Baza je ažurirana 09.07.2025. 

zaključno sa NN 77/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

 

 

 

 

 

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 1. Pr-2766/2021-10

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu Siniši Marinoviću, u pravnoj stvari I.-
tužitelja S.M. iz Z., OIB , i II.-tužitelja Ž.P. iz Z., . OIB: , oboje zastupani po punomoćniku K.G., odvjetniku u Z., protiv tuženika A.P.P.P.N. iz Z., OIB: , zastupanog po punomoćniku Z.V., odvjetniku u Z., radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 17. listopada 2022. u prisutnosti punomoćnika tužitelja odvjetnika K.G. i punomoćnice tuženika odvjetnice N.U., dana 2. prosinca 2022.,

p r e s u d i o j e

I. Nalaže se tuženiku da I.-tužitelju isplati iznos od 8.105,04 kn / 1.075,72
eur1 zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom:

- na iznos od 574,00 kn od dana 16. siječnja 2016. godine do isplate;
- na iznos od 580,00 kn od dana 16. veljače 2016. godine do isplate;
- na iznos od 566,06 kn od dana 16. ožujka 2016. godine do isplate;
- na iznos od 580,00 kn od dana 16. travnja 2016. godine do isplate;
- na iznos od 580,00 kn od dana 16. svibnja 2016. godine do isplate;
- na iznos od 580,00 kn od dana 16. lipnja 2016. godine do isplate;
- na iznos od 580,00 kn od dana 16. srpnja 2016. godine do isplate;
- na iznos od 580,00 kn od dana 16. kolovoza 2016. godine do isplate;
- na iznos od 580,00 kn od dana 16. rujna 2016. godine do isplate;
- na iznos od 580,59 kn od dana 16. listopada 2016. godine do isplate;
- na iznos od 582,60 kn od dana 16. studenog 2016. godine do isplate;
- na iznos od 582,60 kn od dana 16. prosinca 2016. godine do isplate;
- na iznos od 578,57 kn od dana 16. siječnja 2017. godine do isplate;
- na iznos od 580,58 kn od dana 16. veljače 2017. godine do isplate;
po stopi koja se određuje za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne
kamate na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim
trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem

1 fiksni tečaj konverzije 7,53450



2 Poslovni broj: 1. Pr-2766/2021-10

polugodištu za tri postotna poena, umanjenom za iznos zakonske zatezne kamate na
iznose poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanima u dosuđenom
bruto iznosu, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da I. tužitelju naknadi prouzročeni parnični trošak
ovog postupka u iznosu od 1.968,75 kn / 261,30 eur2 uvećan za zakonsku zateznu
kamatu tekuću od dana 02. prosinca 2022. do isplate, po stopi koja se određuje za
svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita
odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima
izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna
poena, sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku da II.-tužitelju isplati iznos od 9.090,47 kn / 1.206,51
eur3 zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom:

- na iznos od 639,87 kn od dana 16. siječnja 2016. godine do isplate;
- na iznos od 642,75 kn od dana 16. veljače 2016. godine do isplate;
- na iznos od 648,19 kn od dana 16. ožujka 2016. godine do isplate;
- na iznos od 648,19 kn od dana 16. travnja 2016. godine do isplate;
- na iznos od 648,19 kn od dana 16. svibnja 2016. godine do isplate;
- na iznos od 648,19 kn od dana 16. lipnja 2016. godine do isplate;
- na iznos od 648,19 kn od dana 16. srpnja 2016. godine do isplate;
- na iznos od 648,19 kn od dana 16. kolovoza 2016. godine do isplate;
- na iznos od 649,87 kn od dana 16. rujna 2016. godine do isplate;
- na iznos od 651,16 kn od dana 16. listopada 2016. godine do isplate;
- na iznos od 651,16 kn od dana 16. studenog 2016. godine do isplate;
- na iznos od 651,16 kn od dana 16. prosinca 2016. godine do isplate;
- na iznos od 651,16 kn od dana 16. siječnja 2017. godine do isplate;
- na iznos od 664,19 kn od dana 16. veljače 2017. godine do isplate;
po stopi koja se određuje za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne
kamate na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim
trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem
polugodištu za tri postotna poena, umanjenom za iznos zakonske zatezne kamate na
iznose poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanima u dosuđenom
bruto iznosu, sve u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tuženiku da II.-tužitelju naknadi prouzročeni parnični trošak
ovog postupka u iznosu od 1.968,75 kn / 261,30 eur4 uvećan za zakonsku zateznu
kamatu tekuću od dana 02. prosinca 2022. do isplate, po stopi koja se određuje za
svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita
odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima
izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna
poena, sve u roku od 15 dana.

2 fiksni tečaj konverzije 7,53450
3 fiksni tečaj konverzije 7,53450
4 fiksni tečaj konverzije 7,53450



3 Poslovni broj: 1. Pr-2766/2021-10

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbama navode da su u utuženom razdoblju bili zaposlenici
tuženika. Tuženik kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe čl. 2.
Zakona o plaćama u javnim službama (NN br. 27/01, 39/09). Dana 23.11.2006.
godine između Vlade Republike Hrvatske (nadalje: Vlada RH) i sindikata javnih službi
sklopljen je Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama (nadalje: Sporazum).
Sporazumom je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama
(nadalje: osnovica) za po 6% u 2007., 2008. i 2009. godini. Zbog nastupa recesije
dana 13.05.2009. godine Vlada RH i sindikati javnih službi sklopili su Dodatak
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (nadalje: Dodatak Sporazumu).
Dodatkom Sporazumu osnovica je privremeno zamrznuta na razini iz 2008. godine,
na iznos od 5.108,84 kn, dok je povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009. godine
sporazumno odgođeno sukladno čl. III. Dodatka Sporazuma. Odredbama čl. IV. - V.
Dodatka Sporazuma ugovoreno je daljnje postepeno povećanje osnovice radi
uskladbe plaća u javnim službama s prosječnim plaćama u Republici Hrvatskoj. Dana

26.10.2011. godine između Vlade RH i sindikata javnih službi sklopljene su Izmjene i
dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, koji predstavlja
osnovu ove tužbe (nastavno: Izmjene Dodatka Sporazumu). Izmjene Dodatka
Sporazumu usvojene su i u obliku arbitražne odluke od dana 7.12.2011. godine.
Sukladno čl. XI. st. 4. Izmjena Dodatka Sporazumu, ugovoreno trajanje istog je 5
godina. Zbog pravila o produženoj primjeni kolektivnih ugovora iz čl. 199. st. 1.
Zakona o radu (NN 93/14), primjena Izmjena Dodatka Sporazumu istekla je dana

26.01.2017. godine. Vlada RH i sindikati javnih službi su dana 28.12.2012. godine
usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka Sporazumu radi pojašnjenja
primjene čl. IV. st. 5. u vezi s čl. VII. st. 1. Izmjena Dodatka Sporazumu.

2. Odredbom članka III. Izmjena Dodatka Sporazumu ugovoreno je sljedeće:
„Osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kn bruto za
mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na
poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva
tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva
ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta
međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja), i primjenjivat će se
iza toga do prve sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama.“. Dana

28.08.2015. godine Državni zavod za statistiku (nastavno: DZS) objavio je prvu
procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015. godine u kojoj se navodi
kako je BDP realno veći za 1,2% u drugom tromjesečju 2015. godine u odnosu na
isto tromjesečje 2014. godine. Isti statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom
DZS-a od dana 4. rujna 2015. godine. Dana 27.11.2015. godine DZS je objavio prvu
procjenu tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015. godine u kojoj se navodi
kako je BDP realno veći za 2,8% u trećem tromjesečju 2015. godine u odnosu na isto
tromjesečje 2014. godine. Isti statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom DZS-a
od dana 04.12.2015. godine. S obzirom da aritmetička sredina gore navedene dvije
stope realnog rasta BDP-a iznosi upravo 2% ,krajem studenog 2015. godine ispunjen
je uvjet iz čl. III. Izmjena Dodatka Sporazumu, jer su u tom mjesecu objavljeni
relevantni podaci DZS-a. Budući da je odredbom čl. VII.c st. 3. Izmjena Dodatka
Sporazumu ugovoreno da ako se nešto isplaćuje ili povećava „za mjesec“, da se u



4 Poslovni broj: 1. Pr-2766/2021-10

prvom sljedećem mjesecu vrši ta primjena, isplata odnosno povišica, onda se osnovica u prosincu 2015. godine povećala na iznos od 5.415,37 kn.

3. Budući da je tuženik od prosinca 2015. godine nadalje plaću I.-tužitelja
obračunavao po osnovici bez da je obračunao uvećanje plaće od 6 % to postoji
ukupan dug tuženika prema tužitelju s osnove razlike u plaći u iznosu od 8.105,04 kn
za sve plaće od prosinca 2015. do zaključno siječnja 2017. godine, uvećano za
zakonsku zateznu kamatu za svaki mjesečni iznos neisplaćene razlike plaće

4. Budući da je tuženik od prosinca 2015. godine nadalje plaću II.-tužitelja
obračunavao po osnovici bez da je obračunao uvećanje plaće od 6 % to postoji
ukupan dug tuženika prema tužitelju s osnove razlike u plaći u iznosu od 9.090,47 kn
za sve plaće od prosinca 2015. do zaključno siječnja 2017. godine, uvećano za
zakonsku zateznu kamatu za svaki mjesečni iznos neisplaćene razlike plaće.

5. Izuzev gore navedenog povećanja osnovice, Izmjene Dodatka Sporazuma u
člancima IV. i V. predviđaju i dodatna povećanja osnovice koja nisu predmet ove
tužbe. Tužitelji ovom tužbom samo djelomično ostvaruju svoja prava iz Izmjena
Dodatka Sporazuma, zadržavaju pravo da naknadnim zahtjevima ostvaruju i ostala
prava na povećanje plaće, te se ni na koji način ne odriču niti odustaju od bilo kojih
dodatnih prava koja proizlaze iz Izmjena Dodatka Sporazumu, ostvarenja kojih prava
nisu predmet ovih tužbi.

6. Predlažu donijeti presudu kao u izreci.

7. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da u cijelosti poriče tužbene zahtjeve,
kako po visini tako i po osnovu, stavlja prigovor zastare kao i prigovor promašene
pasivne legitimacije, i to iz razloga kako slijedi.

8. Tuženik glede navoda tužbe tužiteljice S.M., da je tužiteljica djelatnica
tuženika isto ne spori i da je kod tuženika zaposlena kao rukovoditelj odsjeka Odjela
za opće poslove od siječnja 2016. do siječnja 2017. godine.

9. Tuženik glede navoda tužitelja Ž.P., da je tužitelj djelatnik tuženika
isto ne spori i da je kod tuženika zaposlen kao pomoćnik direktora za gospodarenje i
prodaju nekretnina od siječnja 2016. do siječnja 2017. godine.

10. Tuženik, glede svih navoda tužbi, poriče da bi pogrešno obračunavao
tužiteljima plaće za redovni i prekovremeni rad kako se to navodi u činjeničnim
supstratima tužbi. Primarno se ističe da tuženik ne vrši obračun plaće jer isti za sve
državne i javne službe obavlja F., pa ukoliko i postoji nekakav pogrešni obračun
on nije na strani tuženika. Stoga tuženik ističe prigovor pasivne legitimacije. Tuženik
predlaže da se, sukladno gore navedenom, pozove kao umješač u ovom predmetu
F. kao i Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu kao zastupnika po
zakonu Republike hrvatske jer se radi o sredstvima koja terete Državni proračun
Republike Hrvatske.

11. Činjenični navodi obje tužbe da je pogrešan izračun temeljem neprimjene službenih pokazatelja o rastu međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDPa, koji da je



5 Poslovni broj: 1. Pr-2766/2021-10

iznosio 2% je netočan jer je prema izračunu Državnog zavoda za statistiku, na
najmanje pet decimala, aritmetička sredina manja od navedenih i propisanih 2% te
posljednje dvije stope realnog rasta među godišnjeg tromjesečnog BDPa za dva
sporna tromjesečja 2015. iznosi 1,99948%. Slijedom navedenog nisu se ostvarile
pretpostavke ugovorene toč. III Sporazuma o osnovici plaća u javnim službama od

23. studenog 2006. (u daljnjem: Sporazum/2006.) i Dodatka sporazumu o osnovici
plaća u javnim službama od 13. svibnja 2009. (u daljnjem: Dodatak/2009.).

12. Tuženik slijedom gornjeg osporava da bi tužiteljima u utuženom razdoblju bila
isplaćivana neosnovano umanjena plaća, i to kako se navodi tužbama. Slijedom
navedenog tuženik se protivi da bi vršio obračun temeljem tvrdnji iz činjeničnog
supstrata tužbi dok odluku o prijedlogu tužitelja za financijsko-knjigovodstvenim
vještačenjem prepušta Sudu.

13. Tuženik slijedom svega gore izloženog predlaže da Sud nakon provedenog
postupka odbije tužbe i tužbene zahtjeve u cijelosti uz obvezu tužitelja da naknade
tuženom trošak ovog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućem od dana
donošenja prvostupanjske presude po isplati, u roku od 8 dana.

14. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u platne liste I.-tužitelja (str. 5-
18 spisa), Sporazum od 23.11.2006. (str. 19-21 spisa), Dodatak Sporazumu od

13.05.2009. (str. 22-26 spisa), Izmjene i Dopune Sporazuma od 26.10.2011. (str. 27-
34 spisa), Arbitražnu odluku od 7.12.2011. (str. 35-42 spisa), Vjerodostojno
tumačenje od 28.12.2012. (str. 43-48 spisa), Priopćenja DZS (str. 49-54 spisa),
platne liste II.-tužitelja (str. 62-76 spisa) te je izvršen uvid u ostalu dokumentaciju koja
prileži spisu.

15. Provedeni dokazi ocijenjeni su u skladu s člankom 8. Zakona o parničnom
postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03.,
88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19. - dalje: ZPP).

16. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio kako su tužbeni zahtjevi
tužitelja osnovani.

17. Među strankama nije sporno da su tužitelji zaposleni kod tuženika te da je
tuženik tužiteljima u utuženom razdoblju obračunavao i isplaćivao plaću po osnovici
od 5.108,84 kn, odnosno u iznosima kako je to navedeno u obračunskim ispravama
dostavljenima u spis.

18. Sporno je pravno pitanje je li tuženik tužiteljima u utuženim razdobljima bio
dužan plaću obračunavati i isplaćivati po osnovici od 5.415,37 kn, a koji zahtjev
tužitelji temelje na odredbi čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za
plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. te Arbitražnoj odluci od 7.
prosinca 2011.

19. U ovom postupku je utvrđeno da su Vlada RH i sindikati javnih službi, i to
Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama
Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u
djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi



6 Poslovni broj: 1. Pr-2766/2021-10

Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-
medicinskih tehničara, te Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi 23. studenog 2006.
zaključili Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, a kojim Sporazumom su
ugovorili da se osnovica za izračun plaće u javnim službama povećava za 6% u

2007., zatim u 2008. te u 2009. te da se navedene obračunske osnovice primjenjuju
od 1. siječnja svake godine. Utvrđeno je, nadalje, da su Vlada RH i navedeni sindikati
javnih službi zaključili 13. svibnja 2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u
javnim službama, a temeljem kojeg Dodatka su se suglasili na zamrzavanje osnovice
za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto s time da su u članku III.
utvrdili način povrata osnovice, i to na način da se osnovica za izračun plaće u javnim
službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn nakon što službeni pokazatelji DZS-a
ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog
BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto, a to u odnosu na
isto razdoblje prethodne godine, kao i da su Vlada RH i sindikati javnih službi
zaključili 26. listopada 2011. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu, s time da te
izmjene nisu potpisane po Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi
Hrvatske, iako su po predstavnicima tog Sindikata parafirane, a kojim Izmjenama je
promijenjen članak III. Dodatka te članak IV. koji su se odnosili na način povrata
osnovice i način usklađivanja pariteta, a promijenjen je i članak VII. u kojem su
utvrđeni odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka, te Izmjena i dopuna
i to na način da se određuje da ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi
negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u članku III.-V. ovih Izmjena i dopuna
uskladba se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u
odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao. Također je utvrđeno da je 7. prosinca

2011. Arbitraža, koja je sastavljena temeljem Sporazuma o arbitraži, donijela Arbitražnu
odluku kojom je utvrdila sadržaj Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu, a kako je to
prethodno opisano. Nadalje, utvrđeno je da su Vlada RH i sindikati javnih službi koji su
potpisali naprijed spomenute Izmjene i dopune od 26. listopada 2011. donijeli 28.
prosinca 2012. i Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici za plaće za javne
službe, a to u odnosu na članak IV. u vezi s člankom VII. Dodatka Sporazumu. Utvrdili su
da je negativni rast BDP-a, prema službenim podacima DZS-a, trajao neprestano od
četvrtog tromjesečja 2011. do zaključno trećeg tromjesečja 2014., tj. 12 tromjesečja
uzastopno. Utvrdili su također da je u drugom tromjesečju 2015. zabilježen rast BDP-a
od 1,2%, a u trećem tromjesečju 2015. rast BDP-a od 2,8% što daje aritmetičku sredinu
od 2,0%, s time da je posljednji podatak za rast BDP-a u trećem tromjesečju od strane
DZS-a objavljen 04. prosinca 2015. Utvrđeno je i da je Vlada RH 29. prosinca 2016.
donijela Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama u iznosu od

5.211,02 kn bruto s primjenom od 1. siječnja 2017., tj. počevši s plaćom za mjesec
siječanj 2017., a koja će biti isplaćena za mjesec veljaču 2017.

20. Dakle, za odlučivanje u ovom premetu mjerodavno je sljedeće:
- 23. studenog 2006. između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi
sklopljen je Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, kojim je ugovoreno
povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama za po 6% u 2007., 2008. i

2009.

- 13. svibnja 2009. sklopljen je Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim
službama, kojim je osnovica privremeno zamrznuta na razini iz 2008., na iznos od

5.108,84 kn, dok je povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009. sporazumno
odgođeno sukladno čl. III. Dodatka Sporazuma. Nadalje, odredbama čl. IV-V



7 Poslovni broj: 1. Pr-2766/2021-10

Dodatka Sporazuma ugovoreno je daljnje postepeno povećanje osnovice radi
uskladbe plaća u javnim službama s prosječnim plaćama u Republici Hrvatskoj, dok
su pri tome kao osnovne kategorije povećanja osnovice uzeti prosječna plaća VSS
početnika u javnim službama i prosječna plaća u Republici Hrvatskoj, te je odnos te
dvije vrijednosti kroz povećanje osnovice do kraja 2016. trebao doseći ciljanu razinu
od 92:100.

- 26. listopada 2011. između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi
sklopljene su Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovci za plaće u javnim
službama, a kojima je u čl. III. propisano da će osnovica za obračun plaća u javnim
službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog
zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u
odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno
aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a
dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivati će se iza toga do prve sljedeće promjene
prema Izmjenama i dopunama. Člankom XI. navedenih Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. je
propisano da se Dodatak Sporazumu i navedene izmjene i dopune smatraju
ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od pet godina s time da se ugovorne strane
obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenju roka trajanja ovih izmjena i dopuna za
godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja ovih izmjena i dopuna zaključno
do kraja 2016. bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od 3%.

- navedene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama od 26. listopada 2011. su usvojene i u obliku Arbitražne odluke od 7.
prosinca 2011., u kojoj je navedeno da se čl. III. mijenja i glasi: ''Osnovica za obračun
plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni
pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje
stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja
uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto
(mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg
tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve
sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama.

- također, pravo na isplatu temeljem citiranih odredbi potvrđivao bi i sadržaj
Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenoga 2006., kojim je
u čl. I. ugovoreno da se osnovica za izračun plaća u javnim službama povećava za

2007., 2008. i 2009. za 6 % i da će se te obračunske osnovice primjenjivati od 1.
siječnja svake godine, a pravo na isplatu temeljem citiranih odredbi potvrđuje i
sadržaj Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009.
sklopljen između Vlade Republike Hrvatske i Sindikata javnih službi kojim se u točki
III. navodi da u trenutku kad službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku
Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg
realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto
razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom
sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva
uzastopna tromjesečja) osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će

5.415,37 kn bruto.

21. Nadalje, Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu unesene su u odredbu čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim



8 Poslovni broj: 1. Pr-2766/2021-10

službama („Narodne novine“ 141/12 - dalje: TKU/12) od 12. prosinca 2012., a koji
kolektivni ugovor je uredno potpisan. Slijedom navedenog, Izmjene Dodatka
Sporazumu postale su dio TKU/12, čiji su sadržaj prihvatili i svi sindikati koji su
sudjelovali u kolektivnom pregovaranju. Ujedno se napominje da je činjenica da su
plaće zaposlenih u javnim službama regulirane Zakonom o plaćama u javnim
službama, međutim, prema odredbi iz čl. 192. ZoR-a, kolektivnim ugovorom se
uređuju prava i obveze stranaka koje su sklopile taj ugovor, a može sadržavati i
pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa,
pitanja osiguranja, te druga pitanja iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom.
Upravo se u čl. 51. TKU/12 uređuje te definira plaća zaposlenih u javnim službama.
Stoga nema dvojbe da su sindikati mogli pregovarati i potpisivati određene anekse,
odnosno izmjene i dopune pojedinih kolektivnih ugovora, odnosno sporazume
zaključenih s Vladom RH, koja u ovim slučajevima predstavlja poslodavca i u kojim
se odlučivalo i o plaćama, tj. osnovici i dodacima za zaposlene u javnim službama.
Navedene Izmjene i dopune zaključene su na rok od pet godina, a kako to proizlazi iz
članka XI. navedenih Izmjena, što znači da su iste trebale isteći s danom 25.
listopada 2016., ali sukladno odredbi iz čl. 199. st. 1. ZOR-a na njih se primjenjuju
pravila o produženoj primjeni kolektivnih ugovora, a što znači da važe i daljnja tri
mjeseca od isteka roka na koji su bile zaključene. Slijedom navedenog rok važenja
navedenih Izmjena istekao je 26. siječnja 2017.

22. Obzirom na naprijed utvrđeno Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu od 26.
listopada 2011. predstavljaju Kolektivni ugovor, sklopljen sukladno odredbi čl. 2.
Zakona o osnovici plaće u javnim službama, temeljem kojeg se osnovica plaće u
javnim službama određuje Kolektivnim ugovorom između Vlade RH i sindikata javnih
službi, kao i odredbe čl. 51. st. 4. TKU-a za službenike i namještenike u javnim službama
(„Narodne novine“ 115/10 - dalje: TKU/10), a kojim je bila utvrđena primjena Dodatka
Sporazumu, kao i svih njegovih Izmjena i dopuna, na pitanje visine plaće u javnim
službama te odredbe čl. 51. st. 4. TKU/12 kojim je utvrđena primjena Dodatka
Sporazumu, kao i svih njegovih Izmjena i dopuna na pitanje visine plaće u javnim
službama. Pritom je odredbom čl. 51. st. 4. citiranog TKU/10 bilo propisano da ugovorne
strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu od 13. svibnja 2009., kao i sve
njegove Izmjene i dopune ili novi Sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega
proizlaze, kao i Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25.
studenog 2006., važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima
određenim tim dokumentima. Pritom je slično navedenom bilo propisano i u odredbi
čl. 51. st. 4. citiranog TKU/12. Zbog naprijed navedenog, Izmjene i dopune Dodatka
Sporazumu od 26. listopada 2011., a na koje se poziva tužitelj u svezi svog zahtjeva
za isplatu razlike plaće, predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor. Sud pritom
dodaje da sve navedeno proizlazi i iz činjenice da su Vlada RH i Sindikati javnih
službi 28. prosinca 2012. prihvatili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka
Sporazumu, radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5., a u svezi s čl. VII. st. 1. Izmjena
Dodatka Sporazumu. Stoga su uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe čl. III.
citiranih Izmjena Dodatka Sporazumu ispunjeni krajem 2015., s početkom primjene
od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja već citirane odredbe čl. III. Izmjena i
dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011.

23. Nadalje, iz priložene dokumentacije proizlazi da je DZS 28. kolovoza 2015.
objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015., a u kojoj



9 Poslovni broj: 1. Pr-2766/2021-10

procjeni se ističe da prva procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u drugom
tromjesečju 2015. realno veći za 1,2% u odnosu na isto tromjesečje u 2014. Nadalje,
DZS je 27. studenog 2015. objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za treće
tromjesečje 2015. u kojoj se navodi da prva procjena pokazuje da je tromjesečni BDP
u trećem tromjesečju 2015. realno veći za 2,8% u odnosu na isto tromjesečje 2014.
Osim toga, DZS je 4. ožujka 2016. objavio procjenu tromjesečnog BDP-a za četvrto
tromjesečje 2015. u kojoj je navedeno da je BDP realno veći za 1,9% u četvrtom
tromjesečju 2015., a u odnosu na isto tromjesečje 2014. Iz navedenog proizlazi da je
aritmetička sredina navedenih stopa rasta BDP-a 2% pa je stoga krajem studenog

2015. bio ispunjen uvjet iz članka III. Izmjena i dopuna za mjesec u kojem službeni
pokazatelji DZS-a ukazuju na poboljšanje stanja, odnosno na rast međugodišnjeg
realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto
razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom
sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva
uzastopna tromjesečja) te će se primjenjivati iza toga do prve sljedeće promjene
prema Izmjenama i dopunama, jer je ovim Izmjenama i dopunama ugovoreno da ako
se nešto isplaćuje ili povećava za mjesec u kojem službeni pokazatelji DZS-a ukažu
na poboljšanje stanja, odnosno na rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a
za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine)
prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta
međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) da će se primjenjivati
iza toga do prve sljedeće promjene prema Izmjenama i dopunama u sljedećem mjesecu,
pa se u smislu prije navedenog osnovica plaće u prosincu 2015. povećala na iznos od

5.415,37 kn.

24. U odnosu na područje primjene Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. te Arbitražne
odluke od 7. prosinca 2011. treba navesti da u predmetnom postupku nije bilo sporno
da su tužitelji u cijelom spornom razdoblju bili u radnom odnosu kod tuženika koji
predstavlja javnu ustanovu. Isplata plaće u skladu s povećanom osnovicom
predstavlja individualno pravo tužitelja prema tuženiku, kao njihovom poslodavcu, a
temeljem važećeg ugovora o radu, pri čemu navedeno pravo iz radnog odnosa
tužitelji mogu ostvarivati prema osnivaču ili prema tuženiku kao svom poslodavcu.
Međutim, sukladno čl. 43. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“
35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 - dalje: ZOO) svaki dužnik solidarne
obveze odgovara vjerovniku za cijeli dug i vjerovnik može zahtijevati ispunjenje od
koga hoće sve dok ne bude potpuno ispunjen, ali kada jedan dužnik ispuni dug,
obveza prestaje i svi se dužnici oslobađaju. Iz navedenog proizlazi da tužitelji mogu
zahtijevati ispunjenje duga u vidu isplate plaće u skladu s povećanom osnovicom i to
bilo od poslodavca, tj. konkretno tuženika, bilo od osnivača ustanove, odnosno da
isto znači da ne postoji obveza tužitelja da predmetnu tužbu podnose isključivo protiv
osnivača svog poslodavca. Obveza tuženika tužiteljima isplatiti razliku plaće prema
navedenoj osnovici od 5.415,37 kn, temeljem odredbe članka III. Izmjena i dopuna
Dodatka Sporazumu sklopljenog 26. listopada 2011. i temeljem Arbitražne odluke od

7. prosinca 2011., proizlazi iz čl. 8. st. 1. ZoR-a, kojim je propisano da su se u
radnom odnosu poslodavac i radnik dužni pridržavati odredbi ZoR-a i drugih zakona,
međunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom RH i
objavljeni, a koji su na snazi, drugih propisa, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu.



10 Poslovni broj: 1. Pr-2766/2021-10

25. Slijedom navedenog, ispunjeni su uvjeti za primjenu odredbe čl. VII. st. 1.
Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. Pri tome se u toj
odredbi navodi da ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u
nekom od razdoblja opisanih u člancima III.-IV. navedenih Izmjena i dopuna, da se
uskladba tada odgađa za onoliko tromjesečja koliko je trajao pad realnog
tromjesečnog BDP-a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Valja navesti da
iz citiranih podataka o realnom tromjesečnom stanju BDP-a u navedenim razdobljima
i koje je objavio DZS proizlazi da od četvrtog kvartala 2014. pa nadalje nije bilo
negativnog rasta BDP-a, već je upravo protivno tome, vidljivo da je BDP stalno
rastao. Pri tom se odredba čl. VII. st. 1. citiranih Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu od 26. listopada 2011. ne odnosi na povrat osnovice iz čl. III., već
isključivo na usklađenje osnovice iz čl. IV. i V. Izmjena Dodatka Sporazumu. Pri tome
ovaj sud smatra da je intencija Vlade RH bila povrat osnovice na razinu iz 2009., i to
na iznos od 5.415,37 kn. Osim toga, odgoda uskladbe dvanaest neprekidnih kvartala
iskorištena je kroz odredbu čl. IV. st. 5. Izmjena Dodatka Sporazumu i temeljem
Vjerodostojnog tumačenja od 28. prosinca 2012. obzirom je odredbom čl. IV. st. 5.
Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu bilo ugovoreno da ako se do 31. prosinca

2012. ne ispune pretpostavke iz čl. III. da će tada Vlada RH biti u obvezi korigirati i
isplatiti povećanu osnovicu plaće od 1. travnja 2013. pa nadalje. Obzirom na sve
naprijed navedeno, proizlazi da je tuženik, počevši od siječnja 2016. pa nadalje, bio
obvezan tužiteljima obračunavati i isplaćivati plaću po osnovici propisanoj Izmjenom i
dopunom Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011., odnosno sukladno osnovici
koja proizlazi iz uvećanja propisanog u odredbi čl. IV. Izmjena Dodatka Sporazumu.

26. Istaknuti prigovor zastare je neosnovan. Naime, sukladno odredbi čl. 232. st.

1. i 2. ZOR-a primjenjuje se petogodišnji rok zastare iz odredbe čl. 139. ZOR-a.
Tužba je u ovoj pravnoj stvari podnesena unutar predviđenog zastarnog roka od pet
godina dakle u odnosu na niti jedno utuženo potraživanje nije protekao petogodišnji
zastarni rok od dospijeća do podnošenja tužbe. Također je neosnovan i prigovor
promašene pasivne legitimacije budući su tužitelji nesporno zaposlenici tuženika koji
im je kao poslodavac u utuženom razdoblju i isplaćivao plaću.

27. Sud je tijekom postupka, spojio tužbe I.-II. tužitelja radi zajedničkog
raspravljanja i donošenja zajedničke odluke, budući je to po ocjeni ovog suda bilo
ekonomično i svrsishodno. Uzimajući u obzir naprijed navedeno, kao i okolnost da
tuženik nije osporavao visine postavljenih tužbenih zahtjeva isto kao ni zatraženi tijek
kamate to je sud usvojio navedene tužbene zahtjeve.

28. Na dosuđene mjesečne iznose razlike plaće, tužiteljima su dosuđene zatezne
kamate tekuće od 16.-og u svakom pojedinom mjesecu za protekli mjesec do isplate,
sukladno čl. 29. st. 1. ZOO-a i čl. 92. st. 3. ZOR-a.

29. Odluka o stopi zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a.

30. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 10. st. 1. ZPP-a, čl.

154. st. 1. ZPP-a, čl. 155. ZPP i čl. 156. ZPP-a, te su troškovi odmjereni sukladno
Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj
142/12, 103/14 i 118/14, dalje: Tarifa).



11 Poslovni broj: 1. Pr-2766/2021-10

31. Kako je svaki od tužitelja podnio pojedinačnu tužbu, to im pripada trošak
zastupanja po punomoćniku, prema postavljenim tužbenim zahtjevima, i to po Tbr.
7/1 75 bodova odnosno 750,00 kn, a što uvećano za 25% PDV-a iznosi 937,50 kn
po tužitelju.

32. Nakon donošenja rješenja o spajanju parnica, a budući su tužitelji zastupani
po istom punomoćniku, pripada im pravo na trošak zastupanja po odvjetniku za
svaku poduzetu radnju uvećanu prema Tbr. 36, tj. uz povišenje za 10 %. Tako im je
priznat trošak zastupanja na ročištu 17.10.2022. po Tbr.9/1 po 82,5 bodova, trošak
sastava podneska od 27.04.2022. po Tbr. 8/1 82,5 bodova što uz uvećanje od 25%
PDV-a iznosi 2.062,50 kn, a što valja podijeliti na dva tužitelja, tako da je svakom
valjalo dosuditi 1.031,25 kn odnosno sveukupno 1.968,75 kn svakome.

33. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na čl. 29. st. 2. ZOO-a i čl.

30. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17,
131/20) te su iste tužiteljima dosuđene od donošenja prvostupanjske presude do
isplate.

34. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 2. prosinca 2022.

Sudac:

   Siniša Marinović, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba
se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka, u roku 8 dana, od dana dostave prijepisa
odluke. Presuda kojom se završava spor u postupku male vrijednosti može se
pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1.,

2., 4.-6., 8.-11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

DNA:

1. pun. I.-tužitelja i II.-tužitelja

2. pun. tuženika


Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu