Poslovni broj 29 Gž-2492/2022-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

                                                                                                  Poslovni broj: 29 Gž-2492/2022-2

 

 

 

 

U    I M E   R E P U B L I K E   H R VA T S K E

 

P R E S U D A

 

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Slavice Garac, predsjednice, Lidije Jelavić, izvjestiteljice i Nike Grospić Ivasović, članice, u pravnoj stvari tužitelja M. S. /OIB:…/, iz Č., kojeg zastupa punomoćnik V. Z., odvjetnik u R., protiv tuženice F. S. /OIB:…/, koju zastupa punomoćnica H. B. K., odvjetnica u R., radi isplate, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-404/2021-28  od 18. svibnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 6. prosinca 2022.,

 

 

p r e s u d i o     j e

 

I. Odbija se žalba tuženice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-404/2021-28 od 18. svibnja 2022, u točki I. izreke i u dijelu točke II. izreke u kojem je tuženiku naloženo naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 10.056,80 kn / 1.334,47 eura[1].

 

II. Odbija se zahtjev tuženice za naknadom troškova žalbe, kao neosnovan.

 

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova odgovora na žalbu, kao neosnovan.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženici isplatiti tužitelju 28.200,00 kn / 3.742,78 eura sa zateznom kamatom na pojedine iznose glavnice, sve kao u točki I. izreke, i naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 10.056,80 kn / 1.334,47 eura, dok je u preostalom dijelu odbijen zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška /točka II. izreke/.

 

2. Prvostupanjskim rješenjem odbačen je tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužitelj zahtijeva isplatu 600,00 kn / 79,63 eura sa zateznim kamatama od 10. travnja 2017., do isplate, dok se preko tog iznosa odbija zahtjev tužitelja za naknadom troškova postupka.

 

3. Protiv dosuđujućeg dijela presude, žali se tuženica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže presudu preinačiti u skladu sa navodima žalbe odnosno ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Tuženica zahtijeva naknadu troškova žalbe.

 

4. Tužitelj u odgovoru na žalbu osporava navode žalbe, predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu i zahtijeva naknadu troškova odgovora.

 

5. Žalba je neosnovana.

 

6. Drugostupanjski sud ispitao je presudu u dijelu u kojem se pobija žalbom (članak 365. stavak 1. Zakona o parničnom postupku, Narodne novine, broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007.-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 94/2008., 96/2008.-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008.-ispravak, 57/2011., 148/2011.-pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014.-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., u daljnjem tekstu: ZPP), u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na žalbene razloge prema članku 365. stavku 2. ZPP.

 

6.1. Ispitivanjem presude ustanovljeno je da ne postoji ni jedna bitna povreda odredaba parničnog postupka na koje pazi sud po službenoj dužnosti osnovom članka 365. stavka 2. ZPP.

 

6.2. Suprotno navodima žalbe presuda nema takve nedostatke zbog kojih se ne bi mogla ispitati pa ne postoji bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, zbog koje se takvim navodima žalbe neosnovano žali tuženica.

 

6.3. Nisu osnovani navodi tuženice kojima prigovara nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka graditeljske struke i procjene vrijednosti nekretnina dipl. ing. Z. K., koji je dao izračun prosječne mjesečne najamnine u predmetnom razdoblju temeljem javno oglašenih ponuđenih cijena mjesečnog najma stanova na "Nj….hr, "N...hr", "I. D...hr" a koje približno odgovaraju površinskim atributima predmetnog stana. Naime, vještak se je glede prigovora tuženice očitovao na raspravi održanoj kod suda prvog stupnja 7. travnja 2022. /list 99-103 spisa/, koje je otklonio navodeći da je nalaz odnosno izračun prosječne mjesečne najamnine dao temeljem dostupnih podataka javno oglašenih ponuda za najam stanova kojom prilikom je osobito uzeo u obzir da zgrada u kojoj se nalazi predmetni stan nema dizala a da se stan nalazi na četvrtom katu. U odnosu na prigovor tuženice o smanjenju najamnine u vrijeme Covida-19, vještak je odgovorio da nije pronašao vjerodostojne i javno oglašene podatke o eventualnom smanjenju mjesečnog najma stanova u vrijeme aktualne situacije u vezi Covida-19. S obzirom da je vještak u usmenom očitovanju otklonio prigovore koje tuženica neosnovano ponavlja u žalbi to je sud pravilno postupio kada je prihvatio nalaz i mišljenje i usmeno očitovanje vještaka Z. K.. Kako  u nalazu i mišljenju vještaka nema proturječnosti niti nedostataka niti se je pojavila sumnja u pravilnost danog mišljenja to nije bilo potrebno zatražiti mišljenje drugog vještaka /što tuženica nije niti predložila/. Zbog toga se takvim navodima žalbe tuženica neosnovano žali zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP u vezi članka 261. stavka 3. ZPP. Konačno, tuženica pogrešno drži da to što je tužitelj ostao kod tužbenog zahtjeva po visini kako ga je istakao u tužbi (po 600,00 kn mjesečno) a da je vještačenjem određen iznos od po 685,00 kn mjesečno, dovodi u pitanje vjerodostojnost nalaza i mišljenja vještaka jer je stvar tužitelja hoće li istaći tužbeni zahtjev po visini točno prema izračunu ili u okviru izračuna vještaka.

 

7. Nisu osnovani navodi žalbe prema kojima presuda nije donesena prema pravnoj osnovi tužbe, jer je sud vezan njezinom činjeničnom a ne i pravnom osnovom.

 

8. Kako su pravilno i potpuno utvrđene odlučne činjenice to se tuženica neosnovano žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja prema članku 355. ZPP.

 

9. Nije sporno između stranaka da su tužitelj /u ¼ idealnog suvlasničkog dijela/ i tuženica /u ¾ suvlasničkog idealnog dijela/, suvlasnici nekretnine-stana označenog kao suvlasnički dio 388/10000 (etaža, E-20) u zgradi sagrađenoj na k.č.br. 401/3, KUĆA broj 5 u Ulici .., upisanoj u zk.ul. 354 k.o. K., opisan kao: Dvosoban stan broj 20 na četvrtom katu koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, hodnika, drvarnice, balkona, u ukupnoj površini od 51,21 m2 i da je predmetni stan u posjedu tuženice.

 

10. Sporno je, je li tuženica odbila predati tužitelju stan u suposjed i ovisno od toga ima li tuženica pravni položaj poštenoga ili nepoštenoga (su)posjednika. S obzirom da je tijekom postupka utvrđeno da je tuženica kao većinska suvlasnica predmetnog stana znala da je tužitelj manjinski suvlasnik i da  je usprkos traženju tužitelja odbila mu predati stan u suposjed, pravilan je zaključak suda da tuženica ima pravni položaj nepoštene (su)posjednice. Naime, uz tužbu su priloženi dopisi (od 1. lipnja 2012.,  26. lipnja 2012. i 10. srpnja 2012., list 8, 10 i 11 spisa), iz kojih je razvidno da je tužitelj tražio predaju stana u suposjed a čemu se je tuženica protivila pri čemu nije odlučno jesu li u vrijeme navedenih dopisa bili poznati suvlasnički omjeri, kako to u žalbi obrazlaže tuženica, koja nije predala stan tužitelju u suposjed niti kada su ti omjeri nesporno utvrđeni. Promašena su i pozivanja tuženice prema kojima su po smrti njihovog prednika, prilikom preuzimanja njegovih stvari iz bolnice od strane tužitelja, u nekakvom najlonu bili i ključevi predmetnog stana što neosnovano ponavlja i u žalbi. Konačno, tuženica je tek prilikom svog saslušanja kao stranke u postupku na raspravi održanoj 7. travnja 2022., određeno navela da je spremna predati tužitelju ključ predmetnog stana radi izbjegavanja daljnjih parnica /prema Zapisniku o održanoj glavnoj raspravi od 7. travnja 2022., list  99-103 spisa/.

 

11. U opisanim okolnostima tužbeni zahtjev je osnovan pozivom na članak 165. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2020., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 152/2014.,  u daljnjem tekstu: ZVDSP), u kojem je propisano da nepošteni posjednik neke stvari mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao u vrijeme svoga posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario.

 

12. Zbog toga je prigovor zastare koji tuženica ponavlja u žalbi, sud trebao ocijeniti prema članku 165. stavku 2. ZVDSP, prema kojem vlasnikovo traženje naknade iz stavka 1. toga članka zastarijeva u roku od tri godine od dana kada mu je stvar predana. Kako je utvrđeno da stan nije predan u suposjed tužitelju kroz cijelo utuženo razdoblje s obzirom da je tuženica tek na glavnoj raspravi održanoj 7. travnja 2022. navela da je spremna predati ključ tužitelju to tuženica neosnovano u žalbi ponavlja prigovor zastare predmetnog potraživanja.

 

13. Iz navedenih razloga, osnovom članka 368. stavka 1. i 2. ZPP, odlučeno je kao u izreci drugostupanjske presude.

 

14. S obzirom na neosnovanost žalbe, kao neosnovan je odbijen i zahtjev tuženice za naknadom troškova žalbe (članak 166. stavak 1. ZPP, članak 154. stavak 1. ZPP, točka II. izreke drugostupanjske presude).

 

15. Zahtjev tužitelja za naknadom troškova odgovora na žalbu, odbijen je kao neosnovan jer isti nije bio potreban (članak 155. stavak 1. ZPP, točka III. izreke drugostupanjske presude).

 

 

U Zagrebu 6. prosinca 2022.

 

Predsjednica vijeća:

Slavica Garac, v.r.