Baza je ažurirana 14.04.2026. zaključno sa NN 20/26 EU 2024/2679
- 1 - Revd 4276/2022-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Đura Sesse člana vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljica: 1. R. Š., OIB …, iz Z., 2. J. G., OIB … iz Z., i 3. N. Ć., OIB … iz Z., kao pravnih slijednica sada pok. I. M., OIB …, iz Z., 2. i 3. tužiteljice zastupane po punomoćniku K. M., odvjetniku u Z., protiv tuženika Grada Zagreb, OIB …, Z., zastupanog po punomoćniku M. R., odvjetniku u Z., radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1758/2021-2 od 18. siječnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1218/18-61 od 26. studenog 2018., na sjednici održanoj 7. prosinca 2022.
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tuženik Grad Zagreb(dalje: tuženik) predložio je da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1758/2021-2 od 18. siječnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1218/18-61 od 26. studenog 2018. postavljajući slijedeća pitanja:
„1. Da li se za utvrđenje proteka roka dosjelosti za pravne odnose nastale 1974. godine primjenjuju rokovi iz tada (navodno) važećeg Općeg građanskog zakonika iz 1811. godine ili rokovi iz sada važećeg Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, odnosno da li pravne odnose nastale 1974. godine treba procjenjivati po pravilima koja su vrijedila u trenutku nastanka tih odnosa?
2. Da li je tužitelj koji je kupio nekretninu koja je bila u režimu društvenog vlasništva mogao steći pravo vlasništva te nekretnine dosjelošću premda je znao da je njegov prednik imao samo i isključivo pravo korištenja nekretnine i da je stjecanje prava vlasništva na stvari u društvenom vlasništvu dosjelošću isključeno?
3. Da li se osobama koje pokreću parnične postupke nakon 17.11.1999., odnosno nakon odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske kojom je ukinuta odredba čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, radi utvrđenja stjecanja vlasništva dosjelošću nekretnina koje su bile u režimu društvenog vlasništva, u dosjelost uračunava i vrijeme prije 08.10.1991.? “
2. Odgovorom na prijedlog tužiteljice osporavaju navode iz prijedloga i predlažu da se prijedlog za dopuštenje revizije odbaci podredno odbije.
3. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), ovaj revizijski sud je ocijenio da postavljena pravna pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer je pobijana odluka u skladu sa pravnim shvaćanjima Europskog suda za ljudska prava iznijetim u predmetu Trgo protiv RH kao i odlukama ovoga suda Rev 291/2014 od 17. travnja 2018 i Rev x 974/2017-2 od 7. svibnja 2019.
4. Stoga pozivanje tuženika na drugačiju sudsku praksu ovoga suda kao i sudova drugog stupnja nije osnovano jer su odluke na koje se poziva donijete ranije u odnosu na naprijed citirane odluke ovoga suda, dok je u odluci Rev 326/2016-2 od 30. listopada 2019. (na koju se tuženik poziva) iznijeto pravno shvaćanje da je ovaj sud prihvatio pravno shvaćanje zauzeto na Proširenoj sjednici bivšeg Saveznog Vrhovnog suda FNRJ od 3. travnja 1960. prema kojem umjesto propisanog roka iz paragrafa 1468 OGZ u trajanju od 30 godina za stjecanje prava vlasništva dosjelošću je dostatan pošteni posjed od 20 godina, a koje pravno shvaćanje je iznijeto i u odluci ovoga suda broj Rev x 51/13-2 od 23. srpnja 2014., što nije od utjecaja na odluku u konkretnom sporu a koja je i donijeta u skladu sa ovakvim pravnim shvaćanjem.
4. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 6. u vezi s čl. 387. st. 5., riješeno kao u izreci.
Zagreb, 7. prosinca 2022.
Predsjednica vijeća:
Mirjana Magud, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.