Pristupanje sadržaju
1
Poslovni broj: 1 Pn-346/2019-52
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SESVETAMA
Industrijska cesta 15, Sesvete
Poslovni broj: 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
I
P R E S U D A
Općinski sud u Sesvetama, po sucu ovog suda Željki Bajzek u parničnom predmetu tužitelja J.M. iz , OIB: ..., zastupan po I.R., odvjetniku iz O.d.B. i p., iz Z., protiv tuženika HUO, OIB:..., zastupano po A.Ž., odvjetniku iz O.d.Ž & p. d.o.o., Z. radi , nakon provedene javne i glavne rasprave zaključene dana u prisutnosti , 2022.,
r i j e š i o j e
Dozvoljava se preinaka tužbe.
p r e s u d i o j e
I Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 81.000,00 kn/ 10.750,55 eur1 zajedno sa zateznom kamatom koja na iznos od 37.000,00 kn /4.910,74 eur1 teče od 30.5.2017. do isplate, a na iznos od 44.000,00 kn/ 5.839,80 eur1 teče od 11.10.2022. pa do isplate, s time da je kamata određena po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatu utvrđuje Hrvatska narodna banka u roku od 15 dana.
II Odbija se tužitelj sa dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 17.000,00 kn/ 2.256,29 eur1 zajedno sa zateznim kamatama te sa kamatama na iznos od 37.000,00 kn/ 4.910,74 eur1 za razdoblje od 31.10.2013. do 29.5.2017. te na iznos od 44.000,00 kn / 5.839,80 eur1 od 31.10.2013. do 10.10.2022.
III Nalaže tuženiku da tužitelju naknadi trošak postupka u iznosu od 33.441,00 kn/ 4.438,38 eur1 zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, kamata određena po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatu utvrđuje Hrvatska narodna banka u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj tvrdi da je stradao u prometnoj nesreći koja se desila dana 1.9.2013. koju nesreću je skrivio K. M.-K. upravljajući vozilom inozemnih registracijskih oznaka LYL-.... (H) zbog čega je u kaznenom postupku koji se vodio pred Općinskim sudom u Zadru poslovni broj K-779/13 proglašen krivim za izazivanje prometne nezgode.
2. U predmetnom štetnom događaju tužitelj je zadobio niz povreda te stoga potražuje naknadu štete s osnova povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje budući je trpio fizičke bolove, strah jer mu je smanjena životna aktivnost, a nastupilo je i naruženje.
3. Tuženik u svom odgovoru na tužbu osporava tužbeni zahtjev u cijelosti te ističe prigovor zastare.
4. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u spis Općinskog suda u Zadru, poslovni broj K-779/13, medicinsku dokumentaciju za tužitelja, potvrdu D. O., isplatne liste, izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad, proveo medicinsko vještačenje po dr. R. R. i dr. G. M., saslušao liječnike vještake.
5. Uvidom u spis Općinskog suda u Zadru K-779/13 utvrđeno je da je donesena presuda o kaznenom nalogu te je temeljem člana 541 Zakona o kaznenom postupku (dalje ZKP/08) izdan kazneni nalog i K. M. – K. proglašena krivom da je dana 1.9.2013. godine u 12,40 sati u mjestu P. na raskrižju DC... i spojne ceste ulaza na A1 čvor P. upravljajući osobnim automobilom marke O. I. reg. oznake LYL-...(H) po DC ... središnjom prometnom trakom namijenjenoj za skretanje u lijevo krećući se iz smjera jugoistoka u smjeru sjeverozapada protivno odredbama člana 57 stav 2 Zakona o sigurnosti prometa na cestama iako svjesna da je kao vozač vozila koje skreće u lijevo dužna propustiti vozila koja dolaze iz suprotnog smjera zadržavajući smjer svog kretanja lakomisleno držeći da neće ugroziti druge sudionike u prometu započela skretanje u lijevo iako je u tom trenutku iz suprotnog smjera nailazio osobni automobil marke H. A. reg. oznake ZD-... kojim je upravljao J. M. iz smjera sjeverozapada prema jugoistoku i pritom zadržavao smjer kretanja pa je uslijed tako oduzete prednosti prolaska prednjim lijevim bočnim dijelom svog vozila udario u prednji lijevi dio vozila O. I. od čega se vozilo kojim je upravljao J. M. odbilo te se u zanošenju višestruko rotiralo po kolniku, a zatim zadnjim desnim dijelom udarilo u kameni usjek izvan kolnika pa se odbilo i vratilo na kolnik a kojom prilikom je vozač J. M. zadobio prijelom trećeg lumbalnog kralješka koja ozljeda je teške naravi,
dakle, iz nehaja, kao sudionica u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvala opasnost za život i tijelo ljudi te je prouzročila tešku tjelesnu ozljedu druge osobe,
čime je počinila kazneno djelo protiv sigurnosti prometa, izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano po članu 227 stav 1 i 2 Kaznenog zakona a kažnjivo po čl. 227 stav 2 Kaznenog zakon (KZ/11)
pa joj je temeljem naprijed navedene odredbe Kaznenog zakona izrečena kazna zatvora u trajanju od 6 mjeseci, a temeljem članka 56 KZ-a na istu se primjenjuje uvjetna osuda
te izrečena kazna zatvora neće biti izvršena ako okrivljena u roku provjeravanja od dvije godine ne počini novo kazneno djelo, a ukoliko u vremenu provjeravanja počini kazneno djelo, uvjetna osuda se može opozvati.
Temeljem člana 148 stav 1 u svezi čl. 145 stav 2 t. 1 i 6 ZKP/08 okrivljena je dužna snositi troškove iz kaznenog postupka.
Navedena presuda postala je pravomoćna 28. prosinca 2014. godine.
6. Temeljem članka 12 stav 3 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22- dalje u tekstu: ZPP) u parničnom postupku sud je u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu Kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim.
7. Tuženik je stavio prigovor suodgovornosti za nastanak štetnog događaja.
8. U tijeku postupka obje stranke odustale su od provođenja prometnog vještačenja na okolnosti dinamike nastanka štetnog događaja.
9. Točno je da je građanskopravna odgovornost šira od kaznene, no kako su stranke odustale od provođenja prometnog vještačenja, na okolnosti dinamike nastanka štetnog događaja, sud nije bio u mogućnosti utvrditi doprinos tužitelja štetnom događaju već je isključivo ostala vezanost suda za pravomoćnu kaznenu presudu.
10. Iz medicinske dokumentacije kao i iz nalaza i mišljenja liječnika vještaka dr. R. R. i dr. G. M. proizlazi da je tužitelj u štetnom događaju zadobio Sy lumbosacrale 1.sin posttraumatica, St post op laminectomia. decompressiva vertebrarum L2 et L3 et post spodilodesin posterior transpedn L1-L5, St post op sec. Magerle ppt fract compress ("burst) vert L3 (1.9.13.) St post op Extractio alenthesis (30.11.15.).
11. Uslijed zadobivenih ozljeda tužitelj je trpio bolove, strah, smanjena mu je životna aktivnost, zaostalo je naruženje te mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega.
12. S obzirom na primjedbe, na raspravi 2.3.2022. saslušan je G. M. koji je istaknuo da sa psihijatrijskog staništa kod tužitelja nisu zaostale posljedice dok je na raspravi 18.10.2022. dr. R. R. ostao kod svog pisanog nalaza i mišljenja u pogledu ocjene trajnih posljedica, bolova te tuđe pomoći i njege. Izvršio je korekciju procjene naružena navodeći da se radi o srednjem stupnju naruženja vidljivo trećim osobama ponekad. Što se tiče trajnih posljedica, iste prema vještaku proizlaze iz težine ozljede i radi se o teškoj tjelesnoj ozljedi opasnoj po život, dugotrajnosti liječenja te potrebi za dvije operacije specijalista neurokirurga. Tužitelj je u štetnom događaju zadobio ne samo kompresivnu frakturu L3 kralješka nego i frakturu poprečnih nastavaka kralježaka L2 do L4 koji su zahtijevali tzv. stražnju spondilodezu L1 do L5. U tijeku liječenja na kontrolnom MSCT LS kralježnice od 30.8.2014. navodi se fragment gornje plohe L3 da prominira za 6 do 7 mm dorzalno a postoji i anteriorni pomak L2 kralješka za 5 mm što je tijekom liječenja objektivizirano vjerodostojnim radiološkim nalazom koji ukazuje na postoperativni instabilitet.
13. Dr. R. je pregledao tužitelja te uzeo anamnestičke podatke te utvrdio da kod tužitelja postoji smanjenje i bolnost prilikom izvođenja kretnji u sve tri ravne LS kralježnice zbog čega tužitelj trpi bolove trajno i uobičajene radnje i kretnje izvodi otežanije (sagibanje) .
14. Što se pak tiče bolova, teški bolovi proizlaze iz činjenice postoperativnog boravka u bolnici u trajanju od 12 dana a slabijeg intenziteta cca. 3 mjeseca i vezani su ponajprije uz razdoblje nošenja Jewet ortoze i medicinske stacione rehabilitacije što upućuje da je tužitelj kontinuirano uzimao i analgetsku terapiju za koju terapiju ne treba recept obiteljskog liječnika niti isti trebaju biti navedeni u medicinskoj dokumentaciji. Ove činjenice tužitelj je potvrdio prilikom pregleda.
15. Tuđa pomoć i njega proizlazi iz bolova i nošenja ortoze u postooperativnom tijeku.
16. Invalidnost od 18% odnosi se isključivo na kirurški aspekt i očituje se u svakodnevnom životu u otežanom sagibanju, bolovima nižeg stupnja koji i dalje traju uz trnce u nogama i duže kretnje. Kod pregleda tužitelja utvrđeno je otežano sagibanje naprijed nazad i granično bolno.
Tegobe i smetnje kao posljedice vezane su uz tešku tjelesnu ozljedu koja je zahtijevala dugotrajno liječenje kontrolne preglede specijalista fizijatra. Tužitelj je došao na pregled kod specijaliste neurokirurga boljeg općeg i lokalnog stanja što prema vještaku ne znači da nije u nekom daljnjem rehabilitacijskom tijeku osjećao i trpio posljedice i tegobe koje su uobičajene za ovakvu vrstu teške tjelesne ozljede. Tužitelj je u nekoliko navrata liječen kod specijaliste fizijatra i obavljao je stacionarnu fizikalnu terapiju neposredno nakon ozljeda, a na EMSCT u ranom postoperativnom tijeku 30.8.2014. gdje se vidi i nakon godinu dana je još uvijek vidljiv koštani pomak L3 kraljšeka i L2 kralješka (prvog 6 mm a drugog 5 mm).
17. Nalaz i mišljenje vještaka sud je prihvatio u cijelosti jer je isti dan objektivno i u skladu sa pravilima struke, a vještaci su se očitovali detaljno o svim primjedbama.
18. Tuženik je istaknuo prigovor zastare.
19. Prema članku 230 stav 1 i 2 Zakona o obveznim odnosima, tražbina naknade štete zastarijeva za 3 godine od kad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila, a u svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za 5 godina od kad je šteta nastala.
20. U sudskoj praksi ocijenjeno je da je oštećenik saznao za štetu za pretrpljene fizičke bolove vrijeme kada su ti bolovi prestali a najkasnije kada završi liječenje i stabilizira se tužiteljevo zdravlje narušeno štetnim događajem, kod pretrpljenih duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti trenutak saznanja je vrijeme kad se završi liječenje i stabilizira tužiteljevo zdravlje odnosno kad je tužitelj saznao za trajne posljedice zadobivenih ozljeda, za pretrpljene duševne boli zbog naruženja kad je postalo izvjesno da se posljedice zadobivene ozljede koje znače naruženje ne mogu više ukloniti ni bitno smanjiti, za strah kad je prestao, odnosno kad je postalo izvjesno njegovo trajnije postojanje, a za naknadu s osnova tuđe pomoći i njege kad je prestala potreba za tom pomoći. Što se pak tiče saznanja o osobi koja je učinila štetu je vrijeme kada su oštećenoj osobi dostupni podaci o osobi štetnika sa potrebnim podacima za poduzimanje odgovarajućih radnji u svrhu ostvarivanja štete.
21. Prema čl. 231 stav 1 ZOO-a kad je šteta prouzročena kaznenim djelom, a za kazneni progon je predviđen dulji rok zastare, zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru kaznenog djela.
22. U konkretnom slučaju radi se o kaznenom djelu za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju duljem od godine dana pa je prema čl. 81 KZ-a rok zastare 10 godina. U odredbi člana 231 riječ je o dodatnoj zaštiti oštećenika jer predviđa da kad je šteta prouzročena kaznenim djelom, a za kazneno je gonjenje predviđen dulji rok zastare, zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru kaznenog progona. Dulji zastarni rok iz ovog članka smije se primijeniti samo kad je kaznenom presudom utvrđeno a što je ovdje slučaj, da je šteta prouzročena kaznenim djelom. Taj se rok ne smije primijeniti kad je kazneni postupak dovršen odlukom koja nije osuđujuća za odgovornu osobu. U konkretnom slučaju je donesena pravomoćna osuđujuća presuda.
Kad je šteta počinjena kaznenim djelom tada za svaku vrstu štete ako se postavi pitanje zastare valja utvrditi je li nastupila prema odredbi članka 230 ili 231 ZOO-a te primijeniti onaj propis po kojem zastara nije nastupila.
23. Uzimajući u obzir da je liječenje završeno 14.6.2016., te da je šteta prouzročena kaznenim djelom za koji je zastara 10 godina, tužba je podnesena 29.5.2017., prigovor zastare je neosnovan.
24. Time je povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta, čl. 19. st. 2. u vezi s čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15 - dalje u tekstu: ZOO).
25. Utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu čl. 1100 st. 1 ZOO-a.
26. Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi: fizičke bolove, duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, strah te naruženje.
27. One su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO-a kriteriji, odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.
28. Tužitelj zahtijeva naknadu za pretrpljene fizičke bolove.
29. Tužitelj je bolove jakog intenziteta trpio 15 dana (12 dana plus 3 dana hospitalizacije), srednjeg intenziteta 90 dana te slabijeg intenziteta 120 dana te su bolovi ocijenjeni kumulativno tijekom liječenja dok bolovi slabijeg intenziteta koje osjeća i danas ulaze u procjenu trajnih posljedica.
30. Sve te okolnosti u smislu čl. 1100. st. 1. i 2 ZOO-a daju podlogu za zaključak da je zahtjev tužitelja za novčanu naknadu s tog osnova opravdan pa je stoga sud tužitelju s tog osnova dosudio pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 40.000,00 kn.
31. Tužitelj je u štetnom događaju trpio kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. U sklopu prilagodbe na novonastalo stanje, trpio je sekundarni strah umjerenog do jakog oscilirajućeg intenziteta sveukupno 3 dana te potom umjerenog oscilirajućeg intenziteta sveukupno do 2 tjedna a po navedenom trpio je slabiji oscilirajući strah sveukupno do 3 mjeseca
32. Tako utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja osnova su za dosuđenje pravične novčane naknade tužiteljici u skladu sa čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a, pa je s tog osnova sud tužiteljici dosudio iznos od 16.000,00 kn.
33. Zadobivene ozljede umanjile su životnu aktivnost tužitelja u omjeru od 18%, te će tužitelj u tom omjeru morati ulagati pojačane napore u svom životu. Trajne posljedice se očituju u otežanom sagibanju, bolovima nižeg stupnja koji i dalje traju uz trnce u nogama i duže kretnje.
34. Stoga je temeljem čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a zahtjev tužitelja osnovan i sud mu je s tog osnova priznao naknadu u iznosu od 25.000,00 kn.
35. Kod tužitelja je nastupilo i naruženje velikog stupnja u vidu ožiljaka oko 25 cm vidljiv trećim osobama ponekad, stoga je temeljem čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a zahtjev tužitelja osnovan i sud mu je s tog osnova priznao naknadu u iznosu od 33.000,00 kn.
36. Sud je tužitelju s osnova cjelokupne neimovinske štete priznao naknadu u iznosu od 114.000,00 kn.
37. Tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega 135 dana po 2 sata dnevno (nošenje Jewet ortoze ) te dodano 30 dana po 1 sat ili ukupno 300 sati.
38. S obzirom na prigovor zastare točno je da je potreba za tuđom pomoći i njegom prestala 14.1.2014., da je tužba podnesena 29.5.2017., ali s obzirom na naprijed navedeno valjalo je primijeniti zastarni rok od 10 godina s obzirom na počinjenje kaznenog djela.
39. Kako se radi o besplatnom pružanju tuđe pomoći i njege, sud je tužitelju s tog osnova odredio naknadu u iznosu od 6.000,00 kn ili 20,00 kn po satu.
40. Sud je tužitelju s osnova cjelokupne neimovinske štete te štete s osnova tuđe pomoći i njege priznao naknadu u iznosu od 120.000,00 kn. Kako je tužitelju već isplaćen iznos od 39.000,00 kn, sud mu je dodatno priznao naknadu u iznosu od 81.000,00 kn.
41. Kako je tužitelj postavio zahtjev u iznosu od 98.000,00 kn, s preostalim dijelom zahtjeva u iznosu od 17.000,00 kn valjalo ga je odbiti.
42. Što se tiče zatezne kamate, budući je sud dopustio povećanje tužbenog zahtjeva, na iznos od 37.000,00 kn kamata teče od dana podnošenja tužbe (čl. 1103 ZOO-a) 30.5.2017. do isplate, a na dio povišenog zahtjeva u iznosu od 44.000,00 kn, kamata teče od 11.10.2022. pa do isplate.
43. Kako je tužitelj postavio zahtjev za isplatom kamate od 31.10.2013., sa kamatom na iznos od 37.000,00 kn valjalo ga je odbiti za razdoblje od 31.10.2013. do 29.5.2017., a na iznos od 44.000,00 kn od 31.10.2013. do 10.10.2022.
44. Što se tiče izgubljene zarade, tužitelj je taj dio zahtjeva povukao na ročištu 9.11.2022. u iznosu od 2.893,44 kn.
45. Što se tiče povećanja tužbenog zahtjeva, kako je već navedeno, sud je dozvolio preinaku i ne radi se o zastari jer odlučujući o visini pravične novčane naknade ovaj sud je imao u vidu Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete, a koji, iako ne predstavljaju matematičku formulu za izračunavanje pravične novčane naknade, ipak osiguravaju da u praksi sudova ne bi bilo bitnih odstupanja u sličnim situacijama. Na drugoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. zauzeto je pravno shvaćanje koje glasi: “Mijenjaju se Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete VSRH od 29. studenog 2002., br. Su-1331-VI/02 i 1372-11/02, u primjeni Zakona o obveznim odnosima (“Narodne novine”, broj 53/91., 73/91., 111/93., 3/94., 7/96., 91/96., 112/99. i 88/01.) na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%. Navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (50%) u primjeni Zakona o obveznim odnosima (“narodne novine”, broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18. - dalje: ZOO/05) kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, primjenjivat će se i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05.” Posebno je za istaknuti, dakle, da se Izmjena Orijentacijskih kriterija primjenjuje na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja (ubuduće), tj. od dana prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela VSRH (15. lipnja 2020.). Imajući u vidu sve kriterije predviđene odredbom članka 1100. ZOO-a, izmijenjene Orijentacijske kriterije VSRH-a, kao i specifične okolnosti konkretnog slučaja, prema mišljenju ovog suda, tužitelj bi imao pravo na pravičnu novčanu naknadu u dosuđenom iznosu.
46. Odluka o trošku temelji se na čl. 154. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14 - dalje u tekstu: ZPP). Tuženik je dužan tužitelju naknaditi trošak medicinskog vještačenja u iznosu 2.200,00 kn, trošak pristojbe na tužbu 749,00 kn, na presudu 1.359,00 kn te trošak zastupanja po punomoćniku što zajedno sa 25% PDV-a iznosi 29.812,50 kn (sastav tužbe 100 bodova, sastav podneska 12.12.2017. 100 bodova, zastupanje na ročištu 16.1.2018. 100 bodova, sastav podneska 6.11.2019. 100 bodova, zastupanje na ročištu 4.12.2019. 100 bodova, sastav podneska 4.9.2020. 25 bodova, sastav podneska 27.9.2021. 250 bodova, zastupanje na ročištu 1.2.2022. 25 bodova, zastupanje na ročištu 2.3.2022. 250 bodova, zastupanje na ročištu 4.4.2022. 62,50 bodova, zastupanje na ročištu 3.5.2022. 62,50 bodova, sastav podneska 10.10.2022. 250 bodova, zastupanje na ročištu 10.10.2022. 62,50 bodova, zastupanje na ročištu 18.10.2022. 250 bodova, zastupanje na ročištu 9.11.2022. 250 bodova), a visina je određena u skladu s tbr. 7., 8. i 9. važeće odvjetničke tarife odnosno ukupno 33.441,00 kn.
47. Kako je tužitelj uspio što se tiče osnove sa 100 % a sa visinom je uspio sa 82% svog zahtjeva (182:2=91), dakle tužitelj je uspio sa 91% svog zahtjeva pa mu je sud priznao trošak u cijelosti koji iznosi 33.441,00 kn. Naime tužitelj nije uspio sa jednim neznatnim dijelom od 9% svog zahtjeva, a za tuženika nisu nastali znatni troškovi. Na dosuđeni iznos priznata je i zatezna kamata koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, čl. 29 ZOO-a i 30 OZ-a.
U Sesvetama, 2. prosinca 2022.
S U D A C:
Željka Bajzek,v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude može se uložiti žalba u roku od 15 dana računajući od dana dostave iste. Žalba se predaje ovom sudu pismenim podneskom u dovoljnom broju primjeraka za sud, suprotnu stranku i drugostupanjski sud, a o istoj odlučuje županijski sud.
DN-a:
- O. d. B. i p. – uz rješenje o pristojbi na presudu
- O. d. Ž. & p. d.o.o.
________________________
1Fiksni tečaj konverzije 7,53450