Poslovni broj 7 Gž-453/2022-3

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 7 Gž-453/2022-3

 

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugoga stupnja, po sucu toga suda Ani Gradišek, sucu pojedincu, u pravnoj stvari prvo predlagatelja A. Š., OIB: …, iz P. i drugo predlagatelja B. B., OIB: …, iz P., oboje zastupani po punomoćniku A. Z., odvjetniku u P., protiv prvo protustranke N. Z., OIB: …, iz V., zastupane po punomoćnici T. M. B., odvjetnici u P. i drugo protustranke E. K., OIB: …, iz V., radi uređenja međe, odlučujući o žalbi prvo protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Puli, Poslovni broj R1-338/2019-25 od 16. prosinca 2021., dana 6. prosinca 2022.

 

 

r i j e š i o   j e

 

              Uvažava se žalba prvo protustranke N. Z., kao osnovana i ukida se rješenje Općinskog suda u Puli, Poslovni broj R1-338/2019-25 od 16. prosinca 2021. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjski sud donio je rješenje slijedećeg sadržaja:

 

              "I Uređuje se međa između k. č. br. 516 u naravi voćnjak, pašnjak površine 871 m2 upisane u zk. ul. 889 k.o. V., u suvlasništvu predlagatelja i k. č. br. 164/4 ZGR u naravi dvorište, štala površine 68 m2, upisane u zk. ul. 2252 k.o. V., u suvlasništvu protustranaka, na način da se međa proteže iz smjera jugozapada od točke 1 koja je stabilizirana kao metalni klin u makadamu, obojan crveno, od koje se točke međni pravac proteže u smjeru sjeveroistoka u dužini od 3,54m do međne točke 2 koja je stabilizirana kao točka na zapadnoj strani kamene stijene, označena crvenom bojom na kamenu; od točke 2 međa se dalje proteže u smjeru sjeveroistoka na udaljenosti od 5,14 m do međne točke 3 koja je stabilizirana kao metalni klin u zemlji (uz rub nasute staze/makadam) obojan crveno, a međa se proteže dalje u smjeru sjeveroistoka na udaljenosti od 5,55 m do zadnje međne točke 4 koja je stabilizirana odnosno označena crvenom bojom na betonu, kako je to označeno u skici vještaka mjerničke struke od 31. svibnja 2021., a koja skica je sastavni dio ovog rješenja.

 

              II Svaka od stranaka ovoga postupka može u parnici dokazivati vlasništvo na spornoj površini i zahtijevati da se u skladu s time uredi međa u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

 

              III Određuje se da svaka stranka snosi svoje troškove postupka."

 

2. Rješenje pobija prvo protustranka zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže, usvojiti navode žalbe i preinačiti pobijano rješenje, podredno isto ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

3. Na žalbu prvo protustranke, predlagatelji su podnijeli odgovor u kojem osporavaju osnovanost navoda žalbe, i predlažu da se žalba prvo protustranke odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjsko rješenje.

 

4. Žalba je osnovana.

 

5. Predmet ovog postupka je zahtjev predlagatelja za uređenje međe između nekretnine predlagatelja i nekretnine protustranaka.

 

6. Na temelju odredbe čl. 103. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15-dalje: ZVDSP), kad provodi postupak uređenja međe (obnove ili ispravka međe), sud odlučuje u izvanparničnom postupku.

 

7. U izvanparničnom postupku uređenja međe primjenjuju se postupovna pravila iz Zakona o sudskom vanparničnom postupku od 24. srpnja 1934. br. 71,720 (''Službene novine'' od 1. kolovoza 1934. br. 175-XLV-dalje: ZSVP), koji se zakon u Republici Hrvatskoj primjenjuje temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (''Narodne novine'', broj 73/91-dalje: ZNP) i to kao pravna pravila. Naime, pravna pravila sadržana u Zakonu o sudskom vanparničnom postupku od 24. srpnja 1934., primjenjuju se na odnose koji nisu uređeni važećim propisima Republike Hrvatske, ukoliko su u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske (čl. 2. ZNP).

 

8. Paragraf 21. st. 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku od 24. srpnja 1934. određuje, uz posebno navedenu primjenu propisa Građanskog parničnog postupovnika (Grpp), predviđa i njegovu opću supsidijarnu primjenu ukoliko Zakon o sudskom vanparničnom postupku od 24. srpnja 1934. nema posebnih odredbi. Dakle, uz primjenu čl. 2. ZNP, jer je građanski parnični postupak u Republici Hrvatskoj reguliran Zakonom o parničnom postupku, u izvanparničnom postupku uređenja međe primjenjuju se supsidijarno odredbe ZPP.

9. U skladu s odredbom čl. 103. st. 2. i 3. ZVDSP sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju. Ako ne bi tako bio u stanju postupiti, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi-prema pravičnoj ocjeni.

 

10. Sud prvoga stupnja, pozivom na odredbu čl. 103. st. 1. ZVDSP, uredio je među između nekretnina u vlasništvu stranaka prema posljednjem mirnom posjedu, na način da toč. 1 uz asfaltni put, nije međašna točka već početni orijentir za međašni pravac; toč. 2 je crvenom bojom označena međa s vanjske (zapadne) strane ostatka kamene iz suhozida, toč. 3 je metalni stupić položen pored puta, a na sredini nekadašnjeg suhozida, toč. 4 predstavlja lom na betonu na ulazu u parcelu prve protustranke. U ovom predmetu nije bilo moguće među urediti prema katastarskom nacrtu, a među strankama nije postignut sporazum oko uređenja međe.

 

11. Na uviđaju, dana 31. svibnja 2021. utvrđeno je da je vidljiv put posut šljunkom koji na početku uz dvorište ima širinu 3 m, na sredini 3,60 m a na južnom dijelu bliže cesti 4 m, da je istočni rub povišen u odnosu na šljunčanu površinu puta i travnatu površinu s desne strane. Vještak, M. K., navela je da ne postoje geodetski elaborati, dokaz da je ikad vršena geodetska izmjera. Plan nove izmjere iz 1971. prikazuje stanje posjeda zatečeno pri novoj izmjeri što približno odgovara kazivanju predlagatelja, kao i zatečenom stanju u odnosu na nasuti makadam, a vještak je koracima pokazao približni pravac međe prema analognom planu (zadnjem službenom stanju) koji prelazi preko postojećeg puta što ne odgovara navodima niti jedne stranke niti prijedlogu.

 

9. Vještak, M. K. je napravila skicu uređene međe (list 53 spisa), te je u opisu navela da je odlukom suda uređena međa između kč. br. 516 i 164/4 zgr k.o. V. na način da se krenulo iz smjera jugozapada od točke 1 koja je stabilizirana kao metalni klin u makadamu obojen crveno od koje se točke međni pravac proteže u smjeru sjeveroistoka u dužini od 3,54 m do međne točke 2 koja je stabilizirana kao točka na zapadnoj strani kamene stijene označena crvenom bojom na kamenu. Od točke 2 međa se dalje proteže u smjeru sjeveroistoka na udaljenosti od 5,14 m do međne točke 3 koja je stabilizirana kao metalni klin u zemlji (uz rub nasute staze/makadam) obojan crveno, a međa se proteže dalje u smjeru sjeveroistoka na udaljenosti od 5,55 m do zadnje međne točke 4 koja je stabilizirana odnosno označena crvenom bojom na betonu. sve opisane točke su osigurane kontrolnim odmjeranjima do okolnih stabilnih detaljnih točaka, a mjerenje se je obavilo do sredine stabla oraha jer se s vremenom stabla šire. Sve navedeno je prikazano na skici uređene međe.

 

10.1. Obje stranke su se izjasnile po pitanju međe koja se uređuje, tako da su predlagatelji pokazali počevši od smjera sjeveroistoka (rub betona na udaljenosti 4,00 m od početka zida istočno) prema jugozapadu prateći rub staze/makadama u pravcu do točke koju je sud prihvatio i odredio kao točku 1. Uređena međa od predložene odstupa u međnoj toč. 4 koja je od kraja zida udaljena 3,75 m.

 

10.2. Prvo protustranka je predložila među prema katastarskom planu, za koji je vještak objasnio da je pogrešan jer je do pogreške došlo prilikom digitalizacije plana, a ujedno pokazuje i skicu koja je izrađena od strane S. P., dipl. ing geod. koja skica ne odgovara prikazu međe prema sadašnjem službenom pogrešnom prikazu na katastarskom planu. Vještak navodi da je takav prijedlog suprotan sam sa sobom (plan-skica).

 

11. Prvostupanjski sud, je prilikom uređenja međe utvrdio da u konkretnom slučaju nije bilo moguće među urediti prema katastarskom planu i sporazumu susjeda, već je među uredio prema posljednjem mirnom posjedu i pravičnoj ocjeni suda. Međutim, osnovano navodi žalitelj, kako prvostupanjski sud nije utvrđivao, a niti utvrdio posljednji mirni posjed.

 

12. U slučaju kada se međa utvrđuje po posljednjem mirnom posjedu sud je dužan utvrditi koja od stranaka ima faktičnu vlast na spornoj međašnoj površini. Kako se u tom slučaju radi o činjeničnom pitanju, ono se mora utvrđivati svim raspoloživim dokaznim sredstvima (npr. saslušanjem stranaka, svjedoka, neposrednim zapažanjem činjeničnog stanja na licu mjesta-postojeći izgrađeni objekti, ograde, nasadi i sl.) koji se dokazi moraju ocjenjivati u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19-u daljnjem tekstu ZPP). Sud je dakle sve provedene dokaze dužan savjesno i brižljivo ocijeniti, kako svaki zasebno, tako sve dokaze zajedno u njihovoj ukupnosti te utvrditi navedenu odlučnu činjenicu na temelju rezultata cjelokupnog postupka. U odluci kojom uređuje među po posljednjem mirnom posjedu sud je dužan iznijeti jasne i logične razloge iz kojih je vidljivo zašto je sud među uredio upravo određenom linijom odnosno zašto ta linija predstavlja upravo granice posljednjeg mirnog posjeda.

 

13. Međutim, u ovom konkretnom slučaju, sud nije valjano proveo dokazni postupak, a provedene dokaze nije pravilno ocijenio, tako da nije moguće prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda da je međa uređena prema posljednjem mirnom posjedu i pravičnoj ocjeni suda.

 

14. Činjenično stanje je pogrešno i nepotpuno utvrđeno, te zbog svih izloženih nedostataka koje sadrži pobijano rješenje, isto je nejasno i nerazumljivo te nije moguće ispitati njegovu pravilnost i zakonitost.

 

15. Zbog toga je temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP, žalba prvo protustranke uvažena i rješenje suda prvog stupnja ukinuto te predmet vraćen na ponovni postupaka, a sve u vezi s pravnim pravilima iz paragrafa 21. st. 1. ZSVP.

 

16. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja, otklonit će nedostatke na koje mu je ukazano ovom odlukom, na način da će morati voditi računa o uputama iznesenim u ovom rješenju te će ponovno urediti među, u skladu s odredbom čl. 103. st. 2. i 3. ZVDSP. Za svoju odluku sud će morati iznijeti valjane i provjerljive razloge. Pritom će na valjan način raspraviti sve sporne navode stranaka uključujući i navode u žalbi.

 

U Zagrebu 6. prosinca 2022.

 

              Sudac

Ana Gradišek, v.r.