavanje vode na jednom mjestu bez mogućnosti otjecanja iste omogućuje da voda dolazi do stambenog objekta tužiteljice te se kapilarno podiže po zidu i kao vlaga se reflektira po zidovima, utječe i na sigurnost svih sudionika u prometu, motornih vozila i pješaka, sužava cestu sa 6,50 m u normalnom profilu na 5,20 m odnosno lijeva vozna traka projektirane širine 3,40 m sužena je na 2,10 m te konačno s lijeve strane nema projektiranog nogostupa i cesta se mora prelaziti prije i poslije suženja bez označenih pješačkih prijelaza. Takvo suženje u centru mjesta L. je izuzetno opasno za djecu jer se osnovna škola nalazi u blizini, a također u blizini se nalazi i crkva dok se trgovina i ugostiteljski objekt nalaze u susjednom objektu. Vještak smatra da je potrebno što prije riješiti ovaj problem jer se time sprječava eventualni dolazak vode u temelj objekta, a time kapilarno i u zidove, a posebno se povećava sigurnost svih sudionika u prometu.

 

37. Nakon izjašnjenja na prigovore stranaka i dopune nalaza vještaka sud prvog stupnja je rješenjem poslovni broj P-423/2013-110 od 7. studenog 2018. odredio provođenje novog građevinskog vještačenja koje je povjereno sudskom vještaku Fakulteta u Z. sa zadatkom da utvrdi visinu nastale štete na kući tužiteljice i cijenu radova koji su potrebni za sanaciju nastale štete, da utvrdi koliko je smanjena vrijednost kuće zbog nestručno izvedenih radova na sanaciji ceste i utvrdi zbog čega se kuća tužiteljice u odnosu na sve ostale kuće nakon izvedenih radova nalazi od 20 do 35 cm niže od razine ceste.

 

38. Fakultet u Z. dostavio 16. travnja 2019. pisani nalaz i mišljenje u kojem je određeni vještak građevinske struke dr.sc. I. Z. naveo da je šteta na objektu obiteljske kuće tužiteljice procijenjena temeljem očevida na licu mjesta i podataka u spisu. Troškovnik radova sanacije štete u unutrašnjosti objekta vještak je prikazao u tablici u kojoj je utvrdio da je radi sanacije štete potrebno čišćenje objekta nakon prodora vode koji radovi iznose 800,00 kuna, isušivanje zidova prostorija odvlaživačem zraka u iznosu od 3.000,00 kuna, postavljanje novog laminata i kutnih letvica u prostorijama oštećenim prodorom vode koji radovi iznose 9.870,00 kuna te skidanje postojeće žbuke i nanošenje nove koji radovi iznose 1.800,00 kuna, dakle sveukupno 15.470,00 kuna.

 

36.3.              Vještak je tako utvrdio da se prilikom obilnijih kiša voda slijeva i zadržava u prostoru ispred kuće tužiteljice, a budući da je prag ulaza u objekt ispod razine ceste na granici s parcelom, voda se pri velikim padalinama prelijeva i u kuću. Da bi se spriječilo daljnje prodiranje vode vještak smatra da je potrebno izvesti radove kojima će se osigurati da se voda sa susjednog parkirališta i okolnih prometnica ne slijeva u prostor ispred kuće tužiteljice već da se odvodi ispod prometnice na južnoj strani. Da bi se osigurala pravilna odvodnja vode s prometnice i osiguralo da se oborinska odvodnja ne zadržava ispred kuće tužiteljice potrebno je izvesti radove na javnoj površini i na parceli tužiteljice. Radovi na javnoj površini spadaju u nadležnost tužene te ih izvodi o vlastitom trošku, a to su izrade slivnika za prihvat oborinske vode na granici parkirališta ispred Doma kulture i jugozapadnog ruba parcele tužiteljice koji će odvoditi oborinsku vodu kroz trup prometnice prema upojnom bunaru s južne strane prometnice te spajanje slivnika s parcele tužiteljice u obližnji slivnik ka javnoj površini koji će odvoditi oborinsku vodu kroz trup prometnice prema upojnom bunaru s južne strane prometnice. Radove koje je potrebno izvesti na parceli tužiteljice kako bi se objekt osigurao od prodora oborinskih voda zajedno s procijenjenim količinama i jediničnim cijenama vještak je prikazao u tablici, a to su pažljivo rezanje i razbijanje betona neposredno uz kuću u širini od 80 cm do postojeće ograde, demontaža postojeće ograde i montaža nakon izvođenja radova, iskop do razine ispod temelja kuće u širini od 80 cm, postavljanje PVC hidroizolacije i čepaste folije uz temelj i zid objekta do visine od 20 cm iznad postojeće gornje kote betona pred ulazom u kuću, postavljanje drenažne cijeni u rov i spajanje s novoizvedenim slivnikom na parceli tužiteljice, iskop i izrada slivnika na jugoistočnom rubu parcele s izvedenim radovima za priključenje na komunalni slivnik, zatrpavanje rova zemljom, betoniranje prostora neposredno uz kuću, izrada i popravci ulične fasade objekta u zoni radova te betoniranje prostora između ograde i prometnice koje radove je vještak procijenio u ukupnom iznosu 27.625,00 kuna.

 

36.4. Što se pak tiče smanjene vrijednosti kuće zbog time nestručno izvedenih radova zbog sanacije ceste vještak je odgovorio da vrijednost same kuće nije smanjena uslijed radova na sanaciji ceste, nego uslijed potencijalnih oštećenja koja bi nastala prilikom prodora oborinskih voda iz prostora ispred kuće uz sam objekt. Sanacijom prostorija u objektu i izvođenjem naprijed navedenih radova izbjegla bi se opasnost ponovnog prodiranja vode u objekt, njegovog daljnjeg oštećenja i samim tim smanjenja vrijednosti. Odgovarajući na pitanje zbog čega se kuća tužiteljice u odnosu na sve ostale kuće nakon izvedenih radova nalazi od 20 do 35 cm niže od razine ceste vještak je naveo da se kuća tužiteljice nalazi ispod lijevog (sjevernog) ruba ceste zbog toga što je cesta projektirana tako da ima poprečni pad prema slobodnom terenu, a koji je u ovom slučaju nužan zbog prirodne odvodnje oborinskih voda s prometnice gravitacijom. Da bi se postigla takva odvodnja jedan rub prometnice se mora uzdignuti u odnosu na drugi, a kako je s desne (južne) strane prometnice prirodni pad terena, tehnički je ispravno bilo riješiti odvodnju u tom smjeru. Budući da se lijevi rub prometnice uzdignuo, njegova visina je porasla u odnosu na visinu ulaza u kuću tužiteljice. Iz situacije na terenu vidljivo je da kod okolnih kuća nije bilo potrebno osigurati toliki poprečni nagib prometnice jer postoji veći uzdužni nagib kojim bi se oborinska voda slijevala.

 

36.5. Zaključno, vještak navodi da nakon sanacije oštećenja i izvođenja radova na sprječavanju zadržavanja vode na parceli tužiteljice nema smanjenja vrijednosti nekretnine te da se kuća tužiteljice nalazi ispod razine ceste zbog konfiguracije terena i postizanja potrebnih projektiranih svojstava prometnice.

 

37.              Na ročištu održanom 29. siječnja 2020. sudski vještak prof. dr. sc. I. Z. usmeno je obrazložio pisani nalaz i mišljenje odnosno odgovorio na primjedbe stranaka i to da je prilikom izrade nalaza i mišljenja izradio fotodokumentaciju prijepora, međutim, da ista nije priložena uz pisani nalaz i mišljenje budući da sud to nije ni tražio odnosno to nije bio zadatak vještaka. Vještak dalje navodi da je dao podatke koji se temelje na analizi konstruktivnih elemenata ceste, rigola za vodu, visinskih odnosa ceste u odnosu na kuću te  identificirao tragove vodnog lica na vanjskoj fasadi i na zidovima unutar kuće iz čega je vidljivo da su trebali biti provedeni radovi isušivanja i popravaka čiju je vrijednost utvrdio na temelju  prikupljenih podataka bez traženja podataka od strane  tužiteljice.

 

38. Na koncu je za ukazati i kako je vještak obrazložio da neovisno o tome da li kuća ima hidroizolaciju, voda u svakom slučaju prolazi kroz zidove kuće. Na pitanje da li starost i neizoliranost kuće imaju kakvog utjecaja na prodor vode u kuću navodi da to ništa ne mijenja, dakle bez obzira ima li kuća hidroizolaciju ili nema, kad oborinska voda dođe do zida kuće ona prodire u kuću i oštećuje je. Vještak smatra da se to u konkretnom slučaju dogodilo. Na temelju samog uvida u fotografiju ne može reći da su tragovi na bočnom dijelu kuće nastali od prodora vode već bi to mogao utvrditi neposrednim pregledom zida, ali smatra da je moguće da je oštećenje nastalo od prodora vode. Kakva god bila situacija s bočnim zidom kuće ukupna fizika izvedenih radova je takva da je ona štetna za kuću i takva cesta nije smjela biti izvedena na taj način.

 

39.              Tomu je i dodati kako je pregledom dokumentacije u spisu vještak utvrdio da je predmetna cesta "sanirana" bez građevinske dozvole, a često se radi ubrzanja postupka sve tretira kao sanacija i pri tome se mijenjaju bitna svojstva građenja. S aspekta projektanta cesta nije smjela biti izvedena na ovakav način. Vezano za utjecaj vode koja se slijeva s krova kuće vještak navodi da se na fotografijama u spisu vidi intenzivan priljev vode, no voda dolazi iz krova i s ceste. Kad ne bi bilo priljeva vode s ceste ovih 8% vode s krova lakše bi bilo evakuirano u zemlji. Slivnik je sastavni dio ceste i u taj slivnik očigledno se prikuplja voda i s drugih strana. Sa sadašnjim statusom kuća svakako ima smanjenu vrijednost. Vještak navodi da je u svom nalazu izračunao vrijednost sanacije nastalih oštećenja kao i vrijednost zahvata koji bi prevenirali prodor vode u kuću. To su svi radovi koji su potrebni za sanaciju oštećenja, a vrijednost radova utvrdila bi se prema tržišnim cijenama. S obzirom da tužena nije izvela radove na postavljanju slivnika tužiteljica bi ubuduće imala iste probleme s prodorom vode u kojem slučaju bi dvorište tužiteljica bilo disfunkcionalno, a kuća bi imala umanjen komfor korištenja te bi ubuduće tužiteljica morala poduzeti radove kako bi kuća bila funkcionalna. Obzirom na sadašnji izgled kuće vještak sa sigurnošću navodi da je kuća disfunkcionalna i da takva situacija mora biti sanirana. Tek nakon sanacije kuća će imati vrijednost kakvu je imala nekada. O tome koliko je kuća bila disfunkcionalna za vlasnika tijekom ovih godina vještak se nije mogao izjasniti.  Spuštati sada cestu je jako skupo jer je to kompleksan zahvat. Stoga vještak smatra da je u konkretnoj situaciji sanacija praktično rješenje. Vrijednost kuće nije manja zbog činjenice da je kuća iznad ili ispod razine ceste uz pretpostavku da se sve okolo sanira. Cesta je dovršena i puštena je u promet pa stoga smatra da ovo vještačenje nije preuranjeno te ne zna na koji bi način bilo moguće asfaltirati cestu na tuđem zemljištu konkretno na zemljištu tužiteljice.

 

38.              Na ročištu održanom 29. siječnja 2020. tužena je ustrajala na svim prigovorima i primjedbama na nalaz i mišljenje vještaka obrazlažući to činjenicom da je isti suprotan svim dokazima u spisu i nalazu prethodnog građevinskog vještaka te da vještak nije odgovorio na primjedbe i prigovore tužene. Stoga je tužena predložila novo građevinsko vještačenje, a kojem prijedlogu se tužiteljica nije protivila.

 

39.              Stoga je sud rješenjem poslovni broj P-423/2013-158 od 29. svibnja 2020. odredio novo građevinsko vještačenje i vještačenje povjerio stalnom sudskom vještaku N. Š., dipl. ing. građevine iz K., sa zadatkom da temeljem raspoložive dokumentacije u spisu i po potrebi neposrednog pregleda nekretnine izradi pisani nalaz i mišljenje u kojem će utvrditi visinu nastale štete na kući tužiteljice i cijenu radova koji su potrebni za sanaciju nastalih oštećenja, koliko je smanjena vrijednost kuće zbog nestručno izvedenih radova zbog sanacije ceste i zbog čega se kuća tužiteljice u odnosu na sve ostale kuće nakon izvedenih radova nalazi od 20 do 35 cm niže od razine ceste.

 

40.              Međutim, postupajući na opisani način sud prvog stupnja je počinio bitnu povredu postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP-a, u svezi s odredbom članka 261. ZPP-a, na što opisno ukazuje žaliteljica u žalbenim navodima pozivajući između ostalog i na utvrđenje vještaka. Naime, u okolnostima kada su nalazi i mišljenja vještaka proturječni, sud je dužan izvesti dokaz usmenim izjašnjenjem vještaka na način da kroz pitanja i dodatne obavijesti pokuša otkloniti proturječja odnosno usuglasi nalaze vještaka pa ukoliko takvo što ne bi bilo moguće, potrebno je u datim okolnostima odrediti novo vještačenje na iste okolnosti. No, obzirom da je u postupku provedeno i treće vještačenje, na koje zbog objektivnih razloga nije bilo moguće saslušati vještaka, isto bi se moglo koristiti u postupku u kontekstu izjašnjenja druga dva vještačenja.

 

40.1.              Ovdje je obzirom na pravni stav suda prvog stupnja za ukazati i kako se u smislu članka 251. stavak 3. ZPP-a radi o ovlaštenju stranke da se izjasni o predloženom vještaku, a ne ovlaštenju koje bi stranci davalo mogućnost usprotiviti se izvođenja predloženog dokaza po novom vještaku iste struke na iste okolnosti. Osim toga sukladno stavku 4. istog članka 251. ZPP-a  u slučaju protivljenja osobi vještaka sud bi bio ovlašten odrediti vještaka pa kako je sud tako i postupio, pa isti taj sud nije bilo ovlašten kasnije smatrati kako predmetno vještačenje određeno po Fakultetu u Z., povjerenu dr.sc. I. Z. nije bilo zakonito zbog čega navedeno nije ni uzimao u razmatranje.

 

42.              U odnosu pak na prigovor zastare za ukazati je kako je odredbom članka 230 stavka 1. ZOO-a propisano da tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila (subjektivni rok), a odredbom stavka 2 istog članka da u svakom slučaju tražbina zastarijeva za pet godina otkad je šteta nastala (objektivni rok).

 

43.              Sud prvog stupnja je prihvatio prigovor zastare držeći kako je za početak subjektivnog zastarnog roka potrebno je utvrditi kada je oštećenik, u konkretnom slučaju tužiteljica doznala za osobu koja je štetu počinila, iz razloga što je početak subjektivnog zastarnog roka od tri godine iz odredbe članka 230 stavka 1 ZOO-a kumulativno ovisan kako o činjenici kada je oštećenik doznao za štetu tako i o činjenici kada je oštećenik doznao za osobu koja je štetu počinila. Dakle, imajući u vidu nespornu činjenicu da su radovi na modernizaciji sporne prometnice LC 59114 u naselju L. prema upisu u Građevinski dnevnik započeli 8. kolovoza 2008. i trajali do 10. travnja 2009., da je izvođač radova bila tvrtka S. P. d.o.o. iz S., a investitor radova na projektiranju i izvođenju tužena Ž. U. Z. C. iz G. te dan predaje predmetne tužbe – 31. srpnja 2013., to je prema utvrđenju suda tužiteljica za štetu i štetnika saznala najkasnije 10. travnja 2009. kada su radovi na modernizacije sporne prometnice prema Građevinskom dnevniku završeni pa je po ocjeni suda evidentno nastupila zastara utužene tražbine jer je protekao subjektivni rok od tri godine od dana saznanja za štetu i štetnika.

 

44.              Međutim, iz rezultata provedenog dokaznog postupka ne proizlazi utvrđenim da su predmetni radovi dovršeni, a na što ukazuju svi vještaci tijekom postupka pa niti je utvrđen opseg štete koju tužiteljica trpi u svezi s istima pa se utoliko za sada u tom pravcu ne može prihvatiti kao pravilan zaključak prvostupanjskog suda. Slijedom naprijed izloženog,za sada se ne može prihvatiti kao pravilan zaključak prvostupanjskog suda kako o osnovanosti prigovora zastare, tako i izostanka uzročno-posljedične sveze između predmetnih radova i štete koju tužiteljica potražuje ali i postupanja tužiteljice koje bi se odrazilo na istu.

 

45. U navedenom i činjenično stanje odlučno za ocjenu osnovanosti zahtjeva tužiteljice u postupku je ostalo nepotpuno utvrđeno, pa je na temelju odredbe članka 370. ZPP-a  pobijanu presudu valjalo ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak i odlučivanje.

 

46.              U nastavku postupka sud prvog stupnja će otkloniti počinjenu bitnu povredu postupka na koju je ukazano u ukidnom rješenju te će postupiti sukladno odredbi članka 261. ZPP-a, na koju je ukazano i koja predviđa postupanje suda kada je u postupku provedeno više vještačenja na iste okolnosti po vještacima iste struke, pri čemu će biti posebno ukazati vještacima na potrebu izjašnjenja je li projektnom dokumentacijom bio predviđen dovršetak radova osiguranjem odvodnje vode s predmetne prometnice, pa s tim u svezi ocijeniti postupanje tužiteljice u datim okolnostima.

 

U Splitu 8. prosinca 2022.