1              Poslovni broj: 4 Kž-1033/2022-3

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 4 Kž-1033/2022-3

 

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Renate Miličević kao predsjednice vijeća te Dušanke Zastavniković Duplančić i Marijana Garca kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Marine Bobanović, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog K. J., zbog kaznenog djela iz članka 117. stavka 2. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Vukovaru, broj KO-DO-196/2021 od 17. svibnja 2022., izjavljene protiv presude Općinskog suda u Vukovaru, broj K-185/2021 od 6. travnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 6. prosinca 2022.,

 

 

p r e s u d i o  j e

 

 

              Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

 

 

Obrazloženje

 

 

1.              Prvostupanjskom presudom temeljem članka 453. stavka 1. točke 3. (pogrešno navedeno stavak 1.) Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19 – dalje u tekstu: ZKP/08) okrivljeni K. J. oslobođen je optužbe da bi počinio kazneno djelo tjelesne ozljede iz članka 117. stavka 2. KZ/11, činjenično opisano izrekom te presude. Temeljem članka 149. stavka 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

 

2.              Protiv presude podnio je žalbu državni odvjetnik zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a u žalbi je predložio da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

 

3.              Odgovor na žalbu državnog odvjetnika nije podnesen.

4.              Spis predmeta dostavljen je Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu sukladno odredbi članka 474. ZKP/08.

 

5.              Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.

 

6.              Suprotno tvrdnji žalitelja, ovaj drugostupanjski sud drži da je prvostupanjski sud savjesnom i svestranom ocjenom svih navedenih dokaza u prvostupanjskoj presudi, kako svakog za sebe tako i u međusobnom odnosu, imajući u vidu navode optužnog akta, pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje u odnosu na odlučne činjenice kada je utvrdio da nije dokazano da bi okrivljenik počinio inkriminirano mu kazneno djelo upravo pod uvjetima i na način kako je to opisano u izreci pobijane presude.

 

7.              Okrivljeni K. J. u potpunosti negira počinjenje kaznenog djela, a oštećena R. J. koja je u međuvremenu preminula, nije željela iskazivati u ovom kaznenom postupku, odnosno, prihvatila je blagodat nesvjedočenja, pa prvostupanjski sud svoje utvrđenje temelji na savjesnoj i kritičkoj analizi iskaza svjedoka M. Č. P. i N. S. te nalazu i mišljenju medicinskog vještaka, dr. A. B.

 

8.              Ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da se na temelju iskaza svjedoka M. Č. P. i N. S. ne može pouzdano utvrditi da bi okrivljenik bio počinitelj inkriminiranog mu kaznenog djela na način kako ga se optužuje, a niti na temelju medicinske dokumentacije o ozljedama koje je zadobila oštećenica.

 

9.              Naime, svjedokinja M. Č. P. je iskazala da ju je kao voditeljicu projekta nazvala N. S. koja je radila u okviru tog projekta te je rekla da se oštećena R. J. žali na sina jer da isti nasrće na nju i da je vrijeđa, pa je shvatila da je došlo do fizičkog kontakta između njih, odnosno da je okrivljenik udario R. J. i da ga se boji.

 

10.              Međutim, svjedokinja N. S. koja živi u susjedstvu s okrivljenikom, a tada i oštećenicom preko 50 godina i s kojima je u dobrim odnosima, dolazila je u inkriminirano vrijeme u njihovu kuću kao pomoć oštećenici, nema neposrednog saznanja o inkriminiranom događaju te nikada nije primijetila da bi bilo problema između oštećenice i okrivljenika i da bi oštećenica bila ozlijeđena. Poznato joj je da se okrivljenik brinuo o oštećenici i kuhao joj, a ne može se sjetiti da bi inkriminiranog dana zvala voditeljicu M. Č. P. Navela je da se oštećenica znala "pogubiti", nije znala što priča, a kretala se pomoću štapa dok je po stepenicama puzala. Dakle, ova svjedokinja koja je kontinuirano dulje vrijeme bila u kontaktu posebno s oštećenicom, a i okrivljenikom, nema neposrednih saznanja o inkriminiranom događaju niti ima saznanja da bi se okrivljenik spram oštećenice ponašao na neprimjeren način.

 

11.              Prilikom svoje odluke, prvostupanjski sud je imao u vidu i nalaz i mišljenje

medicinskog vještaka iz kojeg proizlazi da je oštećenica inkriminiranog dana zadobila nagnječenje lica ispod desnog oka što predstavlja laku tjelesnu ozljedu, a koja je nastala najmanje jednim udarcem, snagom umjerenog intenziteta u oštećeno područje otvorenom šakom, dlanom, moguće i zatvorenom šakom. Ova je ozljeda mogla nastati i udarcem jagodicama prstiju s obzirom da se radi o vrlo osjetljivom, rahlom i dobro prokrvljenom tkivu i na lakše udarce mogu nastati promjene. Ozljeda je najvjerojatnije nastala udarcem, no u imaginaciji se može navesti i veći broj drugih mogućnosti koje su u odnosu na navedenu ozljedu znatno manje moguće.

 

12.              Ovaj drugostupanjski sud nalazi da je s obzirom na navedeno pravilno prvostupanjski sud utvrdio činjenično stanje i pravilno zaključio da analizirajući svaki dokaz pojedinačno i dovodeći ih u međusobnu vezu nije moguće pouzdano utvrditi da bi upravo okrivljenik bio počinitelj inkriminiranog mu kaznenog djela, odnosno da bi u alkoholiziranom stanju u nakani da ozljedi R. J., uhvatio ju rukom za potiljak glave, pritiskao potiljak te je udario šakom u predjelu desnog oka, uslijed čega je ista zadobila tjelesnu ozljedu nagnječenja lica ispod desnog oka.

 

13.              Žalitelj se u navodima žalbe poziva na sadržaj medicinske dokumentacije za ošećenu R. J. te smatra da prvostupanjski sud ovaj dokaz nije doveo u vezu s drugim izvedenim dokazima. Takva tvrdnja žalitelja nije osnovana jer je prvostupanjski sud proveo medicinsko vještačenje na okolnost mehanizma ozljeđivanja oštećenice te je medicinski vještak u nalazu i mišljenju u odnosu na utvrđene ozljede oštećenice naveo kako je ozljeda oštećenice najvjerojatnije mogla nastati najmanje jednim udarcem snagom umjerenog intenziteta u oštećeno područje otvorenom šakom, dlanom, moguće i zatvorenom šakom, ali je isto tako u mišljenju naveo da postoji i veći broj drugih mogućnosti za nastanak takve ozljede.

 

14.              S obzirom na ostale navode žalitelja, potrebno je napomenuti da ovaj drugostupanjski sud nalazi kako njegovo mišljenje da ukoliko je prvostupanjski sud želio utvrditi u potpunosti činjenično stanje, onda je trebao od strane teleoperatera pribaviti podatke da li je N. S. 14. siječnja 2021. zvala M. Č. P. - u potpunosti neutemeljeno. Naime, ovaj drugostupanjski sud nalazi da ni pribava takvog podatka u konkretnom slučaju s obzirom na ostale izvedene dokaze, ne bi mogla utjecati na utvrđenje prvostupanjskog suda, a samo bi izvođenjem tog dokaza došlo do nepotrebnog odugovlačenja ovog kaznenog postupka.

 

15.              Dakle, na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pravilno je utvrđenje prvostupanjskog suda da u konkretnom slučaju nije sa sigurnošću dokazano da bi okrivljenik počinio inkriminirano mu kazneno djelo na način kako se optužuje, pa je stoga i pravilno okrivljenika temeljem članka 453. točke 3. ZKP/08 oslobodio optužbe. Za takvo utvrđenje, prvostupanjski sud je dao argumentirane i dostatne razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

 

16.              Ispitana je pobijana presuda i u smislu članka 476. stavka 1. i 2. ZKP/08 u pogledu bitnih povreda na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, pa kako niti jedna takva povreda nije utvrđena, a razlozima žalbe nisu dovedena u sumnju utvrđenja prvostupanjskog suda, trebalo je na temelju članka 482. ZKP/08 odbiti žalbu državnog odvjetnika kao neosnovanu te potvrditi prvostupanjsku presudu.

 

U Zagrebu 6. prosinca 2022.