Pristupanje sadržaju
REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 4107/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane
Magud predsjednice vijeća, Goranke Barać - Ručević članice vijeća i sutkinje
izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i mr. sc. Dražena
Jakovine člana vijeća, u stečajnom postupku nad dužnikom JELEN d.d. Vinkovci, S.
S. Kranjčevića 31, OIB 15530941700, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije
vjerovnika Posojilnica Bank Pliberk reg. z.z.o.j. Bleiburg/Pliberk, Austria, OIB
86898512545, koga zastupa punomoćnik Dražen Štivić, odvjetnik u Županji, protiv
rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Pž-2837/2022-2
od 2. kolovoza 2022., kojim je potvrđeno rješenje Trgovačkog suda u Osijeku,
poslovni broj St-267/2022-217 od 26. svibnja 2022., na sjednici održanoj 7. prosinca
2022.,
r i j e š i o j e :
Dopušta se revizija protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike
Hrvatske, poslovni broj Pž-2837/2022-2 od 2. kolovoza 2022. radi pravnog pitanja:
„Je li stečajni sud nadležan (ima li pravo) donijeti odluku kojom odbija, nakon
zaključenja stečajnog postupka, zahtjev za isplatu troškova postupka koji se temelji
na pravomoćnoj i kondemnatornoj odluci donesenoj u parničnom postupku protiv
stečajnog dužnika nakon zaključenja stečajnog postupka, iako je stečajni dužnik, u
svojstvu registrirane stečajne mase, preuzeo i nastavio parnični postupak?“
Obrazloženje
1.1. Vjerovnik Posojilnica Bank Pliberk reg. z.z.o.j. Bleiburg/Pliberk Austrija je podnio
prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike
Hrvatske, poslovni broj Pž-2837/2022-2 od 2. kolovoza 2022., kojim je potvrđeno
rješenje Trgovačkog suda u Osijeku, poslovni broj St-267/2022-217 od 26. svibnja
2022., a zbog dva pravna pitanja koja smatra važnima za odluku u konkretnom
stečajnom postupku, ali i za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u
njegovoj primjeni, a koja se u suštini svode na pitanje navedeno u izreci ovog
rješenja.
1.2. Kao razlog važnosti navedenih pitanja podnositelj prijedloga poziva se na pravna
shvaćanja iz više odluka Europskog suda za ljudska prava, na odluku Ustavnog suda
Republike Hrvatske broj U-III-5065/2016 od 13. rujna 2017. te posebice, u vezi
drugog postavljenog pitanja, na odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni
broj Revt-89/2010 od 22. travnja 2011.
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Postupajući po odredbi čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine"
broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11,
148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) u vezi s čl. 400. st. 1. ZPP ovaj sud
je ocijenio da su ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl.
385.a st. 1. al. 1. ZPP za pravno pitanje navedene u izreci ovog rješenja, jer je riječ o
pravnom pitanju o kojem odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse
Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
4. Pitanje je važno za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj
primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer neovisno o razlozima koji su
navedeni u obrazloženjima odluka sudova nižeg stupnja, a koji su inače točni, jer se
svode na ispravnu tvrdnju da stečajni vjerovnici mogu svoje tražbine ostvarivati samo
u stečajnom postupku podnošenjem prijave stečajnom upravitelju, a što uključuje i
tražbine o kojima je parnica u tijeku (te parnice se nakon prekida nastavljaju kada su
za to ispunjene pretpostavke, ali odluka suda ne može biti različita od one koja se
donosi u stečajnom postupku o utvrđenim tražbina – presuda mora biti deklaratorna
kojom se utvrđuje da tražbina postoji ili da ne postoji, a ne kondemnatorna kojom se
stečajnom dužniku nalaže da plati svotu novca koja je bila zatražena u tužbi
podnesenoj prije otvaranja stečaja) postavlja se pitanje ovlaštenja suda u stečajnom
postupku da o tome odlučuje. To stoga što se pravilo po kojem se tražbine u
stečajnom postupku ostvaruju podnošenjem prijave odnosi samo na stečajne
vjerovnike, pa ako je vjerovnik u ovom stečajnom postupku stečajni vjerovnik (a ne
primjerice vjerovnik stečajne mase), onda je to cijenio ili trebao cijeniti sud u
parničnom postupku (tužba ne bi bila dopuštena ako tužitelj nije podnio prijavu
tražbine stečajnome upravitelju – obveza podnošenja prijave odnosi se i na tražbine
o kojima se vodi parnica).
5. Pravilno se u prijedlogu navodi da se ovakvim odlukama kojima se isti zahtjev
prihvaća, a nakon toga odbija (i to ne povodom pravnog lijeka) ugrožava pravna
sigurnost, a na što ukazuju i sudske odluke na koje se predlagatelj pozvao pa su
stoga ispunjeni zakonom propisani uvjeti za dopuštenje revizije u ovoj pravnog stvari.
6. Stoga je valjalo na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 3. ZPP riješiti kao u izreci.
Zagreb, 7. prosinca 2022.
Predsjednica vijeća: Mirjana Magud
Kontrolni broj: 065fd-99522-ffc2e
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom: CN=MIRJANA MAGUD, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.