Baza je ažurirana 01.12.2025. zaključno sa NN 117/25 EU 2024/2679
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U PAZINU
Franjevačke stube 2
52000 Pazin
Povrv 111/2020-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Pazinu po sucu mr. sc. Emanuelu Radoloviću, na temelju
prijedloga više sudske savjetnice Kristijane Matejčić, u pravnoj stvari tužitelja
A. Š. iz P., K. T. 69, OIB, vlasnika obrta Š. obrt za ostale građevinske djelatnosti
P., K. T. 69, protiv tuženika Z. B. iz P., M. 7 D, OIB, radi isplate, 8. prosinca 2022.
p r e s u d i o j e
I. Ukida se platni nalog iz rješenja o ovrsi javnog bilježnika N. J. M. posl. br. Ovrv 8/2020 od 2. ožujka 2020. u kojem je naloženu tuženiku da tužitelju isplati 2.000,00 kuna (dvije tisuće kuna) / 265,45 eura1 (dvjesto šezdeset pet eura i četrdeset pet centi) sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 16. rujna 2019. pa do isplate po stopi iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015. i 29/2018.) uvećanoj za tri postotna poena, kao i nastale troškove ovršnog postupka u iznosu 137,50 kuna (sto trideset sedam kuna i pedeset lipa) / 18,25 eura1 (osamnaest eura i dvadeset pet centi) sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od donošenja rješenja o ovrsi pa do isplate po stopi iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima uvećanoj za tri postotna poena i predvidivi trošak ovršnog postupka u iznosu 93,75 kuna (devedeset tri kune i sedamdeset pet lipa) / 12,44 eura1 (dvanaest eura i četrdeset četiri centa) sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi do isplate po stopi iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima uvećanoj za tri postotna poena te se tužbeni zahtjev odbija u cijelosti.
II. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi trošak postupka u iznosu 100,00 kuna (sto kuna) / 13,27 eura1 (trinaest eura i dvadeset sedam centi) u roku 15 dana.
III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka.
1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Obrazloženje
1. Povodom prijedloga tužitelja javni bilježnik N. J. M. donijela je rješenje o ovrsi posl. br. Ovrv 8/2020 od 2. ožujka 2020. kojim je naloženo tuženiku da tužitelju u roku osam dana isplati 2.000,00 kuna, nastali trošak ovršnog postupka u iznosu 137,50 kuna i predvidivi trošak ovršnog postupka u iznosu 93,75 kuna, sve uvećano za zatezne kamate, a radi ostvarenja tih tražbina određena je ovrha.
2. Protiv rješenja o ovrsi tuženik je pravodobno izjavio prigovor 30. listopada
2020. u kojem je u cijelosti osporio potraživanje tužitelja, odnosno račun i izvod iz
poslovnih knjiga. On je prihvatio usmenu ponudu tužitelja te mu je u skladu s tom
ponudom za dogovorene usluge isplatio 1.500,00 kuna 5. rujna 2019. Stoga on nema
nikakvih dugovanja prema tužitelju.
3. Po prigovoru tuženika, rješenjem ovog suda posl. br. Povrv 111/2020-2 od
28. srpnja 2022. stavljeno je izvan snage rješenje o ovrsi javnog bilježnika N. J. M. posl. br. Ovrv 8/2020 od 2. ožujka 2020. u dijelu u kojem je određena ovrha te su u tom pogledu ukinute sve provedene radnje, dok je u odnosu na ostali dio postupak nastavljen kao povodom prigovora protiv platnog naloga.
4. U dokaznom postupku pročitani su račun od 5. rujna 2019. (str. 3), izvod iz
poslovnih knjiga od 2. ožujka 2020. (str. 4), izvadak iz obrtnog registra (str. 9) i opća
uplatnica s potvrdom banke (str. 20).
5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
6. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za isplatu 2.000,00 kuna sa zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 16. rujna 2019. do isplate.
7. Tuženik je u prigovoru u cijelosti osporio potraživanje tužitelja jer da je
ugovoreni iznos za radove tužitelja bio 1.500,00 kuna, a ne 3.500,00 kuna, a koji
iznos da mu je uredno podmirio. U prilog svojih navoda tuženik je dostavio opću
uplatnicu iz koje je vidljivo da je u korist tužitelja uplatio 1.500,00 kuna 5. rujna 2019.
8. Dakle, sporna je osnovanost i visna potraživanja tužitelja.
9. 1. Sud je rješenjem posl. br. Povrv 111/2020-2 od 28. srpnja 2022. upozorio
stranke na dužnost iznošenja činjenica i predlaganja dokaza u rokovima propisanim u
čl. 461. a Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991., 91/1992.,
112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011.,
148/2011., 25/2013., 89/2014. i 70/2019., dalje: ZPP), kao i na posljedice
propuštanja rokova. Tako je u t. III. rješenja pozvan tužitelj da u roku 15 dana od
dana dostave rješenja i prigovora tuženika iznese sve činjenice na kojima temelji
svoje zahtjeve te predloži dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica. U t. V.
rješenja upozoren je da sud neće uzeti u obzir nove činjenice i nove dokaze koji budu
iznijeti, odnosno predloženi istekom tog roka, osim ako ih bez svoje krivnje nije
mogao iznijeti u tom podnesku.
1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450
10. 2. Tužitelju je navedeno rješenje uredno dostavljeno 9. kolovoza 2022. On
se, u za to ostavljenom roku, nije očitovao o navodima iz prigovora tuženika niti je
predložio izvođenje bilo kakvih dokaza.
10. Dana 8. studenog 2022. održano je pripremno ročište na kojem je tužitelj
ostao u cijelosti kod tužbe i tužbenog zahtjeva te je predložio u svrhu dokazivanja
osnovnosti i visine potraživanja iz tužbe da se izvede dokaz vještačenjem po osobi
ovlaštenog vještaka odgovarajuće struke, koji bi procijenio vrijednost izvedenih
radova s obzirom na prigovore tuženika da je vrijednost ugovorenih radova bila
1.500,00, a ne 3.500,00 kuna.
11. S obzirom na to da je tuženik navedeni dokazni prijedlog mogao istaknuti u
roku iz čl. 461. a st. 3. ZPP-a, on u skladu s čl. 461. a. st. 7. ZPP-a nije uzet u obzir.
12. Prema čl. 219. st. 1. ZPP-a svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i
predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze
protivne strane. Stoga u smislu pravila o teretu dokazivanja tužitelj je bio dužan
dokazati svoje potraživanje prema tuženiku navođenjem osnove nastanka obveze
prema tuženiku, uz dostavu dokaza kojima dokazuje navedenu tražbinu.
13. Tužitelj, osim što je uz prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave
dostavio izvadak iz poslovnih knjiga od 2. ožujka 2020. i račun br. 9-1-1 od 5. rujna
2019., koje je tuženik u cijelosti osporio, on u roku određenom u čl. 461. a st. 3. ZPP-
a nije predložio nikakve druge dokaze u svrhu dokazivanja osnovanosti i visine svog
potraživanja prema tuženiku niti je iznio činjenice za koje usluge je izdan račun od 5.
rujna 2019. te da li su i kada te usluge bile pružene tuženiku.
14. Valja istaknuti da izvadak iz poslovnih knjiga i račun u skladu s čl. 31. st. 1.
Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016.,
73/2017.) predstavljaju vjerodostojne isprave na temelju kojih se može donijeti
rješenje o ovrsi, međutim, radi se jednostrano sastavljenim ispravama od strane
tužitelja koje, bez drugih dokaza, po ocjeni ovog suda ne predstavljaju dovoljan
dokaz o osnovanosti tužiteljeve tražbine prema tuženiku, pogotovo uzimajući u obzir
da je tuženik osporio takvo potraživanje u cijelosti.
15. Budući da tužitelj, na kojem je teret dokazivanja, nije dokazao osnovanost i
visinu utužene tražbine prema tuženiku, to je primjenom pravila o teretu
dokazivanja u smislu čl. 221.a ZPP-a, na temelju čl. 451. st. 3. ZPP-a ukinut u
cijelosti platni nalog iz rješenja o ovrsi javnog bilježnika N. J. M. posl. br. Ovrv 8/2020 od 2. ožujka 2020. u kojem je naloženu tuženiku da tužitelju isplati 2.000,00 kuna sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 16. rujna 2019. pa do isplate po stopi iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima Narodne novine br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015. i 29/2018., dalje: ZOO) uvećanoj za tri postotna poena, kao i nastale troškove ovršnog postupka u iznosu 137,50 kuna sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od donošenja rješenja o ovrsi pa do isplate po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a uvećanoj za tri postotnih poena i predvidivi trošak ovršnog postupka u iznosu od 93,75 kuna sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi do isplate po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a uvećanoj za tri postotna poena te se tužbeni zahtjev odbija u cijelosti.
1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450
16. 1. Obje stranke zatražile su naknadu troškova postupka.
15. 2. Prema čl. 154. st. 1. ZPP-a stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna
je protivnoj stranci nadoknaditi troškove. Budući je ukinut platni nalog i tužbeni
zahtjev odbijen u cijelosti, valjalo je tužitelju naložiti da tuženiku naknadi prouzročeni
parnični trošak.
15. 3. Tuženik je zatražio naknadu troškova na ime plaćene sudske pristojbe na prigovor u iznosu 100,00 kuna.
15. 4. U skladu s tar. br. 3. t. 2. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi (Narodne
novine br. 53/2019.) tuženiku je priznat trošak sudske pristojbe na prigovor u iznosu
100,00 kuna.
15. 5. Stoga je naloženo tužitelju da tuženiku naknadi troškove postupka
isplatom 100,00 kuna, dok je zahtjev tužitelja odbijen u cijelosti (t. II.-III. izreke).
U Pazinu 8. prosinca 2022.
Sudac
mr. sc. Emanuel Radolović, v. r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi
putem ovog suda u tri pisana primjerka u roku 15 dana od dana dostave presude.
Presuda u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede
odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz čl. 354.
st. 2. t. 3. ZPP-a, i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Žalba ne odgađa
ovrhu.
DNA:
1. tužitelj, uz rješenje o sudskoj pristojbi na presudu u iznosu 100,00 kuna, 2. tuženik.
1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.