Baza je ažurirana 08.03.2026. zaključno sa NN 153/25 EU 2024/2679
- 1 - Rev 1300/2021-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u ostavinskom postupku iza pok. A. J. iz K., OIB: … , odlučujući o reviziji nasljednika I. J. iz K., OIB: … i Š. J. iz K., OIB: … oboje zastupani po punomoćniku M. Lj., odvjetniku u Odvjetničkom društvu Lj.-V. & P. d.o.o. S., protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj Gž-4481/20-2 od 21. siječnja 2021., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj O-154/2019 (ranije O-99/17) od 5. studenog 2020., na sjednici održanoj 7. prosinca 2022.,
r i j e š i o j e :
I. Prihvaća se revizija nasljednika I. J. iz K., … OIB: … i Š. J. iz K., … OIB: … i ukida se rješenje Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj Gž-4481/20-2 od 21. siječnja 2021., i rješenje Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj O-154/2019 (ranije O-99/17) od 5. studenog 2020., te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:
"I. Utvrđuje se da je iza pok. A. J. pok. I. iz M., OIB: … , rođ. ... a umrlog … , ostala pronađena imovina:
NEKRETNINE:
1. 2. suvlasnički dio: 8/100 Etažno vlasništvo (E-2) na k.č.br. 8113/73 kuća i dvorište, poslovna zgrada u … upisana u zk.ul. br. 1766 k.o. S.
2. 11. suvlasnički dio: 6/100 Etažno vlasništvo (E-11) na k.č.br. 8113/73 kuća i dvorište, poslovna zgrada u … upisana u zk.ul. br. 1766 k.o. S.
3. 15. suvlasnički dio: 4/100 Etažno vlasništvo (E-15) na k.č.br. 8113/73 kuća i dvorište, poslovna zgrada u … upisana u zk.ul. br. 1766 k.o. S.
4. 16. suvlasnički dio: 6/100 Etažno vlasništvo (E-16) na k.č.br. 8113/73 kuća i dvorište, poslovna zgrada u … upisana u zk.ul. br. 1766 k.o. S.
5. 32000/420384 dijela prava vlasništva čes. zem. br. 1057/110 oznake šuma, pašnjak, voćnjak ukupne površine 51626 m2 upisane u zk. ul. br. 325 k.o. B.
II. Njegovim nasljednicima na temelju Zakona o nasljeđivanju proglašavaju se:
1. I. J., K., … OIB: … , sin ostavitelja za 2/3 dijela
2. I. G. J., K., … OIB… , kći ostavitelja za 1/3 dijela.
III. Zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Metkoviću i Zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Dubrovniku izvršit će nakon pravomoćnosti ovog rješenja uknjižbu prava vlasništva nekretnina iz točke I. na nasljednike kao pod točkom II. izreke rješenja."
2. Drugostupanjskim rješenjem žalba nasljednika I. J. i Š. J. odbijena je kao neosnovana i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje.
3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd 1918/2021-2 od 12. svibnja 2021. dopustio reviziju protiv drugostupanjskog rješenja zbog sljedećih pitanja:
"1. Predstavlja li sadržaj nasljedničke izjave očitovanje stranke o sastavu ostavinske imovine?
2. Može li stranka ostavinskog postupka osporavati sastav ostavinske imovine nakon dane nasljedničke izjave?"
4. Postupajući po navedenom dopuštenju, protiv navedenog rješenja nasljednici I. J. i Š. J. su podnijeli reviziju pozivom na odredbu čl. 400. st. 1. u vezi s čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) zbog pravnih pitanja zbog kojih je dopuštena. Predlažu da ovaj sud prihvati reviziju i ukine pobijanu drugostupanjsku i prvostupanjsku odluku te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje uz nalog sudu da prekine ostavinski postupak i uputi nasljednike u parnicu.
5. U odgovoru na reviziju nasljednica G. I. J. predlaže reviziju odbiti kao neosnovanu. Traži troškove sastava odgovora na reviziju.
6. Revizija je osnovana.
7. Predmet ostavinskog postupka je utvrđenje sastava ostavinske imovine iza pok. A. J. iz K., … , OIB: … te proglašenje njegovih nasljednika.
8. Iz utvrđenja nižestupanjskih sudova proizlazi da su ostaviteljevi nasljednici supruga Š. J., sin I. J. i kćerka G. I. J. (I nasljedni red), te da su se nasljedničkim izjavama nasljednici I. J. -s. i G. I. J. - k. prihvatili nasljedstva, dok se nasljednica Š. J. – supruga ostavitelja, prihvatila se nasljedstva i svoj nasljedni dio ustupila sinu I. J.; međutim Š. J. – supruga ostavitelja postavila je i zahtjev za izdvajanje svog suvlasničkog dijela s osnove bračne tečevine, dok je nasljednik I. J. - s. predložio da se izdvoji dio ostavine koji je stečen njegovim privređivanjem. Prema pravnom shvaćanju nižestupanjskih sudova sastav ostavinske imovine ne može se osporavati nakon dane nasljedničke izjave budući je čl. 135. st. 1. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13 i 33/15, dalje: ZN) propisano da se izjava o prihvatu nasljedstva ne može opozvati.
9. Osnovano nasljednici I. J. i Š. J. u reviziji ističu da su nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo sadržano u Zakonu o nasljeđivanju budući da sadržaj nasljedničke izjave ne predstavlja očitovanje stranke o sastavu ostavinske imovine te da stranka može tijekom postupka, a nakon dane nasljedničke izjave, osporavati sastav ostavinske imovine.
10. Naime, odredbom čl. 5. ZN propisano je da tko je naslijedio neku osobu njezin je sveopći pravni slijednik. Ostaviteljevom smrću prelazi njegova ostavina na nasljednika, čime postaje njegovo nasljedstvo. Ostavina se sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti, osim onoga što se ne može naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po zakonu. No, nije ostavina ono što je tuđi udio u zajedničkoj imovini ili što netko u trenutku ostaviteljeve smrti stekne na posebnom pravnom temelju.
11.1. Dakle, u sastavu ostavine određenog ostavitelja ulazi jedino ono što mu je u pravnim odnosima pripadalo u trenutku smrti. U sastav ostavine umrlog bračnog druga stoga ulazi samo njegov suvlasnički dio u bračnoj stečevini, a ne i ono što je u njoj dio dugoga bračnog druga (bez obzira što je možda u pogledu nečega što jest bračna stečevina samo jedna od njih upisana kao osoba kojoj to pripada).
11.2. Također, neće postati nasljednikovo nasljedstvo ni ono iz ostavine što bude izdvojeno na temelju nečijeg prava na izdvajanje. Tako je čl. 75. ZN propisano da neovisno o svome nasljednom pravu ostaviteljev potomak koji je s ostaviteljem živio u zajednici te je svojim radom ili davanjima pridonio da se njegova imovina poveća, časom njegove smrti stječe pravo na onoliki dio ostavine koji odgovara vrijednosti za koju se njegovim doprinosom imovina povećala dok su živjeli u zajednici. Tako izdvojeni dio ne spada u ostavinu te se ne uzima u račun pri izračunavanju nužnog dijela, niti se uračunava nasljedniku u njegov nasljedni dio. Pravo na izdvajanje se ostvaruje samo na zahtjev ovlaštenika, a pravo na podnošenje zahtjeva prestaje pet godina od dana otvaranja nasljedstva.
12. Prema odredbi čl. 219. st. 1. ZN na ročištu za ostavinsku raspravu sud će raspraviti sva pitanja važna za donošenje odluke u ostavinskom postupku, a naročito glede prava na nasljedstvo, veličinu nasljednog dijela i prava na zapise. Prema odredbi čl. 220. st. 1. i 3. ZN, svatko je ovlašten, ali nitko nije dužan dati nasljedničku izjavu. Osoba koja je valjano dala izjavu da prihvaća nasljedstvo, ne može ga se više odreći.
13. Dakle, posebnu vrstu izjava sudionika ostavinske rasprave čine njihove nasljedničke izjave. Nasljednička izjava je izričito, jednostrano, strogo formalno i neopozivo očitovanje volje sudionika ostavinske rasprave, želi li da mu zbog ostaviteljeve smrti pripada nasljedno pravo, odnosno neko drugo pravo nasljednopravne naravi koja za njega nastaje zbog ostaviteljeve smrti (pozitivna nasljednička izjava) ili to ne želi (negativna nasljednička izjava).
14. Prema pravnom shvaćanju ovog suda iz navedenih odredbi proizlazi da je sadržaj nasljedničke izjave prihvaća li se nasljednik nasljedstva ili se istog odriče, odnosno ustupa li svoj nasljednički dio nekom od sunasljednika i pravno odlučni je to sadržaj nasljedničke izjave koji je neopoziv, pa stranka ostavinskog postupka može nakon dane nasljedničke izjave osporavati sastav ostavinske imovine. Nasljednička izjava koja je u ostavinskom postupku dana glede ostavinske imovine ne tiče se imovine za koju je nasljednik istaknuo prigovor da ne ulazi u ostavinu.
15. U tom smislu ovaj sud već je izrazio shvaćanje u odlukama Rev-1881/1990 od 8. studenog 1990. i Rev-977/11 od 17. lipnja 2014. da se nasljedničke izjave u toku ostavinskog postupka odnose na ostavinsku imovinu iza pok. ostavitelja, a ne i na imovinu za koju su nasljednici tijekom ostavinskog postupka neprekidno isticali prigovor da taj dio imovine ne ulazi u ostavinu, što će se utvrditi u eventualno pokrenutoj parnici.
16. Zaključno, prema odredbi čl. 224. ZN, sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili upravni postupak ako su između stranaka sporne činjenice o kojima ovisi sastav ostavine i o kojima ovisi predmet zapisa. Prema odredbi čl. 225. st. 2., 3. i 4. ZN, ako sud prekine postupak, odredit će rok koji ne može biti dulji od 30 dana, u kojemu upućena stranka treba pokrenuti parnicu ili upravni postupak, te o pokretanju obavijestiti ostavinski sud. Ako stranka u određenom roku postupi po rješenju suda, prekid postupka trajat će dok parnica ili upravni postupak ne bude pravomoćno završen. Ako stranka u određenom roku ne postupi po rješenju suda, prekinuti će se postupak nastaviti i dovršiti bez obzira na zahtjeve glede kojih je stranka upućena na parnicu, odnosno upravni postupak. U tom slučaju stranka koja je upućena na parnicu ili na upravni postupak može svoja prava ostvarivati u postupku na koji je upućena. Time je odgovoreno na pravna pitanja zbog kojih je dopuštena revizija.
17. Međutim, kako je zbog pogrešne primjene materijalnog prava činjenično stanje nepotpuno utvrđeno, to nema uvjeta za preinaku pobijanog rješenja, ovaj sud je prihvatio reviziju i ukinuo u cijelosti prvostupanjsko i drugostupanjsko rješenje te predmet vratio na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu (čl. 395. st. 2. ZPP).
18. U ponovljenom postupku prvostupanjski će sud, imajući na umu pravno shvaćanje izraženo u ovom rješenju, donijeti novu odluku.
19. Odluka o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka ostavljena je za konačnu odluku (čl. 166. st. 3. ZPP).
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.