- 1 -              Poslovni broj: Usž-544/22-4

Poslovni broj: Usž-544/22-4

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, dr. sc. Sanje Otočan, predsjednice vijeća, Mire Kovačić i Radmile Bolanča Vuković, članica vijeća, te više sudske savjetnice Žanet Vidović, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice P. J., S., koju zastupa opunomoćenik M. D., odvjetnik u Z., protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Z., radi invalidske mirovine, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-2459/20-22 od 4. studenoga 2021., na sjednici vijeća održanoj 6. prosinca 2022.

p r e s u d i o   j e

Žalba se odbija i potvrđuje se presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-2459/20-22 od 4. studenoga 2021.

Obrazloženje

1.              Presudom prvostupanjskog suda u točki I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/20-01/01205838362, URBROJ: 341-99-05/3-20-001693 od 10. kolovoza 2020. Točkom II. izreke presude odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

2.              Osporenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Z., KLASA: UP/I 141-02/17-01/01205838362, URBROJ: 341-25-05/3-17-155797 od 7. ožujka 2018., kojim je tužiteljici, kod koje je dijelom zbog bolesti 50% i dijelom zbog ozljede na radu 50% nastao djelomičan gubitak radne sposobnosti, priznato pravo na invalidsku mirovinu, počevši od 30. siječnja 2018. (točka 1. izreke), o čijem iznosu i početku isplate će se odlučiti nakon pravomoćnosti navedenog rješenja (točka 2. izreke). Točkom 3. izreke rješenja određeno je da je kontrolni pregled obavezan i da će se obaviti najkasnije do siječnja 2020. godine.

3.              Tužiteljica žalbom pobija presudu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava (članak 66. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima, „Narodne novine“, 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. - dalje: ZUS). Smatra da je prvostupanjski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje na koje je potom pogrešno primijenio materijalno pravo prihvaćajući nalaz i mišljenje sudskih vještaka kao stručan i uvjerljiv. Navedeno prvenstveno iz razloga jer ju sudski vještaci nisu pregledali, kako je to zatražila u podnesku od 12. kolovoza 2021. i na ročištu od 25. listopada 2021. jer se jedino neposrednim pregledom može utvrditi njezino psihofizičko stanje. Osporava navod vještaka da su obimna medicinska dokumentacija i zdravstveni karton bili dostatni za zaključak o njezinom gubitku radne sposobnosti i uzrocima tog gubitka. Smatra da je pisani nalaz i mišljenje sudskih vještaka, kao i njihovo usmeno očitovanje, u suprotnosti s nalazom i mišljenjem Vijeća viših vještaka. Ističe da Vijeće viših vještaka jasno razgraničuje uzroke nastanka PTSP-a i promjene osobnosti te uzroke nastanka bolesti depresije, dok sudski vještaci navode da su PTSP i promjene osobnosti uzrokovani i drugim psihičkim tegobama koje nisu posljedica ozljede na radu, a ujedno navode da je depresija kao bolest dijelom uzrokovana ozljedom na radu. Smatra da je zbog navedenog, kao i činjenice da ju sudski vještaci nisu pregledali, opravdano predlagala provođenje novog medicinskog vještačenja u svrhu pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja, odnosno pravilnog omjera djelomičnog gubitka radne sposobnosti. Predlaže poništiti prvostupanjsku presudu i usvojiti tužbeni zahtjev.

4.              Tuženik u odgovoru na žalbu smatra žalbu neosnovanom iz svih razloga navedenih u obrazloženju osporenog rješenja, odgovora na tužbu i pobijane presude. Predlaže odbiti žalbu.

5.              Žalba nije osnovana. 

6.              Ispitujući presudu upravnog suda u  granicama žalbenih razloga, sukladno članku 73. stavku 1. ZUS-a, Sud žalbene razloge ocjenjuje neosnovanim.

7.              Prema podacima spisa, postupak u ovoj upravnoj stvari pokrenut je po prijedlogu izabranog doktora obiteljske medicine od 21. rujna 2017. radi ostvarenja prava iz mirovinskog osiguranja po osnovi smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.

8.              U upravnom postupku pribavljeni su nalazi i mišljenja Vijeća vještaka od 30. siječnja 2018. i Vijeća viših vještaka od 6. lipnja 2020. iz kojih proizlazi da su vještaci uzeli u obzir godine života tužiteljice, njezinu stručnu spremu, ukupne godine mirovinskog staža, poslove koje je obavljala (trgovac operater u sportskoj kladionici), činjenicu da je na bolovanju od ožujka 2010. nakon što je na radnom mjestu doživjela tri oružane pljačke unutar godine dana, da joj je dijagnoza F43.0 (akutna reakcija na stres) priznata ozljedom na radu rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 28. ožujka 2011., a dijagnoze F43.1 (PTSP) i F62.0 (trajne promjene osobnosti) kao posljedice priznate ozljede na radu rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 2. ožujka 2017. te svu priloženu medicinsku dokumentaciju o liječenju.

9.              Na temelju navedenog vještaci oba stupnja suglasili su se da kod tužiteljice postoji djelomičan gubitak radne sposobnosti jer je njezina radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima. Pri tome zaključuju da najmanje 70% radnog vremena može raditi na prilagođenim poslovima koji odgovaraju njezinim dosadašnjim poslovima (ostali administrativni poslovi u okviru stručne spreme i naobrazbe u slobodnom ritmu rada), dok nije sposobna za poslove koji zahtijevaju rad sa strankama, odgovornost i koncentraciju.

10.              Tijekom upravnog postupka nesporno je utvrđeno da tužiteljica ispunjava sve uvjete iz članka 52. stavka 1. ZOMO-a za priznavanje prava na invalidsku mirovinu.

11.              U upravnom sporu provedeno je kombinirano sudsko-medicinsko vještačenje po stalnoj sudskoj vještakinji prim. dr. sc. M. Z., spec. medicine rada i stalnom sudskom vještaku prof. prim. dr. sc. N. M., spec. psihijatrije. Nakon analize medicinske i druge dokumentacije u spisu, a uzimajući u obzir cjelokupne anamnestičke podatke tužiteljice, vještaci su zaključili da kod tužiteljice nije nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti u smislu članka 39. ZOMO-a, već postoji djelomični gubitak radne sposobnosti, a isti je uzrokovan 50% ozljedom na radu (PTSP, trajne promjene osobnosti) i 50% bolešću (depresivni poremećaj).

12.              Stalni sudski vještaci u iscrpnom nalazu i mišljenju navode da iz medicinske dokumentacije tužiteljice, osim nedvojbenog kroničnog PTSP-a (F43.1) uzrokovanog pljačkom i posljedičnih trajnih promjena ličnosti (F62.0), postoje i brojne druge psihičke traume (distonija neurovegetativa, F43 – Reakcija na teški stres i poremećaj prilagodbe, afektivni poremećaj, F41 – drugi anksiozni poremećaj, ostali anksiozni poremećaji) koje su dovele do razvoja prije spomenutih psihičkih poremećaja te pojave depresije, a sve vezano za njezinu vulnerabilnu psihičku strukturu. Očitujući se na raspravi održanoj 25. listopada 2021. na prigovore tužiteljice, stalni sudski vještak prof. prim. dr. sc. N. M. naveo je da tužiteljica tijekom života nije kao psihičku traumu doživjela samo navedene tri oružane pljačke, već je i ranije doživjela izrazito traumatizirajuće psihičke doživljaje (ratna događanja u BiH, palež obiteljske kuće u BiH, odlazak u izbjeglištvo s malodobnom djecom u SR Nj., poteškoće sa zapošljavanjem nakon povratka u Republiku Hrvatsku, odvojen život od supruga koji radi u inozemstvu), a što sve predstavlja uzrok razvoja depresije.

13.              Prema ocjeni ovoga Suda, prvostupanjski sud je svoju odluku pravilno utemeljio na nalazu i mišljenju sudskih vještaka, jer je nalaz jasan, potpun i obrazložen te utemeljen na medicinskoj i drugoj dokumentaciji u spisu. Naime, bitna činjenica pogoršanja u zdravstvenom stanju koja je dovela do djelomičnog gubitka radne sposobnosti, utvrđena je medicinskim vještačenjem na osnovi cjelokupne medicinske dokumentacije u spisu predmeta. Pri tome je u obrazloženju pobijane presude detaljno opisano zdravstveno stanje tužiteljice na temelju medicinske dokumentacije o njezinom višegodišnjem liječenju, kao i utvrđenja iz upravnog postupka i upravnog spora koja su rezultat provedenih medicinskih vještačenja. Pri tome je sud postupio sukladno ovlaštenju iz članka 33. stavka 1. i stavka 2. ZUS-a. Stoga je prigovor tužiteljice da se pobijana presuda nije mogla utemeljiti na nalazu i mišljenju sudskih vještaka, valjalo odbiti.

14.              Pravilno prvostupanjski sud zaključuje da ne postoji suprotnost u zaključcima sudskih vještaka i zaključaka viših vještaka Zavoda za vještačenje, s obzirom na njihov suglasan zaključak o tome da kod tužiteljice postoji djelomični gubitak radne sposobnosti i da je isti uzrokovan ozljedom na radu (PTSP, trajne promjene osobnosti) u omjeru od 50% te drugih bolesti (depresivni poremećaj) u omjeru od 50%, a koji zaključak je detaljno obrazložen imajući na umu etiologiju njezinih bolesti, liječenje i druge socioanamnestičke podatke.

15.              Sudski vještaci jasno su naveli da je dio depresivnog raspoloženja tužiteljice uključen u dijagnozu PTSP-a jer su elementi depresije sastavni dio kliničke slike navedene bolesti. Međutim, imajući na umu simptome bolesti, koji ukazuju da se radi o posebnoj bolesti sa svim njezinim manifestacijama, onda se ista dijagnoza  depresije postavlja posebno kao komorbiditetna dijagnoza, odnosno kao bolest sui generis, bez obzira što osoba boluje i od PTSP-a i posljedičnih trajnih promjena ličnosti.

16.              S obzirom na navedeno, žalbeni prigovor u vezi s neprihvaćanjem prijedloga za provođenje novog medicinskog vještačenja nije osnovan imajući na umu da, sukladno članku 33. ZUS-a, sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice, a stranke mogu predlagati koje činjenice treba utvrditi te dokaze kojima se one mogu utvrditi, ali sud nije vezan tim prijedlozima. Vezano uz navedenu zakonsku odredbu ovaj Sud ne nalazi da je došlo do bitnih povreda pravila sudskog postupka time što nije prihvaćen prijedlog za novim medicinskim vještačenjem jer je po prijedlogu tužiteljice predmetni dokaz izveden te je sačinjen nalaz i mišljenje na temelju cjelokupne spisu priležeće dokumentacije. Imajući na umu da su tijekom upravnog postupka provedena dva medicinska vještačenja te da je sudsko vještačenje potvrdilo njihovu ocjenu, prijedlog za provođenje novog vještačenja ne ukazuje se svrsishodnim. Odbijanjem navedenog dokaznog prijedloga u predmetnom slučaju ne znači da tužiteljici nije osigurano "pravo na sud" sa stajališta načela vladavine prava u demokratskom društvu niti da je time povrijeđeno načelo jednakosti oružja kao bitni element procesne ravnopravnosti stranaka odnosno prava na pravično suđenje. Sve okolnosti bitne za donošenje odluke u ovom sporu sud, sukladno članku 33. i članku 34. ZUS-a, utvrđuje na temelju činjenica i dokaza koje su stranke iznijele i dokazale, pa činjenica što tužiteljica dovodi u sumnju utvrđenja iz ovog postupka iz razloga što ju sudski vještaci nisu pregledali, nije od utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari. Prvostupanjski sud je smatrao da ne treba provoditi predložene niti druge dokaze. U takvoj situaciji bio je dužan u obrazloženju presude dati razloge za odbijanje dokaznih prijedloga tužitelja, što je i učinio.

17.              Naime, u odnosu na prigovor tužiteljice da ju sudski vještaci tijekom upravnog spora nisu pregledali, ovaj Sud ističe da je navedeni prigovor jasno otklonjen usmenim očitovanjem vještaka na ročištu od 25. listopada 2021. Sudski vještak psihijatar naveo je da pregled nije bio potreban s obzirom na obimnu medicinsku dokumentaciju na temelju koje je bilo moguće izraditi nalaz i mišljenje, dok je stalna sudska vještakinja medicine rada navela da, s obzirom da se radi o bolestima iz psihijatrijskog kruga, ona pregledom ne bi došla ni do kakvih drugih zaključaka od onih koji se temelje na otpusnom pismu i psihijatrijskoj dokumentaciji. Osim toga naveli su da sudski vještak u upravnom sporu postupa na temelju zadatka suda, a da sud nije zatražio pregled tužiteljice. U obrazloženju pobijane presude prvostupanjski sud je obrazložio iz kojeg razloga nije bilo potrebno pregledati tužiteljicu, a koje obrazloženje prihvaća i ovaj Sud.

18.              Na temelju navedenih utvrđenja prvostupanjski sud je utvrdio da su rješenja javnopravnih tijela zakonita, odnosno da tužbeni zahtjev nije osnovan. U obrazloženju presude izložio je sve bitne činjenice koje proizlaze iz provedenih dokaza u sudskom postupku te je s obzirom na utvrđeno činjenično stanje i relevantne propise naveo razloge zašto je tako postupio, odgovorivši pritom na sve navode tužiteljice. Time je sud postupio u skladu sa člankom 60. stavkom 4. ZUS-a.

19.              U prosuđivanju dokaza izvedenih u sudskom sporu, ovaj Sud nije našao uvjerljive i logički opravdane razloge za drugačiju činjeničnu i pravnu osnovu od one koju je utvrdio prvostupanjski sud. Nalaz i mišljenje sudskih vještaka je i prema ocjeni ovoga Suda, potpun i uvjerljiv te je dan u skladu sa zadaćom vještačenja, pravilima znanosti i vještine te odredbama propisa na temelju kojih je riješena predmetna upravna stvar. Promatran u cjelini otklanja sve dvojbe na koje ukazuje tužiteljica te jasno i valjano iznosi sve činjenice koje su relevantne za rješavanje ove upravne stvari.

20.              Sud stoga žalbene navode smatra neosnovanim i bez utjecaja na drugačije rješavanje konkretne upravne stvari. Obrazloženje pobijane presude sadrži razumne i dostatne razloge koji opravdavaju njezino donošenje i koji ujedno otklanjaju sumnju da bi ta presuda mogla biti rezultat arbitrarnog postupanja, dok se pravno shvaćanje izraženo u pobijanoj presudi zasniva na pravilnom tumačenju i primjeni mjerodavnog materijalnog prava.

21.              Trebalo je stoga, na temelju članka 74. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u izreci presude.

U Zagrebu 6. prosinca 2022.

Predsjednica vijeća:

dr. sc. Sanja Otočan, v.r.