Poslovni broj: 82 Gž-3956/2022-3

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj: 82 Gž-3956/2022-3

 

 

 

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Jadranke Travaš, kao predsjednice vijeća, Gordane Držaić, kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Roberte Pandža, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja B. V. iz K. S., OIB: …, zastupan po punomoćniku T. V., odvjetniku u S., protiv 1. tuženice C. G. iz K. S., OIB: …, 2. tuženika I. P. iz K. S., OIB: …, oboje zastupani po punomoćniku J. D., odvjetniku u K. L., i 3. tuženika A. R. iz K. S., OIB: …, radi ukidanja prava služnosti, odlučujući o žalbi 1. tuženice C. G. i 2. tuženika I. P. protiv presude i presude zbog ogluhe Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-2773/2017-42 od 29. travnja 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 6. prosinca 2022.

 

 

r i j e š i o   j e

 

I. Ukidaju se presuda i presuda zbog ogluhe Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-2773/2017-42 od 29. travnja 2022. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje pred drugog suca pojedinca.

 

II. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom i presudom zbog ogluhe suda prvog stupnja suđeno je:

 

„I. Ukida se pravo stvarne služnosti prolaza pješice i motornim vozilom, ustanovljenim presudom Općinskog suda u Splitu P-2050/2010 na teret čest. zem. 458/1 KO K. S., kao poslužnog dobra, na korist čest. zem. 459/1 i čest. zem. 459/3 KO K. S., kao povlasnog dobra, a koja služnost ide sa sjevera prema jugu, uzduž cijele zapadne međe, površinom koja je označena u dopuni vještva vještaka Z. R. od 19. studenog 2010., žutom bojom, i omeđena slovima B, C*, J*, K,B, pa se zabranjuje tuženicima svako uznemiravanje tužitelja na tom dijelu čest. zem. 458/1 KO K. S.

 

II. Nalaže se tuženicima pod 1 i pod 2 da solidarno tužitelju naknade trošak parničnog postupka u iznosu od 5.572,80 kn sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećane za pet postotnih poena, u roku od osam dana pod prijetnjom ovrhe.“

 

2. Protiv te presude i presude zbog ogluhe pravovremenu žalbu podnijeli su 1. tuženica C. G. i 2. tuženik I. P. zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku, „Narodne novine“, broj: 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14– Odluka USRH, 70/19 i 80/22- dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje, podredno preinači sukladno žalbenim navodima.

 

3. Odgovor na žalbu podnio je tužitelj s prijedlogom da se žalba 1. tuženice C. G. i 2. tuženika I. P. odbije kao neosnovana. Zatražio je trošak žalbe specificiran u žalbi.

 

4. Žalba 1. tuženice C. G. i 2. tuženika I. P. je osnovana.

 

5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga, a u odnosu na bitne povrede odredaba parničnog postupka ovaj sud je utvrdio da prvostupanjska presuda ne sadrži razloge o svim odlučnim činjenicama, a oni razlozi koji su navedeni proturječe sami sebi i stanju spisa čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju određeno ukazuje žalba 1. tuženice C. G. i 2. tuženika I. P.

 

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za ukidanje prava stvarne služnosti prolaza pješice i motornim vozilom preko nekretnine tužitelja označene kao čkbr. 458/1 k.o. K. S., kao poslužnog dobra, a za korist nekretnina tuženika označenih kao čkbr. 459/1 i čkbr. 459/3 k.o. S., kao povlasnog dobra.

 

7. Prvostupanjski sud je u postupku pravilno utvrdio, a što između stranaka nije niti sporno, da je pravomoćnom i ovršnom presudom Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Kašel Lukšiću, poslovni broj P-2050/10 od 20. svibnja 2011. utvrđeno da u korist čkbr. 459/1 i čkbr. 459/3 k.o. K. S. kao povlasnog dobra postoji pravo stvarne služnosti prolaza pješice i motornim vozilom na teret čkbr. 458/1 k.o. K. S. kao poslužnog dobra, a koja služnost ide sa sjevera prema jugu uzduž cijele zapadne međe površinom koja je označena u dopuni vještva vještaka Z. R. od 19. studenoga 2010. žutom bojom i omeđena slovima B, C*, J*, K, B. Nije sporno niti to da je tužitelj vlasnik čkbr. 458/1 dok su 2. tuženik I. P. i 3. tuženik A. R. suvlasnici čkbr. 459/1, a 1. tuženica C. G. vlasnica čkbr. 459/3, sve k.o. K. S.

 

8. Prvostupanjski sud polazeći od utvrđenja da tuženici mogu pristupiti na svoju nekretninu preko makadamskog puta širine 2 m koji je jednako prikladan prolaz koji se može uz sitnija ulaganja osposobiti u potpunosti da služi istoj svrsi kojoj bi trebalo služiti pravo služnost prolaza i provoza, te da pravo predmetne služnosti tuženici niti koriste niti su ikada koristili, već se služe drugim putem, kao i da 1. tuženica C. G. može s upućujućeg pravca direktno pristupiti na svoju nekretninu automobilom dok bi 2. tuženiku I. P. i 3. tuženiku A. R. trebala suglasnost 1. tuženice C. G. za provoz preko njezine nekretnine, presudio je kao u izreci pozivom na odredbu čl. 242. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96, 68/93, 137/99, 22/00, 73/00, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17- dalje: ZV) kojom je propisano da će sud na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine, svojom odlukom ukinuti nužni prolaz, a i drugu služnost puta, bez obzira na kojem temelju je zasnovana, ako utvrdi da postoji drugi prikladniji prolaz ili jednako prikladan prolaz, koji vlasniku poslužnog zemljišta čini manje štete ili pak jednako prikladni javni prolaz.

 

9. U odnosu na 3. tuženika A. R. suvlasnika povlasnog dobra čkbr. 459/1 k.o. K. S. prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev presudom zbog ogluhe uz obrazloženje da isti nije osporio zahtjev tužitelja, pa se donošenjem presude zbog ogluhe željelo dati na značaju njegovom odabiru za pasivno postupanje u postupku te prvostupanjski sud smatra da je tim odabirom navedeni tuženik „želio jasno poručiti da smatra točnim i opravdanim tvrdnje tužitelja iz tužbe.“

 

10. Ovakvo pravno stajalište prvostupanjskog suda nije osnovano.

 

11. Prvenstveno valja navesti da su suvlasnici povlasnog dobra jedinstveni suparničari u smislu odredbe čl. 201. ZPP, te se spor prema istima može riješiti samo na jednak način, oni se smatraju jednom parničnom strankom, tako da u slučaju ako pojedini suparničari propuste koju parničnu radnju učinak parničnih radnji što su ih poduzeli drugi suparničari proteže se i na one koji te radnje nisu poduzeli. Imajući u vidu navedeno u situaciji kad je 2. tuženik I. P. suvlasnik zajedno s 3. tuženikom A. R. povlasnog dobra čkbr. 459/1 k.o. K. S. podnio odgovor na tužbu nije bilo uvjeta za donošenje presude zbog ogluhe u odnosu na 3. tuženika A. R., a na što opravdano ukazuje žalba 2. tuženika I. P. Naime od radnji i prijedloga koje pojedini jedinstveni suparničari poduzimaju, vrijedi samo ona koja je za sve njih najpovoljnija te se uz to omogućuje da se prema svima povuku jednake procesne i materijalnopravne posljedice, a štetne procesne radnje ne djeluju ni prema kome, pa ni prema onome koji ih je poduzeo, osim ako su ih poduzeli svi, a korisne procesne radnje jednoga djeluju i u korist onih koji te radnje nisu poduzeli.

 

12. Nadalje, suprotno stavu prvostupanjskog suda činjenica da tuženici eventualno ne izvršavaju sadržaj prava stvarne služnosti nije odlučna u ovom predmetu niti je razlog za ukidanje služnosti, već se radi o prestanku prava služnosti zastarom ako se služnost nije izvršavala kroz vrijeme od dvadeset godina (čl. 241. st. 1. ZV), a što nije predmet spora.

 

13. Pretpostavka je za ukidanje prava služnosti iz čl. 242. st. 2. ZV je postojanje drugog prikladnijeg prolaza, ili drugog jednako prikladnog prolaza koji vlasniku poslužnog dobra čini manje štete ili pak jednako prikladan javni prolaz.

 

14. 1. tuženica C. G. i 2. tuženik I. P. tijekom postupka isticali su prigovor koji ponavljaju i u žalbi, da upućujući pravac puta nije u cijelosti javni put, već da ga čine i dijelovi nekretnina trećih osoba, te da javni put zbog svoje širine nije prikladan za provoze, odnosno da je na pojedinom dijelu njegova širina manja od 1,5 m, a o kojim prigovorima prvostupanjska presuda ne sadrži nikakve razloge zbog pogrešnog pravnog pristupa prvostupanjskog suda da prikladni prolaz koji opravdava ukidanje služnosti provoza može prolaziti i preko nekretnina u vlasništvu trećih osoba.

 

15. Vlasnici nekretnina preko kojih eventualno prolazi put koji bi bio prikladan za pristup do nekretnina tuženika nisu ni po kojem pravnom osnovu dužni trpjeti da se tuženici služe njihovim nekretninama kao povlasnim dobrom bez obzira što su te nekretnine u upućujućem dijelu u naravi put i što bi tuženici eventualno preko istih mogli pristupiti do svojih nekretnina, odnosno djelomično po javnom putu, a djelomično po nekretninama trećih osoba.

 

16. Polazeći od pogrešnog pravnog pristupa u odnosu na sporna pitanja prvostupanjski sud je propustio ocijeniti iznesene prigovore 1. tuženice C. G. i 2. tuženika I. P. koji se tiču uvjeta za ukidanje služnosti iz čl. 242. st. 2. ZV pa prvostupanjsku presudu nije moguće preinačiti.

 

17. Slijedom navedenog valjalo je prvostupanjsku presudu ukinuti temeljem odredbe čl. 369. st. 1. ZPP i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugog suca pojedinca (čl. 371. ZPP).

 

18. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitne povrede odredaba postupka na koje mu je ukazano ovim rješenjem te će izvedenim dokazima utvrditi gore navedene sporne činjenice te će nakon toga primjenom mjerodavnog materijalnog prava na koje mu je ukazano ovom odlukom biti u mogućnosti odlučiti o postavljenom tužbenom zahtjevu.

 

19. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari ukinuta je i odluka o parničnom trošku, te će prvostupanjski sud novom odlukom odlučiti i o cjelokupnim troškovima postupka (čl. 166. st. 3. ZPP).

 

U Zagrebu 6. prosinca 2022.

 

                                                                                                                                    Predsjednica vijeća

                                                                                                                                    Jadranka Travaš, v.r.