1                            Poslovni broj: 21. Pr-3754/2021-9

 

Poslovni broj: 21. Pr-3754/2021-9

         

    Republika Hrvatska

  Općinski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

I

 

R J E Š E N J E

 

 

              Općinski sud u Osijeku, po sucu Saši Rešetaru, kao sucu pojedincu, na prijedlog više sudske savjetnice Lee Pihler, u pravnoj stvari tužiteljice A.M. iz O., OIB: ..., protiv tuženika Zavoda iz Z., OIB: ..., radi isplate razlike plaće, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 5. prosinca 2022. u prisutnosti tužiteljice i punomoćnice tuženika V.B., a objave 5. prosinca 2022.,

 

p r e s u d i o   j e

 

 

              Nalaže se tuženiku Zavodu iz Z., OIB: ..., isplatiti tužiteljici A.M. iz O., OIB: ..., na ime razlike plaće bruto iznos od 5.665,52 kn/751,94 eur[1] (slovima:pettisućašestošezdesetpetkunapedesetdvijelipe/sedamstopedesetjedaneurodevedesetčetiricenta), zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na iznose kako slijedi:

 

- na iznos od 534,44 kn od 4. travnja 2016. do isplate;

- na iznos od 534,92 kn od 4. svibnja 2016. do isplate;

- na iznos od 536,96 kn od 3. lipnja 2016. do isplate;

- na iznos od 536,96 kn od 5. srpnja 2016. do isplate;

- na iznos od 536,96 kn od 2. kolovoza 2016. do isplate;

- na iznos od 536,96 kn od 2. rujna 2016. do isplate;

- na iznos od 523,59 kn od 4. listopada 2016. do isplate;

- na iznos od 536,96 kn od 3. studenog 2016. do isplate;

- na iznos od 536,96 kn od 7. prosinca 2016. do isplate;

- na iznos od 494,81 kn od 5. siječnja 2017. do isplate;

- na iznos od 356,00 kn od 2. veljače 2017. do isplate;

 

izuzev na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u svakom pojedinom bruto iznosu, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

 

r i j e š i o    j e

 

              Utvrđuje se da je tužiteljica povukla tužbu za iznos od 191,76 kn (slovima: stodevedesetjednakunasedamdesetšestlipa).

 

 

Obrazloženje

 

 

1.              Tužiteljica u tužbi kao radnica potražuje od tuženika kao poslodavca isplatu razlike plaće za razdoblje od ožujka 2016. do siječnja 2017. temeljem odredaba Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. Tužiteljica je u utuženom razdoblju bila zaposlena kod tuženika, a tuženik kao poslodavac predstavlja javnu službu. Tuženik je tužiteljici obračunavao sve plaće u utuženom razdoblju s osnovicom od 5.108,84 kn, osim plaće za siječanj 2017. s osnovicom od 5.211,02 kn, umjesto s osnovicom od 5.415,37 kn. Slijedom navedenog, tuženik je obračunom plaće s nižom osnovicom pogrešno obračunao svaki element plaće za rad za utuženo razdoblje, pa je ukupan dug tuženika prema tužiteljici s osnove razlike plaće 5.857,28 kn bruto za sve plaće u utuženom razdoblju uvećano za zakonske zatezne kamate za svaki mjesečni iznos neisplaćene plaće, izuzev na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u svakom pojedinom bruto iznosu. Na ročištu 5. prosinca 2022. tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev sukladno izračunu tuženika od 28. studenog 2022. potražujući iznos od ukupno 5.665,52 kn, umjesto iznosa od ukupno 5.857,28 kn, čime je tužbeni zahtjev smanjen.

 

2.              Tuženik u odgovoru na tužbu ne spori da je tužiteljica u utuženom periodu bila radnica tuženika i da tuženik predstavlja javnu službu. Ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, navodi da nema ovlast, a niti mogućnost samostalnog određivanja visine osnovice za izračun plaće, jer je to prvenstveno uređeno Zakonom o osnovici plaće u javnim službama, odnosno odlukama o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama koje donosi Vlada Republike Hrvatske. Tuženik u cijelosti osporava pravnu osnovu tužbe i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva. Tuženik je u cijelosti ispravno obračunao i isplatio plaću tužiteljici za razdoblje navedeno u tužbenom zahtjevu, poštujući sve važeće zakonske propise kojima se uređuje visina osnovice plaće u javnim službama. Osporava pravnu valjanost Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenog 2006., Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2019., Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javim službama od 26. studenog 2011. kao i pravnu valjanost Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. Naime, na strani Sindikata je bilo nedostataka, budući da navedene akte nije potpisao Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, koji na strani sindikata zastupa radnike Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te su stoga navedeni akti ništetni. Na ročištu 5. prosinca 2022. tuženik nije osporavao ni visinu tužbenog zahtjeva, te je pristao na smanjenje istog.

 

3.              U podnesku od 19. travnja 2022. tužiteljica navodi su prigovori tuženika neosnovani, te da izmjene kolektivnog ugovora ne moraju nužno biti potpisane od svih izvornih potpisnika kolektivnog ugovora.

 

4.              U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., Arbitražnu odluku od 7. prosinca 2011., ugovor o radu, obračunske isprave, Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenog 2006., Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009., Vjerodostojno tumačenje izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 28. prosinca 2012., Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama, Priopćenje za javnost Državnog zavoda za statistiku od 28. kolovoza 2015. i 27. studenog 2015. i obračun razlike plaće od 28. studenog 2022.

 

5.              Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, ocjenjujući svaki dokaz posebno i u međusobnoj vezi, sud nalazi konačno postavljeni tužbeni zahtjev u cijelosti osnovanim.

 

6.              Naime, nesporno je da je tužiteljica bila zaposlenica tuženika u utuženom razdoblju, da tuženik kao poslodavac predstavlja javnu službu, da je tuženik obračunavao plaću tužiteljici po osnovici od 5.108,84 kn bruto za razdoblje od ožujka 2016. do prosinca 2016. i po osnovici od 5.211,02 kn bruto za siječanj 2017. što je vidljivo iz obračunskih isprava. Nije sporan ni izračun manje isplaćenih plaća u utuženom razdoblju u iznosu od ukupno 5.665,52 kn bruto.

 

7.              Sporna je pravna valjanost Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenog 2006., Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2019., Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javim službama od 26. studenog 2011. i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011, kao i da li tužiteljica ima pravo na obračun plaće po osnovici od 5.415,37 kn bruto za utuženo razdoblje.

 

8.              Nije osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije, budući da je tužiteljica zaposlenica tuženika, te da je tuženik u obvezi isplatiti tužiteljici plaću, sukladno važećim propisima (čl. 90. Zakona o radu - NN 93/14 - u nastavku teksta ZR).

 

9.              Odlučujući o zahtjevu tužiteljice, sud nalazi da su Vlada Republike Hrvatske i Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara - medicinskih tehničara i Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi sklopili 23. studenog 2006. Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama kojim su ugovorili da se osnovica za izračun plaće u javnim službama za 2007., 2008. i 2009., povećava za 6% u odnosu na osnovicu za izračun plaće koja se primjenjivala u prethodnoj godini, a da se primjenjuje od 1. siječnja svake godine.

 

10.              Vlada Republike Hrvatske i gore navedeni sindikati javnih službi sklopili su 13. svibnja 2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama. U čl. II utvrđeno je da se danom potpisa ovog Sporazuma primjenjuje osnovica za izračun plaća za javne službenike i namještenike iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto. U čl. III ugovoreno je da će u trenutku kad službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto.

 

11.              Nadalje, Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi sklopili su 26. listopada 2011. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, te je izmijenjen čl. III, kojim je sada određeno da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i da će se primjenjivati iza toga do prve sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama. Članak XI je također izmijenjen, te je utvrđeno da se dodatak Sporazumu i ove Izmjene i dopune smatraju ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od pet godina s time da se ugovorne strane obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenju roka trajanja ovih izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja ovih izmjena i dopuna zaključno do kraja 2016. bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od tri posto.

 

12.               Neosnovano tuženik osporava primjenu i pravnu valjanost navedenih dokumenata navodeći da nisu potpisani od strane Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske. Iz odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Revr-408/12 i odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-III/3535/12 proizlazi da izmjene kolektivnog ugovora ne moraju biti potpisane od svih izvornih potpisnika kolektivnog ugovora, kao i da pojedini sindikati ne smiju biti protivno zakonu isključeni iz kolektivnog pregovaranja i sklapanja kolektivnog ugovora.

 

13.              Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011. usvojen je sadržaj Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. Odluka je donesena na temelju odredaba Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. i na temelju sporazuma o arbitraži od 5. i 6. prosinca 2011. sklopljenog između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi - potpisnika Dodatka Sporazumu od 13. svibnja 2009. U donošenju odluke sudjelovali su predstavnici sindikata javnih službi i suprotno prigovoru tuženika, nije bilo nužno da ova odluka bude potpisana od strane svih sindikata koji su pregovarali s Vladom Republike Hrvatske, što je sukladno i gore navedenim odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Revr-408/12 i Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-III/3535/12.

 

14.              Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 28. prosinca 2012. ne odnosi se na povrat osnovice, odnosno na čl. III Izmjena i dopuna, kojim je određena visina osnovice od 5.415,37 kn bruto.

 

15.              U čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (NN 39/09, 124/09) propisano je da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna Republike Hrvatske za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom. Odredbom čl. 3. istog zakona propisano je da se do utvrđivanja nove osnovice plaće u javnim službama na temelju čl. 2. ovog zakona primjenjuje osnovica plaće u javnim službama utvrđena Dodatkom Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, sklopljenim između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi 13. svibnja 2009.

 

16.              Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi zaključili su 31. srpnja 2007. Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN 84/07). Odredbom čl. 49. st. 2. propisano je da osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, a odredbom čl. 49. st. 4. propisano je da su Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenog 2006. i svi sporazumi koji iz njega proističu sastavni dio ovog kolektivnog ugovora. Odredbom čl. 50. st. 1. propisano je da se plaća isplaćuje jednom mjesečno za prethodni mjesec, s tim da razmak između dviju isplata ne smije biti dulji od 30 dana.

 

17.              Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi zaključili su 4. listopada 2010. Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN 115/10). Odredbom čl. 51. st. 2. propisano je da osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, a odredbom čl. 51. st. 4. propisano je da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenog 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima. Odredbom čl. 52. st. 1. propisano je da se plaća isplaćuje jednom mjesečno za prethodni mjesec, s tim da razmak između dviju isplata ne smije biti dulji od 30 dana.

 

18.              Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi zaključili su 12. prosinca 2012. Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12). Odredbom čl. 51. st. 2. ponovno je propisano je da osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, a odredbom čl. 51. st. 4. propisano je da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenog 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima. Odredbom čl. 52. st. 1. propisano je da se plaća isplaćuje jednom mjesečno za prethodni mjesec, s tim da razmak između dviju isplata ne smije biti dulji od 30 dana.

 

19.               Kako je odredbom čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12) propisano da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenog 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima, evidentno je da se u pogledu sadržaja Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenog 2006., Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. i Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. radi o kolektivnom ugovoru.

 

20.              Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 29. prosinca 2016. (NN 123/16) određeno je da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u visini od 5.211,02 kn bruto i primjenjuje od 1. siječnja 2017., počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017. koja će biti isplaćena u mjesecu veljači 2017.

 

21.              Prema čl. 192. st. 1. ZR-a kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obveze stranaka koje su sklopile taj ugovor, a može sadržavati i pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnih odnosa, pitanja socijalnog osiguranja te druga pitanja iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom. Odredbom čl. 199. st. 1. ZR-a propisano je da se nakon isteka roka na koji je sklopljen kolektivni ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa i dalje primjenjuju kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu do sklapanja novog kolektivnog ugovora, u razdoblju od tri mjeseca od isteka roka na koji je bio sklopljen kolektivni ugovor, odnosno tri mjeseca od isteka otkaznog roka.

 

22.              Iz Priopćenja za javnost Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske od 28. kolovoza 2015. proizlazi da je bruto domaći proizvod realno veći za 1,2% u drugom tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. Iz Priopćenja od 27. studenog 2015. proizlazi da je bruto domaći proizvod realno veći za 2,8% u trećem tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014.

 

23.              Iz Procjene tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda za drugo i treće tromjesečje 2015. vidljivo je da je bruto domaći proizvod realno veći za 1,2% u drugom tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., te da je bruto domaći proizvod realno veći za 2,8% u trećem tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014.

 

24.              Prema odredbi čl. 45. st. 1., 2., 4. i 5. u vezi s čl. 14. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14) i čl. 61. st. 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 157/14) plaćanje poreza i prireza dospijeva s isplatom primitka od nesamostalnog rada.

 

25.              Kako je prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske utvrđeno da je u utuženom razdoblju došlo do rasta BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine prosječno dva ili više posto, odnosno da je bruto domaći proizvod bio veći za 1,2% u drugom tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., te da je bruto domaći proizvod bio veći za 2,8% u trećem tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., što daje aritmetičku sredinu od 2%, a imajući u vidu da su podaci za treće tromjesečje od 27. studenog 2015., sud nalazi da su se već tada ispunili uvjeti za primjenu čl. III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, kojima je određeno da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja), odnosno za primjenu više osnovice od 5.415,37 kn bruto u odnosu na osnovicu od 5.108,84 kn bruto temeljem koje je tužiteljici isplaćena plaća u razdoblju od ožujka 2016. do prosinca 2016., kao i u odnosu na osnovicu od 5.211,02 kn bruto temeljem koje je tužiteljici isplaćena plaća za siječanj 2017.

 

26.              Stoga nije osnovan prigovor tuženika da tužiteljici ne pripada povećana osnovica od 5.415,37 kn bruto za utuženo razdoblje, te da nisu ispunjeni uvjeti iz čl. III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama.

 

27.              Prema Izmjenama i dopunama Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., koje su sastavni dio kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, osnovica za obračun plaća u javnim službama od 5.415,37 kn bruto primjenjivati će se do prve sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama, pri čemu se dodatak Sporazumu i ove Izmjene i dopune smatraju ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od pet godina, odnosno do 26. listopada 2016., a kako je odredbom čl. 199. st. 1. ZR-a propisano da se nakon isteka roka na koji je sklopljen kolektivni ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa i dalje primjenjuju kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu do sklapanja novog kolektivnog ugovora, u razdoblju od tri mjeseca od isteka roka na koji je bio sklopljen kolektivni ugovor, odnosno tri mjeseca od isteka otkaznog roka, očito je da je primjena osnovice produljena do 26. siječnja 2017.

 

28.              Obzirom na navedeno, sud smatra da tužiteljici pripada ukupan iznos od 5.665,52 kn bruto (čl. 433. a st. 1. Zakona o parničnom postupku - NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 - u nastavku teksta ZPP) za razdoblje od ožujka 2016. do siječnja 2017. s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 – u nastavku teksta ZOO) tekućim od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate izuzev zakonskih zateznih kamata na porez na dohodak i prirez poreza na dohodak, koji čine sastavne dijelove bruto plaće, a koji dospijevaju tek s isplatom.

 

29.              Kako smanjenje tužbenog zahtjeva ima učinak djelomičnog povlačenja tužbe, sud je na temelju čl. 193. st. 2. ZPP-a donio rješenje kojim je utvrdio da je tužiteljica povukla tužbu za iznos od 191,76 kn.

 

30.              Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

 

Osijek, 5. prosinca 2022.

 

                                                                                                                              Sudac

                                                                                                                       Saša Rešetar, v.r.

                                                                                                                 

                                                                                                                 

 

 

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka. Žalba se podnosi pisanim putem, putem ovog suda, nadležnom županijskom sudu. Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. t. 3. ZPP-a.

             

Dostaviti:

1. tužiteljici

2. tuženiku

 

Nakon pravomoćnosti:

3. Poreznoj upravi 

Fiksni tečaj konverzije 7,53450