REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SESVETAMA
Industrijska cesta 15, Sesvete

Poslovni broj: 8-Pn-16/2021-36

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Općinski sud u Sesvetama, po sucu toga suda Ivi Raos, u pravnoj stvari tužiteljice
I. M. iz Z., ..., OIB: ... , zastupane po punomoćniku M. K. , odvjetniku iz Z.,

protiv tuženika T. M. iz S.   ... , OIB :.., zastupanog po punomoćniku N. R., odvjetniku

iz S., radi naknade štete, nakon održane glavne i javne  rasprave zaključene 21.

listopada 2022. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice, tužiteljice  osobno, punomoćnika

tuženika i tuženika osobno, 02. prosinca 2022.

p r e s u d i o j e

I. Nalaže se tuženiku T. M.iz S., ..., OIB: isplatiti tužiteljici I. M. iz Z. , OIB:  ... iznos od 45.000,00 kuna / 5.972,52 Eur, 1 Eur=7,53450 kuna, spripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 08. veljače 2021. do isplate po stopi određenoj prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, sve u roku od15 dana.

II. Nalaže se tuženiku T. M. iz S. ... OIB:... naknaditi tužiteljici I. M. iz Z., ..., OIB:... troškove postupka u iznosu od 18.025,00 kuna / 2.392,32 Eur, sazakonskom zateznom kamatom tekućom od 02. prosinca 2022. do isplate po stopi određenoj prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje  od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 08. veljače 2021. podnijela ovom sudu tužbu radi naknade
neimovinske štete u kojoj navodi kako je 2014. napadnuta u dva navrata od strane
tuženika i to 27. travnja 2014. na način da ju je tuženik čvrsto rukom uhvatio za vrat, odgurnuo nazad te joj rekao da ide pod nož da je zakolje te 13. kolovoza 2014. na način da je tužiteljici rekao “Ubit ću tebe i tvog jebača.“ Navodi kako su se zbog navedenih postupanja tuženika prema tužiteljici, vodili kazneni postupci protiv ovdje tuženika radi kaznenih djela protiv osobne slobode - prijetnje, opisana u čl. 139. st. 2. i 4. Kaznenog

2 Poslovni broj: 8 Pn-16/2021-36

zakona/11, a kažnjiva po čl. 139. st. 2. Kaznenog zakona/11 i to pred Općinskim sudom u
Novom Zagrebu pod posl. brojem K-478/15 te pred Općinskim kaznenim sudom u
Zagrebu pod posl. brojem K-1294/16, a koji postupci su okončani pravomoćnim
osuđujućim presudama. Ističe kako je opisanim postupanjima tuženik kod tužiteljice
izazvao opravdan osjećaj straha za vlastiti život i sigurnost te da je tužiteljica zbog
navedenih verbalnih napada tuženika koji se ogledaju u teškim prijetnjama usmrćivanjem
tužiteljice, pretrpjela neimovinsku štetu u vidu strahu za vlastiti život koja je tužiteljici
izazivala nelagodu, nije mogla spavati, bojala se napustiti vlastiti dom, nije imala apetita te
je patila od glavobolja i mučnina. Zbog opisanog protupravnog postupanja tuženika
tužiteljica je u duljem vremenskom razdoblju osjećala nelagodu i strah pa je takvim
protupravnim radnjama tuženika poremećen duševni mir tužiteljice i to na način da je
tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti sukladno čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima
(35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 dalje u tekstu: ZOO), pa joj pripada zaštita u smislu
odredbe čl. 1048. ZOO-a. Slijedom navedenog tužiteljica prema konačno postavljenom
tužbenom zahtjevu u podnesku od 26. srpnja 2022. predlaže sudu donijeti presudu kojom
će naložiti tuženiku naknaditi tužiteljici neimovinsku štetu u iznosu od 45.000,00 kn sa
zateznim kamatama i troškovima parničnog postupka.

2. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev
u cijelosti, nastanak štete, odgovornost za štetu kao i uzročno posljedičnu vezu između
radnji tuženika i navodno pretrpjele štete. Navodi kako se posljedice koje su se
manifestirale u zdravstvenom stanju tužiteljice ne mogu pripisati radnjama tuženika
obzirom na to da su iste posljedica psihičkih bolesti zbog kojih se tužiteljica liječila kako
prije tako i nakon štetnog događaja. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan u
cijelosti uz naknadu troškova postupka tuženiku.

3. Sud je tijekom postupka izveo dokaze uvidom u presudu Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj K-194/16 od.... (list 3-15 spisa), presudu Županijskog suda u Zadru posl. br. Kž 201/17 od... (list 16-19 spisa), medicinsku dokumentaciju za tužiteljicu (list 38-50 spisa; 58-420; 421-781 spisa), saslušane su stranke u postupku, provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku liječniku psihijatru prim. G. M., dr. med (list 855-865 spisa), isti se usmeno očitovao na prigovore na nalaz i mišljenje na glavnoj raspravi od 21. listopada 2022. (list875-877 spisa) te je izvršen uvid u spise Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni brojK-478/15 te Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj K-194/16.

4. Sud je odbio dokazni prijedlog tuženika za provođenjem dokaza saslušanjem
predloženih svjedoka s obzirom na to da su isti saslušani u svojstvu svjedoka u prethodno
navedenim kaznenim postupcima te je sud imao uvid u iskaze istih, a da su prethodno
navedenim izvedenim dokazima utvrđene sve relevantne činjenice za donošenje odluke u
ovoj pravnoj stvari. Također, odbijen je dokazni prijedlog tužitelja za provođenjem dokaza
saslušanjem u svojstvu svjedoka liječnice tužiteljice obzirom na to da je u postupku
određeno provođenje dokaza medicinskim vještačenjem po liječniku psihijatru kao i
podredno postavljeni dokazni prijedlog tuženika za provođenjem novog medicinskog
vještačenja, budući da je sud prihvatio nalaz i mišljenje vještaka prim.G. M. dr. med. kako je nastavno obrazloženo.

5. Na temelju izvedenih dokaza, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br.

3 Poslovni broj: 8 Pn-16/2021-36

53/91, 91/92, 112/99 i 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), sud je utvrdio tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

6. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja no sporna je pasivna
legitimacija, odgovornost tuženika za štetu, kao i uzročno posljedična veza između radnji
tuženika i nastale štete.

7. Na okolnost utvrđivanja odgovornosti za štetu nastalu u predmetnom štetnom
događaju sud je izvršio uvid u kaznene predmete Općinskog suda u Novom Zagrebu
poslovni broj K-478/15 i Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj K-1294/16,
saslušao stranke u postupku te izveo dokaz medicinskim vještačenjem po liječniku
psihijatru.

8. Čitanjem presude Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj K-478/15 od

... utvrđeno je kako je T. M. ovdje tuženik, proglašen krivim što je 27. travnja 2014.oko 16,00 sati, u dnevnom boravku obiteljske kuće na adresi svog prebivališta u S. K., ..., tijekom proslave rođendana zajedničke kćeri A. M. , zbog nesuglasica oko podjele zajedničke imovine, u nakani da ustraši svoju bivšu suprugu I. M. , imenovanu čvrsto rukom uhvatio zavrat i odgurnuo je unazad, te joj je rekao da ide po nož da je zakolje, na koji način je kod I. M. izazvao osjećaj ugroženosti i straha za vlastiti život, dakle drugom ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi, čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom – opisano u čl. 139 st. 2 i 4 KZ/11, a kažnjivo po čl. 139 st. 2 KZ/11 te je temeljem čl. 139 st. 2 KZ/11 okrivljeniku izrečena kazna zatvora u trajanju od 6 mjeseci te je temeljem čl. 56 KZ/11 prema okrivljeniku primijenjena uvjetna osuda kojom se istodobno određuje da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ukoliko okrivljenik u razdoblju od 2 godine ne počini novo kazneno djelo. Čitanjem presude Županijskog suda u Zadru posl. br. Kž 201/17 od 03. travnja 2019. utvrđeno je kako su žalba okrivljenika, ovdje tuženika i ovdje tužiteljice odbijene kao neosnovane te je potvrđena prvostupanjska presuda.

9. Čitanjem presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj K-1294/16
od ... utvrđeno je kako je okrivljenik T. M. , ovdje tuženik, proglašen krivim što je dana 13. kolovoza 2014. u kasnim večernjim satima, na otoku P., S.,..., s nakanom da ustraši svoju bivšu suprugu, oštećenu I. M., istoj u dva navrata rekao: "Ubit ću tebe i tvog jebača", a koje riječi su kod oštećene I. M. izazvale strah za vlastiti život, dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a kazneno djelo je počinjeno prema bliskoj osobi, čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode - prijetnju, opisano i kažnjivo po čl. 139. st. 2. u vezi st. 4. Kaznenog zakona/11 te je na temelju čl. 139. st. 2. Kaznenog zakona osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci te se na temelju čl. 56. Kaznenog zakona na okrivljenika primijenila uvjetna osuda kojom se odgađa izvršenje kazne zatvora te se ista neće izvršiti ukoliko okrivljenik u roku od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo. Čitanjem presude Županijskog suda u Rijeci posl. br. Kž-491/2017 od 03. srpnja 2019. utvrđeno je kako je žalba okrivljenika odbijena kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda.

10. Tužiteljica je u svom iskazu navela kako je nakon prijetnji i agresivnih napada
tuženika skrahirala. Navela je kako je tuženik i nadalje uznemirava verbalnim prijetnjama
te da se stoga kada zna da će doći makne, a kada je iznenadi svojim dolaskom da ostaje

4 Poslovni broj: 8 Pn-16/2021-36

zatvorena u apartmanu i ne izlazi van. Iskazala je kako je tuženik oduvijek bio agresivan
prema njoj i prema djeci. 2000. godine je dobila sindrom kroničnog umora, a da je on i
dalje inzistirao od nje da mora raditi kao i do tada, omalovažavao ju je pa je potražila
pomoć psihijatra. 2000, odnosno 2001. godine dijagnosticirana joj je depresija, doktori su
naveli da je to zbog njenog stanja nemoći. Bila je radoholičarka, te odjednom nije više
mogla raditi , a i dalje se tražilo od nje da obavlja sve i brigu oko djece. Navela je kako joj
se nakon 2014. drastično pogoršalo zdravstveno stanje, pati od nesanice, sanja kako vidi
tuženika s pištoljem ili da ju davi. Jedan period od straha nije mogla vidjeti ni auto boje
kakav tuženik ima. Iskazala je kako se nakon 2014. jako bojala, dijagnosticiran joj je
PTSP, dobila je gastritis od stresa, iritabilna crijeva, anginu pektoris te ginekološke
probleme. Više se nije htjela sastajati s tuženikom, na sudu se srušila u nesvijest kada ga
je vidjela. Premda je bila u vezi sa drugim čovjekom, 2014. zbog zdravstvenih problema
nije mogla imati djecu, premda je to njen partner tada htio. Na krstitkama unuka se od
straha srušila u nesvijest kada je vidjela da je tuženik došao te je završila na hitnoj.
Prilikom svih obiteljskih druženja izbjegava kontakt sa tuženikom. Na rođendan unuka, koji
je bio u subotu nije došla sve dok nije tuženik otišao. Navela je kako je išla do kuće u kojoj
živi tuženik, a koja je u zajedničkom vlasništvu, provjeriti bravu kada joj je kćer javila da on
nije tamo. Iskazala je da na moru imaju dva apartmana od kojih jedan koristi ona i njihova
djeca, dok drugi koristi tuženik te on može doći kada hoće i kako hoće a ona da to ne
može već joj kćerka javlja kada njega nema. Navela je kako prije braka nije imala psihičkih
problema.

11. Tuženik je u svom iskazu naveo kako je tužiteljica imala strahovitih psihičkih
problema prije braka, ubili su joj oca i brata, utapala se, skrivala se od majke u osnovnoj
školi, majka je napustila oca dok je bio živ. Birala mu je prijatelje dok su bili zajedno, a da
je 2012. na psihijatriji upoznala čovjeka, imala je ljubavnika. Naveo je kako je uzela preko
400 000,00 kuna te da sa njegovim novcima kupuje stan na srednju kćer. Iskazao je kako
od 27.1.2013. ne živi sa tužiteljicom premda je dva-tri puta dolazila kako bi mu se vratila
natrag no da joj nije mogao oprostiti ljubavnika. Preselila se u Dubravu gdje je imala
spremljen stan te da joj je on par puta vozio stvari i bio kod nje u stanu na ručku kojom
prilikom su bili sami. Iskazao je da je tužiteljica obiteljski nasilna, a da je nakon događaja

2014. izbjegava, ne naziva je, ne piše joj, izbjegava s djecom o njoj razgovarati. Vezano
za rođendan koji je spomenula tužiteljica koji je bio u subotu, naveo je da je pitao da li
može doći drugi dan, da nije tamo istovremeno sa tužiteljicom. Na krstitkama koje je
spomenula bio je u sasvim drugoj prostoriji, gdje je bila rodbina od zeta. Iskazao je kako
nema nikakav odnos sa tužiteljicom te da se s njom vidi samo na sudu. Tužiteljica od
djetinjstva ima strah od obitelji, ne konkretno od njega.

12. Sud nije poklonio vjeru iskazu tuženika obzirom na to da je suprotan ostalim
izvedenim dokazima kojima je utvrđeno da su odnosi između stranaka ozbiljno narušeni,
da je tuženik tužiteljici ozbiljno prijetio i pri tome kod iste izazvao opravdan strah za vlastiti
život. Navedeno potvrđuju i pravomoćne presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu
poslovni broj K-1294/16 od ... i Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj K-478/15 od... kojima je tuženik proglašen krivim za počinjenje kaznenih dijela prijetnje prema bliskoj osobi,ovdje tužiteljici, kao i medicinska dokumentacija iz koje je vidljivo da je tužiteljica neposredno nakon štetnih događaja na psihičkom planu prvotno razvila simptomatiku Akutne stresne reakcije, te nastavno pogoršanje simptomatike Depresivnog poremećaja (F32) uz razvoj elemenata
komorbiditetnog PTSP-a (F43.1).

5 Poslovni broj: 8 Pn-16/2021-36

13. Odgovornost tuženika u ovoj pravnoj stvari valja prosuđivati prema kriteriju
subjektivne odgovornosti, u smislu odredbe članka 1045. ZOO-a ("Narodne novine" br.
35/05, 41/08, 125/11 i 78/15). Prema toj odredbi, onaj tko drugome prouzroči štetu, dužan
ju je naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Ovdje se radi o
principu pretpostavljene krivnje, kod kojeg tuženik mora dokazivati da je šteta nastala bez
njegove krivnje, pri čemu se presumira samo obična nepažnja. Tuženik tijekom postupka,
osim poricanja navoda tužbe, nije predlagao izvođenje adekvatnih dokaza. Osim što je
tuženik pravomoćnim presudama proglašen krivim za počinjenje kaznenih dijela prijetnje
prema tužiteljici, sud je u ovom postupku temeljem izvedenih dokaza utvrdio da je tuženik
odgovoran za štetu koja je nastala tužiteljici u vidu povrede prava osobnosti koju je
prouzročio tuženik svojim radnjama.

14. Na okolnost uzročno posljedične veze između štetnih događaja i nastale štete kao i opsega i visine štete nastale tužiteljici izvršen je uvid u medicinsku dokumentaciju te je provedeno liječničko vještačenje po liječniku vještaku psihijatru prim. G. M. dr. med., a saslušana je i tužiteljica.

15. Iz nalaza i mišljenja liječnika vještaka prim. G. M. , dr. med.proizlazi kako je tužiteljica bila izložena štetnom događaju 27. travnja i 13. kolovoza 2014.Tužiteljica je na psihičkom planu prvotno razvila simptomatiku Akutne stresne reakcije, te nastavno pogoršanje simptomatike Depresivnog poremećaja (F32) uz razvoj elemenata komorbiditetnog PTSP-a (F43.1). Navedeno proizlazi iz priložene medicinske dokumentacije. Naime, tužiteljica je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bila izložena situacijama stresogenog potencijala u vidu realne bojazni po tjelesni integritet pa i život, što je i dovelo do razvoja pogoršanja psihičkog poremećaja, no i razvoja komorbiditeta. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem bilježi se opisana simptomatika. Utvrđeno je kako između štetnog događaja i razvoja psihičkih poremećaja, postoji izravna uzročno-posljedična veza. Slijedom navedenog, u tužiteljice je došlo do povrede duševnog zdravlja. Tužiteljica je pri štetnim događajima trpjela kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma psihotraume i prilagodbe na novonastalo stanje trpjela je umjereni do jaki oscilirajući strah do sveukupno 6 dana, te potom umjereni oscilirajući strah do sveukupno do 4 tjedna. Po navedenom trpio je slabiji oscilirajući strah do sveukupno 12 tjedana. Zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg do umjerenog intenziteta, u situacijama koje je podsjećaju na štetni događaj. Duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti ocijenjene su sa 10%, te će tužiteljica u tom omjeru morati ulagati pojačane napore u svim životu.

16. Po prigovoru tuženika na izrađen nalaz i mišljenje sudski vještak prim. G.M., dr. med na ročištu održanom 21. listopada 2022. iskazao je da je svoj nalaz i mišljenje sačinio temeljem detaljne analize podataka iz spisu, priložene medicinske dokumentacije uključujući i preslike osobnog zdravstvenog kartona tužiteljice, te konačnog rezultata vlastitog ispitivanja i pregleda tužiteljice te da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja od 5. srpnja 2022. godine. Naveo je kako je analizirana medicinska dokumentacija od 8. siječnja 2001. pa nadalje, do prije štetnog događaja. Istaknuo je da se radilo o psihijatrijsko medicinskoj dokumentaciji te da stoga smatram da nije potreban uvid u preslik osobnog zdravstvenog kartona u tom razdoblju. Iskazao je kako je tužiteljica bila izložena štetnom događaju u dva navrata 27. travnja 2014. i 13. kolovoza 2014., a s obzirom na vrstu i dinamiku događanja trajanje i intenzitet pretrpljenog straha ocjenjuje u kumulativnom iznosu. Naveo je kako je sukladno rješenju suda vještačio kompletnu osobu u konkretnom slučaju i u konkretno vrijeme te se ocjena kvalifikatornih okolnosti odnosi

6 Poslovni broj: 8 Pn-16/2021-36

isključivo na predmetni štetni odgađaj. Trajne posljedice odnosno smanjenje životnih
aktivnosti kod tužiteljice očituju se u njenoj smanjenoj slobodi u osobnom, obiteljskom i
socijalnom funkcioniranju na način kako je opisano u psihičkom statusu pisanog nalaza i
mišljenja. Iskazao je kako se završetak liječenja tužiteljice može definirati kao svibanj

2021. kada se navodi da nema promjene u statusu psihičkih funkcija. Kumulativno su u
nalazu i mišljenju navedeni podaci o trajanju straha, duševnih boli za oba štetna događaja.
Kao što je vidljivo iz medicinske dokumentacije tužiteljica je nakon predmetnih štetnih
događaja nastavila ekstenzivno psihijatrijsko liječenje, koje uključuje i višekratna bolnička
liječenja uz primjenu različitih psihofarmaka odnosno antidepresiva, anksiolitika i
stabilizatora raspoloženja. Navedeni lijekovi jesu u funkciji poboljšanja odnosno
stabilizacije raspoloženja i smanjenja osjećaja napetosti i tjeskobe međutim nije za
očekivati od istih apsolutnu učinkovitost odnosno posljedično oporavak psihičkog
poremećaja dakle oni u određenoj mjeri mogu ublažiti simptomatiku i dijelom spriječiti
pogoršanje istih a to se odnosi na konkretnu osobu tuženika te intenzitet straha. Iskazao je
kako je razmatran psihički poremećaj u tužiteljice zbog kojeg se liječila i prije predmetnog
štetnog događa i to iz relevantne psihijatrijske medicinske dokumentacije, tako da smatra
da uspoređivanje iste sa podacima iz preslike osobnog zdravstvenog kartona u tom
razdoblju ne bi bilo od nikakvog značenja. Naveo je kako je u svom pisanom nalazu i
mišljenju istaknuo da je tužiteljica kao posljedicu predmetnog štetnog događaja razvila
pogoršanje simptomatike od prije prisutnog depresivnog poremećaja uz razvoj
simptomatike komorbiditetnog PTSP-a. To navedeno proizlazi iz priložene medicinske
dokumentacije kao i rezultata vlastitog ispitivanja učinjenog u svrhu izrade nalaza i
mišljenja. Naveo je kako je moguće da nepovoljno odrastanje u djetinjstvu, odnosno
određeni hereditarni učinci imaju utjecaj na ocjenu kvalifikatornih okolnosti uzimajući u
obzir prijašnje psihijatrijsko liječenje tužiteljice no da se u konkretnom slučaju ocjena
kvalifikatornih okolnosti odnosi isključivo na predmetni štetni događaj.

16. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje liječnika vještaka, budući da je jasan i
obrazložen, bez proturječnosti u samome nalazu i mišljenju te u skladu s ostalim dokazima
izvedenim u tijeku postupka, dok su svi prigovori otklonjeni usmenim obrazloženjem
liječnika vještaka na ročištu.

17. Cijeneći utvrđene činjenice i to posebice trajanje i intenzitet fizičkih bolova i
straha, sud nalazi da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti u vidu povrede prava na
tjelesno i duševno zdravlje, čime joj je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2 u vezi s čl.

1046. ZOO).

18. Prilikom odmjeravanja visine pravične novčane naknade sukladno odredbi čl.

1100. st. 2. ZOO, sud je vodio računa o jačini i trajanju pretrpljenih duševnih boli i straha te
umanjenja životne aktivnosti tužiteljice.

19. Prema ocjeni ovoga suda svaki od elemenata o kojima ovisi visina pravične
novčane naknade mogu i sami za sebe biti dovoljan razlog koji opravdava dosuđivanje
tužitelju pravične novčane naknade. Stoga je radi pravilne ocjene visine pravične novčane
naknade u ovom konkretnom slučaju potrebno ocijeniti koji bi iznos pravične novčane
naknade pripao tužiteljici da je svaki od navedenih kriterija samostalna osnova za dosudu
takve naknade zbog povrede prava osobnosti.

20. Također, tužiteljica je pri štetnim događajima trpjela kratkotrajan primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma psihotraume i prilagodbe na

7 Poslovni broj: 8 Pn-16/2021-36

novonastalo stanje trpjela je umjereni do jaki oscilirajući strah do sveukupno 6 dana, te
potom umjereni oscilirajući strah do sveukupno do 4 tjedna. Po navedenom trpio je slabiji
oscilirajući strah do sveukupno 12 tjedana. Zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah
slabijeg do umjerenog intenziteta, u situacijama koje je podsjećaju na štetni događaj.
Duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti ocijenjene su sa 10%, te će tužiteljica u
tom omjeru morati ulagati pojačane napore u svim životu.

21. Cijeneći vrstu i intenzitet pretrpljenog straha, te duljinu njegova trajanja, sud
smatra da tužiteljici po osnovi pretrpljenoga straha kao samostalne osnove za dosudu
pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti pripada naknada u iznosu od

30.000,00 kn.

22. Budući da je tužiteljici uslijed predmetnog smanjena životna aktivnost, a imajući
u vidu trajnost posljedica, kao i oblike u kojima se iste ispoljavaju, sud smatra da tužiteljici
po osnovi duševnih boli zbog smanjene životne aktivnosti kao samostalnoj osnovi za
dosudu pripada dosuda pravične novčane naknade u iznosu od 15.000,00 kn.

23. U skladu s iznesenim, tužiteljici bi pripadao ukupan iznos od 45.000,00 kn, to je
prihvaćen tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti kao osnovan.

24. Prihvaćen je i zahtjev tužiteljice na isplatu zateznih kamata na dosuđeni iznos
neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu i to temeljem odredbe čl. 1103.
ZOO, kojom je propisano da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom
podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Kako je na
temelju provedenog medicinskog vještačenja i uvida u medicinsku dokumentaciju
tužiteljice utvrđeno da je liječenje završeno u svibnju 2021., to je prihvaćen tužbeni zahtjev
za isplatu zateznih kamata koje na glavnicu teku od podnošenja tužbe u ovom predmetu.
Odluka o visini stope zateznih kamata donesena je na temelju odredbe čl. 29. st. 2. ZOO.

25. Tužiteljici su dosuđeni i troškovi postupka, u skladu s uspjehom u sporu,
primjenom odredbe čl. 154. st. 1. ZPP, a koji su bili potrebni za vođenje ove parnice u
skladu s odredbom čl. 155. ZPP. Tako su tužiteljici, kao potrebni, dosuđeni troškovi
zastupanja po odvjetniku u visini određenoj Tarifom o nagradama i naknadi troškova za
rad odvjetnika (Narodne novine, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 i 37/22, dalje: Tarifa), te
vrijednosti predmeta spora. Priznat joj je trošak sastava tužbe u visini od 100 bodova (Tbr.

7. točka 1.), trošak sastava podneska od 30. travnja 2021. u visini od 100 bodova (Tbr. 8.
točka 1.), trošak sastava podneska od 11. lipnja 2021., 21. srpnja 2021., 30. srpnja 2021.,

26. srpnja 2022. te 20. listopada 2022. u visini od po 50 bodova za svaki podnesak
obzirom na to da se ne radi o obrazloženim podnescima za sastav kojih bi tužiteljici
pripadala naknada u punom iznosu već se radi o ostalim podnescima kojima se dostavlja
medicinska dokumentacija te specificira tužbeni zahtjev (Tbr.8 točka 3 Traife), trošak
zastupanja na ročištima 07. srpnja 2021., 27. siječnja 2022., 08. ožujka 2022. i 21.
listopada 2022. u visini od 100 bodova za svako (Tbr. 9. točka 1.), dakle ukupno 850
bodova, što uvećano za vrijednost boda od 15,00 kuna (Tbr. 50. Tarife) i za porez na
dodanu vrijednost (Tbr. 42. Tarife), iznosi 15.937,50 kn. Tome je valjalo pribrojiti trošak
medicinskog vještačenja od 3.000,00 kn te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od
475,00 kn i presudu u iznosu od 800,00 kn, tako da troškovi tužiteljice iznose ukupno

20.212,50 kuna no kako je tužitelj postavljenim zahtjevom za naknadu troškova od 21.
listopada 2022. potraživao naknadu iznosa od 18.025,00 kn to mu je i dosuđena naknada
u navedenom iznosu.

8 Poslovni broj: 8 Pn-16/2021-36

26. Na tako određen trošak tužiteljici su dosuđene zatezne kamate koje teku od
dana donošenja ove presude do isplate, na temelju čl. 30. st. 3. Ovršnog zakona (Narodne
novine 112/12, 25/13, 93/14, 57/16 i 73/17), po stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO.

U Sesvetama, 02. prosinca 2022.

Sudac

Iva Raos v.r.

 

 

 

 

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Županijskom sudu u roku
15 dana od dana ročišta za objavu presude (za stranku koja je bila uredno obaviještena o
ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku od 15 dana po primitku presude
(za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a
podnosi se putem ovog suda u dva istovjetna primjerka za sud i po jedan za svaku
protivnu stranku.

DNA:

1. Punomoćniku tužiteljice, uz rj o pristojbi na presudu 2. Punomoćniku tuženika