Baza je ažurirana 01.12.2025. zaključno sa NN 117/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Poslovni broj: Usž-989/22-2

 

                       

Poslovni broj: Usž-989/22-2

 

 

 

 

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga Suda Ante Galića, predsjednika vijeća, Sanje Štefan i Blanše Turić, članica vijeća te sudske savjetnice Martine Barić, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja R. V., protiv tuženika Hrvatske javnobilježničke komore, Z., radi mišljenja Etičkog povjerenstva Hrvatske javnobilježničke komore, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 16 UsI-1428/21-4 od 7. siječnja 2022., na sjednici vijeća održanoj 7. prosinca 2022.

 

r i j e š i o   j e

 

              Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje rješenje Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 16 UsI-1428/21-4 od 7. siječnja 2022.

 

Obrazloženje

 

1.              Rješenjem Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 16 UsI-1428/21-4 od 7. siječnja 2022. odbačena je tužba tužitelja izjavljena radi poništenja odluke Upravnog odbora Hrvatske javnobilježničke komore HJK-O-203/19 od 10. listopada 2020.

2.              Tužitelj je podnio žalbu protiv navedenog rješenja zbog povreda odredaba članka 3., članka 5. stavka 2. članka 14 stavka 2., članka 19. stavka 2., članka 29. stavka 1., članka 38. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.; dalje: Ustav). Navodi da prvostupanjski sud smatra da tuženik nema javnopravni karakter i da nema javnopravne ovlasti. Naime, budući da je tuženik konstituiran ex lege i ima funkciju koja mu je zakonom određena te obavlja javnopravnu djelatnost o kojoj ovise prava i obveze raznih pravnih subjekata potrebna je sudska kontrola rada takvog javnopravnog tijela. Ističe i prigovor zastare jer je sukladno odredbi točke 68. Kodeksa javnobilježničke etike propisano da je povjerenstvo dužno donijeti mišljenje o povredi etičkog kodeksa u roku od šest mjeseci po dostavi prijave. S obzirom da je u konkretnom slučaju prijava podnesena u kolovozu 2019., a prigovor odbijen 10. listopada 2020. predlaže obustavu postupka. Slijedom navedenog predlaže da Visoki upravni sud ukine rješenje i rješenje tuženika podredno da se tužba uvaži i predmet vrati tuženiku na ponovno postupanje.

3.              Tuženik, iako uredno pozvan, odgovor na žalbu nije podnio.

4.              Žalba nije osnovana.

5.              Ispitivanjem pobijanog prvostupanjskog rješenja sukladno odredbi članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.; dalje: ZUS) ovaj Sud je utvrdio da ne postoje žalbeni razlozi zbog kojih se rješenje pobija.

6.              Iz podataka spisa predmeta proizlazi da su odlukom Upravnog odbora Hrvatske javnobilježničke komore HJK-O-203/19 od 10. listopada 2020. odbijeni prigovori  protiv mišljenja Etičkog povjerenstva Hrvatske javnobilježničke komore u predmetu HJK-O-203/19. Mišljenjem od 3. srpnja 2020. utvrđeno je da je tužitelj, kao javni bilježnik, povrijedio točke 5., 9. i 64. Kodeksa javnobilježničke etike („Narodne novine“ 55/11.; dalje: Kodeks). Tužitelj je pokrenuo upravni spor radi poništenja rješenja tuženika.

7.              Prvostupanjski sud je odbacio tužbu tužitelja na temelju članka 30. stavka 1. točke 7. ZUS-a kojim je propisano da će sud odbaciti tužbu ako je podnesena u stvari koja ne može biti predmet upravnog spora. Prema odredbi članka 3. stavka 1. točke 3. ZUS-a predmet upravnog spora je ocjena zakonitosti propuštanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava da u zakonom propisanom roku odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu ili redovitom pravnom lijeku stranke odnosno da postupi prema propisu. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je odluka od 10. listopada 2020. donesena u primjeni Kodeksa kojim se utvrđuju načela i pravila ponašanja javnog bilježnika radi čuvanja ugleda javnobilježničke službe.

8.              Ocjenjujući radi li se o upravnoj stvari u konkretnom postupku, pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo i odredbe Kodeksa i Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“ 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09. i 120/16.) te zaključio da iz relevantnih odredbi mjerodavnog prava proizlazi da nema normativnog uporišta za zaključak o mogućnosti pokretanja upravnog spora u odnosu na osporenu odluku.

9.              Odredbom članka 137. Zakona o javnom bilježništvu propisano je da se protiv odluka tijela Komore kojima se odlučuje o pravima i dužnostima javnih bilježnika, vršitelja dužnosti te javnobilježničkih zamjenika, prisjednika, savjetnika i vježbenika, ako nije drukčije određeno tim Zakonom, može pokrenuti upravni spor. Iz navedene odredbe proizlazi da je Hrvatska javnobilježnička komora obvezna postupati prema ZUP-u kada u obavljanju javnih ovlasti rješava u upravnim stvarima odnosno kada odlučuje o pravima i dužnostima javnih bilježnika, vršitelja dužnosti te javnobilježničkih zamjenika, prisjednika, savjetnika i vježbenika, ako nije drukčije određeno tim Zakonom.

10.              No, pravilno je ocijenio prvostupanjski sud da mišljenje Etičkog povjerenstva Hrvatske javnobilježničke komore odnosno Odluka kojim se odbija prigovor tužitelja protiv mišljenja Etičkog povjerenstva, nisu odluke tijela Hrvatske javnobilježničke komore kojima se odlučuje o pravima i dužnostima javnih bilježnika, već uputa tužitelju da svoje ponašanje uskladi sa standardima ponašanja koji proizlazi iz naravi javnobilježničke službe. Naime, točkom 69. Kodeksa propisano je da za učestalo kršenje kodeksa ili nastavljanje s neetičnim postupanjem, unatoč primljenom pravomoćnom mišljenju Povjerenstva, Povjerenstvo ili Upravni odbor protiv javnog bilježnika mogu stegovnom tužitelju podnijeti prijavu radi ocjene i podnošenja optužnog prijedloga zbog mogućeg počinjenja stegovnog dijela neurednosti prema Zakonu o javnom bilježništvu.

11.              Prema ocjeni ovog Suda, mišljenje Etičkog povjerenstva Hrvatske javnobilježničke komore ne donosi se u upravnom postupku.

12.              Ostali prigovorima tužitelja istaknuti u žalbi su neosnovani i bez utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari.

13.              Budući da je utvrđeno da ne postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsko rješenje, a ni razlozi na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a u vezi s odredbom članka 67. stavka 3. ZUS-a žalba je odbijena i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje.

 

U Zagrebu 7. prosinca 2022.

                                                                                                 

Predsjednik vijeća

Ante Galić, v.r.

  

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu