REPUBLIKA HRVATSKA Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola

Poslovni broj Gž-1251/2022-3

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Nataši Babić, u pravnoj stvari tužitelja
S. B. K. iz Z.,  OIB:…, zastupan po punomoćnici L. M. P., odvjetnici u Z., protiv tuženika 1. M. Č. iz Z., , OIB:…, 2. S. d., j.d.o.o. iz Z., OIB: …, 3. L. n. d.o.o. Z., OIB:…, zastupan po punomoćnici Z. Ž., odvjetnici u Z. i 4. L. I. d.o.o. Z., OIB…, zastupan po punomoćnici Z. B., odvjetnici u Z., radi utvrđenja ništetnosti ugovora, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj 63 P-889/2022-2 od 6. listopada 2022., 7.prosinca 2022.,

r i j e š i o j e

Djelomičnim prihvaćanjem žalbe tužitelja u stavku II. izreke preinačava se rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj 63 P-889/2022-2 od 6. listopada 2022. tako da se ovaj parnični postupak obustavlja samo u odnosu na 2. tuženika S. d. j.d.o.o. Zagreb, dok se u odnosu na ostale tuženike rješenje o obustavi postupka ukida, te se predmet vraća sudu prvog stupnja na daljnji postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem, u stavku I, nastavljen je postupak u ovoj pravnoj stvari, a stavkom II. isti je obustavljen.

2. Protiv navedenog rješenja pravovremenu žalbu podnio je tužitelj iz svih
žalbenih razloga, kao i zbog povrede odredbi čl. 6. st. 1. i čl. 13. Europske konvencije
o zaštiti ljudskih prava i temeljenih sloboda te čl. 1. Protokola broj 1 uz Konvenciju.
Ističe da u konkretnom slučaju nisu postojali zakonski uvjeti za obustavu postupka, iz
čl. 215.b st. 2. Zakona o parničnom postupku. Nije sporno da je 2. tuženik brisan iz
sudskog registra, te da nema pravnog slijednika, međutim, ta činjenica nije od
utjecaja na postojanje stranačke sposobnosti ostalih tuženika, u odnosu na koje nisu
postojali uvjeti za obustavu postupka. Stav prvostupanjskog suda da bi svi tuženici
bili nužni suparničari nije osnovan, te je pogrešno pozivanje na odluke županijskih

2

Poslovni broj Gž-1251/2022-3

sudova koje se tiču instituta brisovne tužbe jer se u konkretnom slučaju ne radi o
takvoj tužbi već o tužbi radi utvrđenja ništetnosti odnosno nepostojanja
kupoprodajnog ugovora. U donošenju prvostupanjskog rješenja sud je počinio bitne
povrede parničnog postupka iz čl. 354. Zakona o parničnom postupku, jer je
nepravilno primijenio odredbe vezane uz prekid postupka i obustavu istoga, kao i
odredbe o nužnim suparničarima, a razlozi koji su u tom pogledu dani su proturječni i
nejasni pa je počinjena i bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11.
Zakona o parničnom postupku. Pogrešno je primijenjeno i materijalno pravo, jer je
prvostupanjski sud bio dužan primijeniti odredbu čl. 327. Zakona o obveznim
odnosima. Također tužitelj u prvostupanjskom postupku nije imao osigurano pravo na
pravično suđenje, pa je povrijeđena odredba Europske konvencije za zaštitu ljudskih
prava i temeljnih sloboda te Ustav RH, te pravo na pristup sudu koji ne uključuje
samo pravo pokrenuti postupak nego i pravo dobiti odluku o sporu. Stoga predlaže
da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje
kod drugog uređujućeg suca, te da se tužitelju naknadi trošak žalbe.

3. Četvrtotuženik je podnio odgovor na žalbu u kojem osporava sve žalbene
navode, ističući da je prvostupanjsko rješenje pravilno s obzirom da je preduvjet da bi
tužitelj ostvario zaštitu, da svi tuženici koji su naznačeni kao stranke imaju parničnu
sposobnost i da postoje, s obzirom da su isti jedinstveni suparničari, a nepostojanje
jednog od tuženika prepreka je za vođenje postupka i postupanje suda. Navodi se da
je Županijski sud u Sisku, odlučujući o žalbi protiv prekida postupka, zauzeo stav
kako su svi tuženici jedinstveni suparničari, suprotno žalbenim navodima žalitelja.
Dakle, status tuženika kao jedinstvenih suparničara, pravomoćno je utvrđen odlukom
Županijskog suda u Sisku od 11. svibnja 2022. Stoga je prijedlog iz odgovora na
žalbu da se žalba odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjsko rješenje.

4. Žalba tužitelja je djelomično osnovana.

5. Prvostupanjski sud je stavkom I. pobijanog rješenja nastavio postupak u ovoj
pravnoj stvari, koji je bio prekinut prvostupanjskim rješenjem od 8. veljače 2022., te je stavkom II. izreke rješenja postupak obustavio, pozivom na čl. 215.b. st. 2. Zakona o parničnom postupku, s obzirom da je utvrđeno da pravni slijednik pravne osobe nije preuzeo postupak i protivna strana nije predložila da ga sud pozove da to učini u roku od tri mjeseca od pravomoćnosti rješenja o prekidu postupka, a sve u odnosu na drugotuženika S. d. j.d.o.o. koji je nesporno brisan iz sudskog registra i nema pravnog slijednika. Rješenje Županijskog suda u Sisku kojim je potvrđeno rješenje o prekidu postupka, dostavljeno je tužitelju 15. lipnja 2022., prvotuženiku 17. lipnja 2022., trećetuženiku 1. lipnja 2022., i četvrtotuženiku 2. lipnja 2022., pa kako u roku od tri mjeseca od dana saznanja za pravomoćnost rješenja o prekidu postupka zbog brisanja drugotuženika iz sudskog registra niti tužitelj a niti pravni sljednik drugotuženika, a niti itko od preostalih tuženika nije predložio nastavak postupka, to je temeljem čl. 215. b st. 2. Zakona o parničnom postupku istodobno riješeno da će se postupak nastaviti i obustaviti.

6. U prvostupanjskom se rješenju navodi da je predmet spora brisovna tužba
koja se podnosi protiv osobe u čiju korist je provedena nevaljana, neistinita uknjižba,
a kada je neposredni stjecatelj raspolagao nevaljalo upisanim knjižnim pravom u
korist treće osobe, koja je također uknjižila svoje pravo, tada se brisovnom tužbom
kao suparničari moraju obuhvatiti neposredni stjecatelj i njegov singularni slijednik, u

3

Poslovni broj Gž-1251/2022-3

čiju je korist provedena uknjižba izvedena iz nevaljane uknjižbe, a kako se tužbom
traži brisanje neistinitog zk.stanja i uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja u
odnosu na sve upisane zk.vlasnike, to su isti po stavu prvostupanjskog suda nužni
suparničari, pa je u odnosu na sve tuženike postupak obustavljen.

7. Takvu odluku prvostupanjskog suda osnovano žalitelj osporava u žalbi.
Naime, tužitelj je podnio tužbu protiv četvero tuženika u kojoj navodi da je pravni
sljednik pok. A. R. koja je bila upisana u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Novom Zagrebu, zk. odjel Novi Zagreb, u zk.ul. 140 k.o. K., k.č.br. 1163/1, a u naravi kuća u Z., u 10/12 suvlasničkog djela. Nakon smrti ostaviteljice A. R. predmetnu nekretninu je stekao njezin suprug S. R., te je nakon smrti S. R. tužitelj utvrđen njegovim nasljednikom za cjelokupnu imovinu, međutim ne i predmetnu nekretninu, s obzirom da su u pogledu iste zaključeni kupoprodajni ugovori, kojima je R. A. prodala svoj suvlasnički dio te nekretnine prvotuženiku ugovorom od 22. siječnja 1986., prvotuženik je predmetnu nekretninu prodao drugotuženiku ugovorom o kupoprodaji od 22. listopada 2018., drugotuženik je prodao trećetuženiku kupoprodajnim ugovorom od 14. veljače 2019., a trećetuženik je kupoprodajnim ugovorom od 19. lipnja 2019. predmetnu nekretninu prodao četvrtotuženiku. U tužbenom zahtjevu tužitelj traži da se utvrdi da je kupoprodajni ugovor koji je zaključila pok. A. R. sa prvotuženikom nepostojeći, jer da taj ugovor pok. A. R. nije nikada potpisala, dakle zaključila, te posljedično se traži da se utvrde ništetnim ugovori koji su zaključeni između ostalih tuženika. Zatraženo je i da se utvrde pravno nevaljanim uknjižbe tuženika na predmetnoj nekretnini, te da se naloži zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u Novom Zagrebu uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja koje je postojalo prije zaključenja navedenih ugovora.

8. Suprotno stavu prvostupanjskog suda, s obzirom na tužbeni zahtjev, ne
proizlazi da se radi o brisovnoj tužbi iz čl. 150. Zakona o zemljišnim knjigama (NN
63/19, 128/22) već se radi o tužbi radi utvrđenja nepostojanja odnosno ništetnosti
kupoprodajnih ugovora i posljedično tome uspostava zemljišnoknjižnog stanja kakvo
je bilo prije zaključenja navedenih ugovora, po čl. 322. i 323. Zakona o obveznim
odnosima.

9. Kako se ne radi o brisovnoj tužbi nego o tužbi radi utvrđenja ništetnosti
ugovora, to se neosnovano prvostupanjski sud poziva na pravna shvaćanja vezana
uz jedinstveno suparničarstvo u slučaju brisovne tužbe, jer s obzirom na tužbeni
zahtjev ne proizlazi da su tuženici jedinstveni suparničari iz čl. 201. Zakona o
parničnom postupku, već su oni samo obični suparničari činjenicom da su tuženici u
istom postupku, međutim, u odnosu na svakog od tuženika može biti donesena
drugačija odluka, jer je moguće utvrditi da je ugovor između tužitelja i prvotuženika
ništetan, dok ugovori između drugo i treće tuženika ili slijedećeg nisu obuhvaćeni niti
jednim od razloga ništetnosti.

10. Stav Županijskog suda u Sisku, iz obrazloženja rješenja kojim je potvrđeno
rješenje o prekidu postupka, na koji se ukazuje u odgovoru na žalbu, ne obvezuje
ovaj sud, s obzirom da je ovaj sud vezan samo pravnim shvaćanjima Vrhovnog suda
RH, ali ne i pravnim shvaćanjima drugih županijskih sudova.

4

Poslovni broj Gž-1251/2022-3

11. Nije sporno da je tijekom postupka drugotuženik S. d. j.d.o.o. brisan iz sudskog registra, te da nema pravnog slijednika, dakle da su se u odnosu na drugotuženika ostvarile pretpostavke za prekid postupka, po čl. 212. st. 1. toč. 4.
Zakona o parničnom postupku, te kako niti tužitelj niti pravni slijednik drugotuženika
nisu zatražili nakon prekida postupka nastavak tog postupka u odnosu na drugotuženika, to je u pogledu tog tuženika pravilno obustavljen parnični postupak, po čl. 215.b. st. 2. Zakona o parničnom postupku, kojim je propisano da postupak koji je prekinut zbog razloga iz čl. 212. toč. 4. tog zakona sud će nastaviti i istodobno obustaviti ako pravni slijednik pravne osobe ne preuzme postupak ili protivna strana ne predloži da ga sud pozove da to učini u roku od tri mjeseca od pravomoćnosti rješenja o prekidu postupka.

12. Pravomoćnim rješenjem Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj P-1027/2019-22 od 8. veljače 2022., utvrđeno je da je u ovoj pravnoj stvari nastupio prekid postupka, iz razloga što je S. d. j.d.o.o. Zagreb brisan iz sudskog registra, te je prestao postojati 22. studenog 2019. Međutim, u odnosu na ostale
tuženike nisu bili ostvareni razlozi za prekid postupka iz čl. 212. toč. 4. Zakona o
parničnom postupku, pa iako je doneseno pravomoćno rješenje kojim je utvrđuje da
je u ovoj pravnoj stvari nastupio prekid postupka, isti je mogao nastupiti iz tog zakonskog razloga samo u odnosu na drugotuženika koji je prestao postojati, ali ne I u odnosu na ostale tuženike.

13. Razlog za prekid postupka iz čl. 212. toč. 4. Zakona o parničnom postupku
odnosi se samo na drugotuženika, pa prema tome se i postupak može obustaviti
samo u odnosu na tog tuženika, po čl. 215.b. st.2. istog zakona, ali ne i u odnosu na
ostale tuženike, koji nisu jedinstveni suparničari, i za koje nije ostvaren razlog za
prekid postupka iz čl. 212. toč. 4. tog Zakona.

14. Dakle, kako su se razlozi za obustavu postupka ostvarili samo u odnosu na
drugotuženika koji je prestao postojati i nema pravnog sljednika, ali ne i na ostale
tuženike, to je prihvaćena žalba tužitelja i prvostupanjsko rješenje u stavku II. izreke
preinačeno, tako da je postupak obustavljen samo u odnosu na drugotuženika, dok u
odnosu na ostale tuženike sukladno stavku I. izreke prvostupanjskog rješenja,
postupak nakon prekida se nastavlja.

15. Iz navedenog razloga je prihvaćena žalba tužitelja, temeljem čl. 380.toč.3
Zakona o parničnom postupku, jer je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu
postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi sa čl. 381. Zakona o parničnom postupku, na koju
se žalitelj poziva, jer je prvostupanjski sud pogrešno primijenio čl. 215.b. st. 2. i čl.
201. Zakona o parničnom postupku, što je bilo od utjecaja za donošenje zakonite i
pravilne odluke, zbog čega je prihvaćanjem žalbe tužitelja prvostupanjsko rješenje u
stavku II. preinačeno, te je postupak obustavljen samo u odnosu na drugotuženika,
dok se u odnosu na ostale tuženike postupak nastavlja, sukladno stavku I.
prvostupanjskog rješenja.

U Puli-Pola 7.prosinca 2022.

Sutkinja

Nataša Babić