Republika Hrvatska
Županijski sud u Bjelovaru
Bjelovar, Josipa Jelačića 1

Poslovni broj: Kž-265/2022-4

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Bjelovaru, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od
sutkinje Milenke Slivar, kao predsjednice vijeća, te sutkinja Dajane Barberić-Valentić i
Sandre Galjar, kao članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Gregora
Sakradžije, u kaznenom predmetu protiv 1. optuženika D. K. i dr., zbog
kaznenog djela iz čl. 326. st. 1. Kaznenog zakona (KZ/11), odlučujući o žalbama
državnog odvjetnika i 2. optuženika S. G. protiv presude Općinskog suda u
Splitu K-569/2015 od 29. prosinca 2021., u sjednici vijeća od 7. prosinca 2022.

r i j e š i o j e

I. Prihvaćanjem žalbe 2. optuženika S. G., a u povodu te žalbe i žalbe
državnog odvjetnika po službenoj dužnosti i u odnosu na 1. optuženika D.
K., ukida se pobijana presude i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na
ponovno suđenje i odluku.

II. Uslijed odluke pod točkom I. žalba državnog odvjetnika je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinski sud u Splitu proglasio je krivima 1. optuženika D.
K. i 2. optuženika S. G. što su počinili kazneno djelo protuzakonitog
ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj iz čl. 326. st. 1. KZ/11, te ih je svakog
osudio na kaznu zatvora u trajanju od po jeden godine na koju kaznu zatvora im je
svakom izrečena uvjetna osuda s rokom provjeravanja od četiri godine. Na temelju čl.
77. st. 1. KZ/11 u vezi s čl. 560. st. 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku (ZKP) od
svakog optuženika je oduzeta imovinska korist ostvarena kaznenim djelom u iznosu
od 233,33 eura. Na temelju čl. 148. st. 1. i čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP-a svaki je optuženik
obvezan naknaditi troškove kaznenog postupka na ime paušalne svote u iznosu od
1.000,00 kn.

2 Poslovni broj: Kž-265/2022-4

2. Protiv te presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog odluke o kazni u odnosu na
1. opt. K., s prijedlogom da se ista preinači na način da se tom optuženiku izrekne
bezuvjetna kazna zatvora.

3. Žalbu je podnio i 2. opt. G. po branitelju P. T., odvjetniku iz M.,
zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona,
pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o kazni, odluke o
oduzimanju imovinske koristi i troškovima kaznenog postupka, s prijedlogom da se
prvostupanjska presuda ukine i predmet vrati na ponovni postupak i suđenje.

4. Odgovori na žalbe nisu bili podneseni.

5. Na temelju čl. 474. st. 1. ZKP-a spis je bio dostavljen ŽDO u Bjelovaru.

6. Žalba 2. opt. G. je osnovana, dok je žalba državnog odvjetnika bespredmetna.

7. Između ostaloga u žalbi 2. opt. G. se iznosi prigovor kako taj optuženik nije bio u
prilici postaviti pitanja svjedocima N. C. i S. C.. Drugostupanjski sud
nalazi kako je spomenuti žalbeni navod u konkretnom slučaju podvediv pod osnov
povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 2. ZKP-a povredom
konfrontacijskog prava obrane čime je posljedično teško povrijeđeno pravo na pravično
suđenje zajamčeno Ustavom i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Dakle,
radi se povredi odredaba kaznenog postupka na koju drugostupanjski sud, sukladno
čl. 476. st. 1. toč. 1. ZKP-a, pazi i po službenoj dužnosti.

8. Naime, na temelju čl. 431. st. 2. ZKP-a zapisnici o provedenim dokaznim radnjama
ispitivanja svjedoka koje nisu provedene na način propisan čl. 234. i 235. ZKP-a mogu
se pročitati, ali se samo na tim zapisnicima ne može isključivo ili u odlučujućoj mjeri
temeljiti osuđujuća presuda. Prema podacima dostupnim u spisu svjedoci N. C.
i S. C. ispitani su 11. rujan 2014. po policijskom istražitelju na temelju naloga
državnog odvjetnika (list 10 do 17 prvostupanjskog spisa) bez prethodnog
obavještavanja optuženika i njihovih branitelja, kako to traži čl. 234. ZKP-a. Dakle, radi
se o zakonito provedenom ispitivanju spomenutih svjedoka, te su nadalje, također
zakonito, na raspravi, uz suglasnost stranaka, pročitani sporni zapisnici o ispitivanju
ovo dvoje svjedoka pribavljeni tijekom dokaznih radnji 11. rujna 2014. Ipak valja
pripaziti na činjenicu kako sporni zapisnici o iskazima svjedoka mogu u konkretnoj
situaciji imati ograničenu dokaznu snagu zbog propusta obavještavanja optuženika i
njihovih branitelja o vremenu i mjestu obavljanja dokaznih radnji u prethodnom
postupku 11. rujna 2014. U konkretnom se kaznenom predmetu postavlja pitanje jesu
li na raspravi pročitani zapisnici o iskazima svjedoka N. C. i S. C.
dokazi na kojima se isključivo ili u odlučujućoj mjeri temelji osuđujuća presuda.
Sukladno obrazloženju prvostupanjske presude, ali i prema podacima dostupnim u
spisu, drugostupanjskom se sudu čini kako isključivo iz zapisnika o iskazima svjedoka
N. C. i S. C. proizlazi dokazanost postupanja optuženika iz
koristoljublja kao ključnog elementa za dokazivanje ovog kaznenog djela.

9. Naime, na prvi se pogled može činiti nelogičnim problematiziranje dokazanosti
kaznenog djela na temelju čitanja zapisnika o ispitivanju svjedoka s kojim čitanjem se
na raspravi suglasila obrana. Naime, zakonodavac je u čl. 431. st. 1. toč. 6. ZKP-a
ostavio mogućnost strankama da se odreknu svog prava na konfrontaciju sa
svjedocima ispitanima u nekim od prethodnih stadija postupka, pa se može postaviti

3 Poslovni broj: Kž-265/2022-4

pitanje zbog čega problematizirati dokaznu snagu pročitanih zapisnika o ispitivanjima
svjedoka kada se obrana davanjem suglasnosti za čitanje na raspravi odrekla prava
na konfrontiranje s konkretnim svjedocima. U velikoj većini slučajeva odricanje obrane
od prava na konfrontaciju uopće neće dovesti u pitanje dokaznu snagu pročitanih
zapisnika o ispitivanjima svjedoka budući da će u pravilu u spisu postojati još
potkrepljujućih dokaza, pa pročitani zapisnici o iskazima svjedoka neće biti oni na
kojima se osuđujuća presuda temelji isključivo ili u odlučujućoj mjeri, no u iznimnim
situacijama u kojima bi se osuđujuća presuda mogla temeljiti isključivo ili u odlučujućoj
mjeri na pročitanim zapisnicima o ispitivanjima svjedoka zakon ne dozvoljava
donošenje takve presude unatoč tome što se obrana davanjem suglasnosti za čitanje
spornih zapisnika zapravo odrekla svog prava na konfrontaciju.

10. U ponovljenom je postupku potrebno utvrditi je li ispitivanje svjedoka N. C. i
S. C. od strane policijskog istražitelj po nalogu državnog odvjetnika
provedeno na način propisan čl. 234. ZKP-a (prema postojećim podacima u
prvostupanjskom spisu čini se kako nije), pa ako se utvrdi da tome nije tako potrebno
je pristupiti ocjeni toga postoje li, ili ne, u spisu bilo kakvi potkrepljujući dokazi, osima
pročitanih zapisnika o ispitivanju svjedoka N. C. i S. C., koji bi
ukazivali na postupanje optuženika iz koristoljublja.

11. Prihvaćanjem žalbe 2. opt. G. prvostupanjska je presuda po službenoj dužnosti,
primjenom čl. 479. ZKP-a, ukinuta i u odnosu na 1. optuženika K.. S obzirom pak
da je točkom I. izreke prvostupanjska presuda ukinuta u cijelosti žalba državnog
odvjetnika zbog odluke o kazni u odnosu na 1. opt. K. postala je bespredmetna.

12. Zbog svega prethodno navedenog riješeno je kao u izreci, na temelju čl. 483. st.1.

ZKP-a.

Bjelovar, 7. prosinca 2022.

Predsjednica vijeća

Milenka Slivar, v.r.