Baza je ažurirana 01.12.2025. zaključno sa NN 117/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Bjelovaru - Stalna služba u Pakracu

Trg Pape Ivana Pavla II  br. 1.

34550 Pakrac

   Posl.br.: REF 35 Pn-98/2022-13

 

 

             U    I M E    R E P U B L I K E      H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

 

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu po sucu toga suda Dobrili Krajnović, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Lidije Karolj, u pravnoj stvari tužitelja M. L., iz L., OIB: , zastupan po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda B. D. i dr., iz G., protiv tuženika B. L., iz B. 152, OIB: , zastupan po punomoćnici Z. D., odvjetnici iz D., radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 03. studenog 2022., u nazočnosti tužitelja osobno i punomoćnika tužitelja P. M., odvjetnika iz Z. D. i dr. iz G. te tuženika osobno i punomoćnice tuženika Z. D., odvjetnice iz D. uz javno objavljivanje 08. prosinca 2022.,

 

p r e s u d i o       j e

 

I              Odbija se tužbeni zahtjev:

 

Nalaže se tuženiku B. L. iz B. 152, OIB: , da tužitelju M. L. iz L., OIB: , plati iznos od 84.500,00 kn, koji se tužitelj obvezuje precizirati nakon provedenog poljoprivrednog i gospodarskog vještačenja, sa zakonskom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od jedne godine nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%-tna poena, počam od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, kao i da tužitelju nadoknadi parnični trošak sa zakonskom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od jedne godine nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%-tna poena, počam od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sve to u roku od 15 dana pod

prijetnjom ovrhe.“, kao neosnovan.

II              Nalaže se tužitelju da nadoknadi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 3.250,00 kn/431,35 eur1u roku od 15 dana.

 

 

Obrazloženje

             

1. Tužitelj M. L., iz L., OIB: ,  podnio je tužbu protiv tuženika B. L., iz B. 152, OIB: , radi naknade štete.

 

2. Tužitelj u tužbi navodi da je 1988. godine na k.č.br.: 602/2, k.o. B. posadio 60 komada sadnica šljive kamenjarke (visine oko 1,5 m, u 6 redova po 10 komada u redu). Tuženik je naknadno 2008. godine bez znanja i odobrenja tužitelja u cijelosti posjekao sva stabla šljive navedena u toč.1 ove tužbe. Kako je do 2008. godine tužitelj u navedenom šljiviku kupio šljive od kojih je godišnje ispekao 130 l rakije, te je rakiju prodavao po cijeni litre rakije oko 50 kn, to radi činjenice da je tuženik neovlašteno posjekao sva stabla šljiva u šljiviku tužitelja, tužitelj za razdoblje od 2009. godine do 2021. godine nije ostvario prihod od prodaje rakije u iznosu od 84.500,00 kn. Budući da je tuženik odgovoran tužitelju nadoknaditi imovinsku štetu u vidu izmakle koristi, to tužitelj po svom punomoćniku Zajedničkom odvjetničkom uredu J. D., P. M., N. P., B. D., A. M. i K. B. iz G., iskazanim priloženom punomoći, podnosi ovu tužbu te predlaže da se donese presuda: "Nalaže se tuženiku B. L. iz B. 152, OIB: , da tužitelju M. L. iz L., . OIB: , plati iznos od 84.500,00 kn, koji se tužitelj obvezuje precizirati nakon provedenog poljoprivrednog i gospodarskog vještačenja, sa zakonskom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od jedne godine nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%-tna poena, počam od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, kao i da tužitelju nadoknadi parnični trošak sa zakonskom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od jedne godine nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%-tna poena, počam od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

 

3. Tuženik u  odgovoru na tužbu navodi kako iz samih navoda tužbe proizlazi da je navodna šteta, odnosno navodna štetna radnja počinjena 2008.g., tuženik u prvom redu ističe prigovor zastare, te predlaže sudu a prije upuštanja u daljnji tijek postupka, sve radi ekonomičnosti istog, prvenstveno odlučiti o istaknutom prigovoru zastare. Opreza radi, tuženik podredno ističe i sljedeće: predmetne šljive su se nalazile dijelom na kčbr. 602/2 a dijelom na kčbr 603/2, kojih nekretnina su stranke suvlasnici; obje nekretnine tuženik koristi dugi niz godina (počev od 2003.) samostalno u okviru svog registriranog OPG-a (i to uz znanje i bez protivljenja tužitelja), a kao ispust za stoku;  sporne šljive su doista posječene 2008.g. sve radi sanacije i očuvanja ostatka zemljišta, sve kako su iste bile trule, obrasle, zapuštene i bez roda. Predmetnom rušenju je prisustvovao i sam tužitelj koji niti jednom (kako tada tako ni nakon toga sve do podnošenja ove tužbe) nije prigovorio rušenju, a osim tužitelja rušenju je bio prisutan i T. V., a sve je vidio i pomogao čisti nakon rušenja N. C.. Iz navedenog evidentno je da, a s obzirom na stanje stabala, tužitelj nikako nije mogao godišnje ispeći količinu rakije navedenu u tužbi, a sve i da je, postavlja se uopće pitanje kako, kome i po kojoj cijeni ju je isti uopće mogao prodavati kada nije imao dozvolu za takvu djelatnost. III. Slijedom navedenog, tuženik osporava tužbeni zahtjev kako po osnovu tako i po visini te predlaže da sud prvenstveno odluči o prigovoru zastare a podredno da odbije tužitelja, te u svakom slučaju obveže istog na snašanje troškova postupka tuženiku. (list 9-10)

 

4. Tužitelj u podnesku od 12. rujna 2022. navodi kako se generalno protivi svim navodima iz odgovora na tužbu tuženika koji su suprotni navodima tužitelja iz predmetne tužbe, kao i prigovoru zastare, s obzirom da je tuženik predmetni nasad šljiva posjekao bez znanja i suglasnosti tužitelja, te ista stabla šljiva zasigurno nisu bila trula, obrasla i bez ploda, slijedom čega bi tužitelj ostvario prihod od prodaje rakije u iznosu kako je to navedeno u tužbi. Slijedom svega navedenog, tužitelj po svojim punomoćnicima predlaže da sud tužbeni zahtjev u cijelosti usvoji. (list 14)

 

5. U dokaznom postupku izvršen je uvid u rješenje Ureda državne uprave u Požeško-slavonskoj županiji od 22. svibnja 2003. (list 11), saslušane su stranke u svrhu dokazivanja (list 22-23).

 

6. Sve izvedene dokaze sud je cijenio temeljem čl. 8. ZPP  te je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja na ime naknade imovinske štete u vidu izmakle koristi neosnovan.

 

7. Sporan je osnov i visina tužbenog zahtjeva.

 

8. Budući je tuženik istakao prigovor zastare sud je saslušao stranke kako bi donio odluku u pogledu istaknutog prigovora.

 

9. Na glavnoj raspravi održanoj 03. studenog 2022. saslušan je tužitelj koji je iskazao: "Riječ je o šljiviku koji je posađen 1988. godine. Stabla šljiva su posječena 2009. godine, te godine sam i uočio da su stabla šljiva posječena. Sreo sam susjeda I. L. te iz razgovora s njim sam saznao da je šljive posjekao tuženik. Tuženik je 2009. godine posjekao šljive. Taj šljivik je bio na nekretnini koja je u mojem vlasništvu. Tuženik je posadio na starom šljiviku nekakve sadnice, moguće je da su jabuke. Ovaj šljivik o kojemu ja govorim je noviji šljivik i bilo je posađeno 60 šljiva, 6 redova u svakom redu 10 šljiva. Vidio sam bašću na toj nekretnini gdje su bile posađene šljive, danas na jednom dijelu pasu krave od tuženika, pola je mojih krava, tako bi trebalo biti. Ja sam godišnje pekao 130 litara rakije, zato sam kupio i novi kazan. 2009. godine sam sreo susjeda koji mi je rekao da je moj sin posjekao šljivik. Tuženiku se nisam tada obraćao na način da sam ga pitao zašto su šljive posječene, bez mojeg znanja. Zbog obiteljske situacije ja i tuženik nismo uopće razgovarali, ja sam se preselio iz B. u mjesto L. Ta stabla su bila oko 25 cm, u zdravom stanju. U to vrijeme smo bili u donekle dobrim odnosima tako da je stoka pasla u šljiviku, šljivik nije bio zapušten. Ja sam prije na imanju imao puno radnika tako da sam koristio rakiju za radnike, zidare, no nešto rakije sam i prodao i to po cijeni od oko 50 kn. Riječ je o šljivi kamenjarki, ta šljiva bi dala urod sve do danas. Poznajem ljude koji imaju takva stabla šljive i koji su otprilike u to vrijeme posadili šljivu i dan danas imaju urod s tih stabala. Da šljivik nije posječen ja bi kupio te šljive i pekao rakiju. Na poseban upit punomoćnika tužitelja odgovara kako je teško živio, bio u lošoj imovinskoj situaciji nakon što je odselio u L., pozajmljivao je novac. Odgovara kako mu tuženik nije pomagao, kćerka mu je pomagala, na način da mu je prala rublje, par puta mu je financijski pomagala. Odgovara kako je oko 20-25 litara rakije prodao na godišnjoj razini od ispečenih 130 litara rakije. Na poseban upit punomoćnice tuženika odgovara kako je njegova stoka pasla u šljiviku, danas imanje u Brezinama je u vlasništvu tuženika. Odgovara kako je u jednom dijelu te nekretnine suvlasnik sa tuženikom. Odgovara kako nije odlazio u B. jer nije smio, a da bi kupio šljive u šljiviku, tada bi najprije nazvao policiju. Odgovara kako nije imao dozvolu za prodaju rakije, on smatra da u to vrijeme nije  niti bila obveza imati dozvolu za prodaju rakije." (list 22)

 

10. Na glavnoj raspravi održanoj 03. studenog 2022. saslušan je tuženik koji je iskazao: " Stabla su u šljiviku bila stara, bez ploda, šljivik je bio zapušten, krave su pasle, nikada šljivik nije bio očišćen. Točno je da je tužitelj posadio 60 kom sadnica no u vrijeme kada je vršena sječa stabla šljive tada više nije bilo toliko stabala, jer je tužitelj već ranije posjekao, a i ja kada se koja izvrnula, moralo se stablo ukloniti. Maksimalno je bilo 30-35 stabala šljive kada su se rušila. Na kčbr. 602/2 u vrijeme kada se šljivik rušio je bila u vlasništvu pok. K. L., kasnije u 2017. ili 2018. u ostavinskom postupku tužitelj je naslijedio predmetnu česticu zajedno sa bratićima. Bratić se odrekao svoga dijela u korist sestrične, a sestrična je svoj dio darovala meni, tako da smo na predmetnoj čestici ja i tužitelj suvlasnici. 2008. godine šljivik je posječen iz razloga što je bio u derutnom stanju, životni vijek šljive je 10-15 godina. Nekretnina je meni služila za ispašu stoke. Tada je bio i prisutan tužitelj. Bili su prisutni i T. V. i T. V.. Tužitelj je bio time zadovoljan što se to krči i čisti, nije se suprostavljao, čak je i pomogao. Taj šljivik je po mom sjećanju samo jednom rodio, moja sestra I. je bila stara 7-8 godina. Ja i majka smo sipali rakiju u flašu od 25 litara i majka je stavila naljepnicu na flašu "Ivana". Ta rakija je dana sestri Ivani za svatove te je vjerojatno tu rakiju sestra ponudila tužitelju, o kojoj rakiji je danas govorio tužitelj. Taj teren nije bio pogodan za šljivik jer se u blizini nalaze rijeke, na nekih 50 m niže je šaš (močvara). Prihoda od rakije nije bilo jer je šljivik samo jednom rodio kako sam to već rekao, i nisu točni navodi tužitelja da je od rakije ostvarivao prihod, niti su točni navodi da se koristila rakija sa ovog šljivika za potrebe radnika već se rakija pekla od šljiva sa jednog drugog šljivika koji se nalazi u G. Č. od jedne bake. Na poseban upit punomoćnika tužitelja odgovara da se tužitelj odselio 2010. godine u L.. Od 2007.-2010. tužitelj je nekoliko navrata bio u bolnici. 2008 godine je bio u B. tako da je bio i prisutan kada se posjekao šljivik. Odgovara kako su 2010. bili u dobrim odnosima. Punomoćnik tužitelja prigovara iskazu tuženika u cijelosti, odnosno osobito u dijelu u kojem navodi da su bili u dobrim odnosima 2010. jer su te godine tužitelj i tuženik bili u teško narušenim odnosima te se zbog toga tužitelj odselio u L., i dan danas nema kontakta između tužitelja i tuženika. Na poseban upit punomoćnice tuženika tuženik odgovara kao je vlasnik kuće u L. u kojoj stanuje tužitelj, nije tražio stanarinu od tužitelja, odgovara kako je plaćao troškove režija za tu kuću, režije je plaćao sve dok tužitelj nije podnio prvi puta tužbu protiv njega." (list 22-23)

 

11. Odredbom čl. 1086. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21- dalje ZOO) propisano je kako se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete. Odredbom čl. 230. st. 1. ZOO propisano je kako tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine od kad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila, st. 2. istog članka propisano je kako u svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za pet godina od kad je šteta nastala.

 

12. Odredbom čl. 1089. st. 1. ZOO propisano je kako oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi, st. 3. pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem.

 

13. Analizom izvedenih dokaza utvrđeno je:

 

              -tuženik je posjekao stabla šljive na nekretnini koja je 2008. bila u vlasništvu pok. K. L., koju se kasnije naslijedili i to  2017. ili 2018. tužitelj i tuženik te su suvlasnici na istoj nekretnini, kako je to iskazivao tuženik, a tužitelj istome nije prigovorio;

              -iako je druga osoba bila vlasnik nekretnine na kojoj su bila stabla šljiva, nekretninu je koristio tužitelj otac tuženika, a od 2003. i tuženik kao ispust za stoku te i sam tužitelj navodi da je stoka pasla u šljiviku, koja činjenica se nije ukazala kao sporna;

              -tuženik je posjekao stabla šljiva u 2008. što proizlazi iz iskaza tuženika koji je naveo kako su navodi tužbe točni da su 2008. šljive posječene, iako tužitelj kasnije u svom iskazu navodi da su stabla šljiva  posječena 2009.;

              -tužitelj je saznao za štetu i počinitelja u 2009. što proizlazi iz njegova iskaza: „Stabla šljiva su posječena 2009. godine, te godine sam i uočio da su stabla šljiva posječena. Sreo sam susjeda I. L. te iz razgovora s njim sam saznao da je šljive posjekao tuženik. Tuženiku se nisam tada obraćao na način da sam ga pitao zašto su šljive posječene, bez mojeg znanja“:

              -tužitelj je podnio tužbu 23. lipnja 2022..

             

14. Budući je tužitelj saznao za štetu i počinitelja u 2009. tužba je podnesena izvan zakonskog roka od tri godine propisanog odredbom čl.230.st.1.ZOO. te je predmetno potraživanje  obuhvaćeno zastarom. Iako bi tužitelj imao pravo na naknadu izmakle koristi, ukoliko bi ona naravno  bila utvrđena, koju je on imao za razdoblje od 2008. do 2021. svakako je istu trebao ranije potraživati tužbom na način da je tužbu podnio unutar trogodišnjeg roka od dana saznanja za štetu i počinitelja štete, te naknadu buduće štete je mogao sukcesivno utuživati za protekli period. Rokovi za prvo utuženu tražbinu su propisani odredbom čl.230.st.1. ZOO, a u odnosu na zastarjelost svake slijedeće tražbine tekao bi novi rok zastare od dana kada je prethodni okončan. (pravno stajalište izraženo i kroz odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl.. broj Revt 631/2017-2 od 12. siječnja 2021.)

 

15. Shodno utvrđenom osnovanom prigovoru zastare, ovaj sud je tužbeni zahtjev tužitelja odbio kao neosnovan odnosno odlučeno je kao u točki I.izreke.

             

16. Odluka o naknadi parničnih troškova temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. i 155. ZPP i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 142/12, 103/14, i 118/14- dalje: Tarife).

Tuženiku  su priznati troškovi na ime sastava odgovora na  tužbu u iznosu od 1.000,00 kn, na ime zastupanja na ročištu od 29. rujna 2022. u iznosu od 1.000,00 kn, na ime zastupanja na ročištu od 19. listopada 2022. u iznosu od 250,00 kn, a ne u iznosu od 1.000,00 kn (Tbr. 9. toč. 5. Tarife), i na ime zastupanja na ročištu od 03. studenog 2022. u iznosu od 1.000,00 kn odnosno ukupni troškovi u iznosu od 3.250,00 kn/431,35 eur1  te je odlučeno kao u točki II. izreke.

 

U Pakracu, 08. prosinca 2022.

 

                          S U D A C:

 

                DOBRILA KRAJNOVIĆ v.r.

 

 

 

 

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem  ovog suda u 3 primjerka, u roku od 15 dana od dana održanog ročišta za objavu i uručenje  presude.

 

 

DNA:

1. ZOU D. i dr.

    Pisarnica u P.

2. Odvjetnica Z. D.

    iz D.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu