Baza je ažurirana 22.05.2025.
zaključno sa NN 74/25
EU 2024/2679
1
Posl. broj: 24 P-2275/21
Republika Hrvatska
Općinski sud u Šibeniku
Šibenik, Stjepana Radića 81
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Šibeniku,OIB …, po sucu Silvani Klisović, na prijedlog više sudske savjetnice-specijalistice Alenke Skubic, u pravnoj stvari tužitelja: 1. M. I., OIB: … i 2. I. I., OIB: …, oboje iz V., Z. 4, oboje zastupani po punomoćniku G. V., odvjetniku iz Z., A. 8, protiv tuženika Grad V., V., I. Č. 8, OIB: …, zastupan po odvjetnicima iz O. B. & K. iz Š., P. 4, radi isplate, nakon glavne rasprave održane i zaključene na ročištu dana 6. listopada 2022. godine, u nazočnosti tužitelja ad. 1. i 2. s zamj. punomoćnika I. G., odvjetnik iz B. na moru i zamj. punom. tuženika A. S., odvj. vježb., po objavi od dana 1. prosinca 2022. godine
p r e s u d i o j e
tužiteljima M. I., V., M. 49, OIB: … i I. I., V., M. 49, OIB: …, solidarno, novčani iznos od 28.300,00 kuna/ 3.756,05 €, sa zakonskim zateznim kamatama od dana 16. studenog 2017. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
tužiteljima M. I., V., M. 49, OIB: … i I. I., V., M. 49, OIB: …, solidarno, troškove ovog postupka u iznosu od 15.187,50 kuna/2.015,73 € sa zakonskim zateznim kamatama od dana 1. prosinca 2022. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. srpnja 2021. godine kojom je toč. 1. izreke tuženiku naloženo da tužitelju isplati iznos od 28.300,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama od 16. studenog 2017. godine, a toč. 2. je naloženo tuženiku da tužitelju nadoknadi parnični trošak u iznosu od 11.250,00 kuna.
1.1. Rješenjem posl. br. Gž-2869/21 od 13. listopada 2021. godine Županijski sud u Zagrebu ukida presudu ovog suda posl. broj P-2802/19 od 1. srpnja 2021. godine i predmet vratio ovom sudu na ponovno suđenje.
1.2. U nastavku postupka tužitelji su ostali u cijelosti pri svim navodima iznesenim u tužbi i tužbenom zahtjevu, kao i onima iznesenim tijekom raspravljanja.
2.Tužitelji M. i I. I. u tužbi navode da su vlasnici nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Šibeniku, i to kat. čest. br. 6912/68, u naravi pašnjak, površine 807 m2, upisana u Z.U. 7366 K.O. V..
2.1. Gore opisana nekretnina da je ranije imala površinu 840 m2, a koja površina da je smanjena za 33 m2, rješenjem Općinskog suda u Šibeniku, br. Z-14460/2017, zaprimljeno 16. studenog 2017. godine, temeljem Prijavnog lista D. geodetske uprave Š. od 26. 09. 2016. godine, te Snimke izvedenog stanja od 26. 09. 2016. godine, i kopije katastarskog plana od 15. 11. 2017. godine, te da je Grad V. stekao vlasništvo predmetne nekretnine, kao nerazvrstane ceste.
2.2. Tužitelji navode da je dio predmetne nekretnine, površine 33 m2, je oduzet samovlasno od strane tuženika, te isti u naravi nakon provedbe rješenja Z-14460/17 predstavlja cestu – nerazvrstanu cestu – dok tužiteljima da nikada nije isplaćena naknada za oduzimanje njihove nekretnine.
2.3. Točno određen dio nekretnine koji je oduzet tužiteljima da je vidljiv na geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja od 29. 03. 2019. godine.
2.4. Člankom 1111. Zakona o obveznim odnosima da je propisano: "Kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz da nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi".
2.5. Nadalje, člankom 33. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima da je propisano: "Pravo vlasništva može u interesu Republike Hrvatske biti zakonom oduzeto (potpuno izvlaštenje) ili ograničeno osnivanjem za drugoga nekoga prava glede vlasnikove stvari (nepotpuno izvlaštenje), u kojem slučaju vlasnik ima pravo na naknadu prema Propisima o izvlaštenju".
2.6. Nastavno, tužitelji se pozivaju i na članak 11. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, kojim je propisano da za izvlaštenu nekretninu vlasniku pripada novčana naknada u visini tržišne vrijednosti nekretnine".
2.7. Tužitelji da su se dopisom obratili tuženiku Gradu V. radi isplate naknade za oduzeti dio nekretnine površine 33 m2, i to u iznosu tržišne vrijednosti tog dijela nekretnine, a na koji dopis se tuženik očitovao na način da je zahtjev otklonio s obrazloženjem da obveza isplate naknade nije propisana. Takvo stajalište tuženika, osim što je neobrazloženo, da je isto neosnovano, sve iz naprijed navedenih razloga.
2.8. Tuženik da neosnovano navodi da bi pravni osnov tužiteljevog tužbenog zahtjeva bio zahtjev za naknadu štete, već da je brojnim sudskim odlukama zauzeto pravno stajalište o pravnom osnovu zahtjeva za naknadu za zemljišta oduzetog radi upisa kao nerazvrstane ceste za korist jedinica lokalne samouprave, te navedena pravna stajališta da nisu podudarna sa pravnim stajalištem tuženika.
2.9. Tužitelji navode da je pravni osnov tužbe izvlaštenje nekretnina, zbog čega da je tuženik bio dužan, kako je to zatraženo i dopisima koji su prethodili podnošenju tužbe u ovom predmetu, provesti postupak izvlaštenja, sve sukladno odredbama Zakona o izvlaštenju, u kojem slučaju bi tužiteljima pripalo pravo na naknadu vrijednosti za izvlašteno zemljište u visini tržišne vrijednosti nekretnine.
2.10. Predmetni dio nekretnine koji je oduzet tužitelju da ima vrijednost od cca 1.400,00 kn/m2 (cca 200,00 EUR/m2), a što da će se utvrditi u tijeku postupka provođenjem građevinskog vještačenja, koji iznos tužitelji potražuju svojim tužbenim zahtjevom.
2.11. Također, tužitelji navode da su se obratili tuženiku sa zahtjevom za isplatom naknade, a koji zahtjev je tuženik otklonio dopisom od 1. srpnja 2019. godine.
2.12. Dakle, tužiteljima da nije isplaćena naknada za oduzeto zemljište, to da im je povrijeđeno pravo vlasništva zajamčeno odredbom čl. 48. Ustava RH, kao i člankom 1. Protokola br. 1 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava, te Ustava Republike Hrvatske članak 3., kojima je propisana nepovredivost prava vlasništva.
2.13. Na temelju svega naprijed navedenog, te s obzirom na važeće odredbe Zakona o cestama, tužitelji su podnijeli ovu tužbu, zadržavajući pravo da po provođenju vještačenja kojim će se utvrditi tržišna vrijednost predmetne nekretnine, precizirati tužbeni zahtjev, predložili da se tuženika obveže da tužiteljima solidarno naknadi novčani iznos od 46.200,00 kuna zajedno s zakonskim zateznim kamatama koje teku od 16. 11. 2017. godine do isplate.
2.14. Podneskom od 25. travnja 2021. godine tužitelji su, nakon provedenog geodetskog i građevisnkog vještačenja uredili tužbeni zahtjev na način da od tuženika potražuju isplatu novčanog iznosa od 28.300,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama od 16. studenog 2017. godine do konačne isplate.
3. Tuženik se protivio tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, ističući kako tužba uopće ne objašnjava i ne prikazuje stvarno činjenično stanje, odnosno, da ga prikazuje samo djelomično bez iznošenja adekvatnih, detaljnih i točnih prikaza činjenica bitnih za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari.
3.1. Tuženik navodi da tužitelji nisu nedvosmisleno ukazali koji je to realni dio nekretnine samovlasno oduzet tužiteljima.
3.2. Tuženik ističe da su sve nerazvrstane ceste na području Grada V. uredno označavane i evidentirane od strane ovlaštenih geodetskih ureda prema svome stvarnom stanju na dan stupanja na snagu Zakona o cestama.
3.3. Tuženik tvrdi da je predmetna nekretnina već desetljećima u naravi asfaltirana cesta/put koji se koristi za promet vozila i pristupačan većem broju korisnika, da bi podneskom od 17. kolovoza 2020. godine naveo da je predmetna nekretnina u naravi bila makadamski put, koja činjenica da ne mijenja na stvari ništa, odnosno prema Zakonu o cestama da nije odlučno da li je nekretnina asfaltirana ili nije, već da je odlučno da li se radi o putu koji se koristi za promet vozila i dostupan je tj. pristupačan većem broju korisnika, a što da jeste u ovom slučaju.
3.4. Tuženik Grad V. da je nerazvrstane ceste na području Grada V. stekao na temelju zakona, a ne samovlasno kako to prikazuje tužitelj, te da je tužbu stoga potrebno odbiti kao neosnovanu.
4. U postupku je izveden dokaz pregledom povijesnog prikaza Izvatka iz zemljišne knjige Z.U. 7366 kat. čest. 6912/68 K.O. V., geodetski situacijskog nacrta stvarnog stanja za k.č. 6912/68 K.O. V. od 29. 03. 2019. godine, povijesnog prikaza izvatka iz zemljišne knjige Z.U. 10757 K.O. V., zahtjeva za nastavak postupka od 26. 06. 2019. godine, s preslikom povratnice na ime tuženika, Odgovora na zahtjev od 1. srpnja 2019. godine, Dopisa tužitelja od 13. 08. 2019. godine s preslikom povratnice na ime tuženika, očevidom na mjestu spora kat. čest. 6912/68 Z.U. 7366 K.O. V., pisanog nalaza i mišljenja vještaka mjernika S. T. od 24. veljače 2021. godine i dopune od 7. ožujka 2022. godine- skice mjesta očevida -preklop s DOF 2011. godine, pisanog nalaza i mišljenja vještaka A. B. od 3. ožujka 2021. godine.
5. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (članak 8. ZPP-a), utvrđeno je da tužbeni zahtjev je osnovan.
6. Dana 12. veljače 2021. godine održan je očevid na mjestu spora, nekretnini označenoj kao kat. čest. 6912/68 K.O. V. uz nazočnost punomoćnika tužitelja, zamjenice punomoćnika tuženika i uz sudjelovanje stalnih sudskih vještaka građevinske struke A. B. dipl. ing. građevine i vještaka geodeta S. T..
6.1. Tijekom očevida, a nakon potrebnih mjerenja i izvida nekretnina, vještak geodet S. T. navodi da mjesto spora predstavlja dio asfaltirane ceste, te uski pojas zemljanog dijela uz cestu koji je obrastao u nisko raslinje, te da se također na mjestu spora nalaze dva rasvjetna stupa. Prema podacima katastra mjesto spora da predstavlja dio kat. čest. 6912/91 K.O. V., te se obvezao naknadno dostaviti skicu mjesta očevida, kao i detaljni nalaz i mišljenje.
6.2. Sudski vještak građevinske struke A. B. izjavio kako je očevidom utvrđeno da se radi o građevinskoj neizgrađenoj parceli i to dijelu iste koje je za potrebu gradske prometnice uzeo Grad V. i asfaltirao, sa sjeveroistočne strane parcele. Po dostavi skice mjernika i potrebnih kvadrata koji su uzeti od parcele, a pregledom lokacijskih uvjeta da će se izvršiti procjena oduzetog zemljišta sukladno zakonu i struci.
7. U pisanom nalazu i mišljenju od 24. veljače 2021. godine vještak S. T., mag. ing. geodet. et geoinf. navodi da je na osnovu terenskog uviđaja, podataka sadržanih u katastru za predmetne kat. čest. i priloga u spisu izrađena skica mjesta očevida. Predmet spora da predstavlja dio kat. čest. 6912/91 K.O. V. u površini od 33 m2 na skici mjesta očevida označenom slovima A-B-C-A. Predmet spora u naravi da predstavlja dio asfaltiranog puta i dio zemljanog terena uz put koji je obrastao u niskom raslinju, a koji je većim dijelom prema kat. čest. 6912/68 ograđen žičanom ogradom, a sve kako je prikazano na skici mjesta očevida. Također, na mjestu predmeta spora da se nalaze dva čelična rasvjetna stupa.
7.1. U spis je priložio skicu mjesta očevida, skicu mjesta očevida preklopljenu na HOK (Hrvatska osnovna karta) i skicu mjesta očevida preklopljenu na DOF (Digitalni ortofoto snimak) nastao u periodu od 2014. do 2016. godine.
7.2. Na zahtjev suda, stalni sudski vještak mag.ing.geodet.et geoinf. je dana 7. ožujka 2022. godine dostavio skicu mjesta očevida preklopljenu na digitalni ortofoto snimak nastao u periodu 2011. godine.
8. U pisanom nalazu i mišljenju vještaka A. B. dipl. ing. građevine navodi da je izvršio procjenu vrijednosti dijela kat. čest. 6912/68 K.O. V. A. površine 33 m2, u naravi građevinskog zemljišta, u sklopu gradskog naselja S., a ista da se nalazi u sklopu više građevinskih parcela, uglavnom izgrađenih.
8.1. Dakle, sukladno skici vještaka mjernika, te nalazu i mišljenju istog, od 22. veljače 2021. godine predmet procjene je dio kat. čest. 6912/68 K.O. V. A. površine 33 m2.
8.2. Što se tiče prostorne identifikacije, vještak B. navodi da se predmetna nekretnina, nekretnina koja je predmet procjene nalazi u širem području grada V., sjever, S., prema Š., te da se ista nalazi u cjenovnom bloku grada V., S..
8.3. Očevidom da je utvrđeno da je nekretnina koja je predmet procjene u naravi neizgrađeno zemljište, ograđeno, u sklopu postojećih stambenih i stambeno poslovnih objekata i da ima izravni pristup na pristupnu cestu naselja. U krugu od 200 m da se nalazi stambeno turistički objekti, privatne kuće, policijska uprava, Hotel O., I. benzinska postaja, sadržaj gradskog naselja S., te da je lokacija okružena sadržajima gradskog naselja.
8.4. U odnosu na utvrđivanje kakvoće procjenjivane nekretnine s obzirom da se radi o zemljištu namijenjenom za stambenu izgradnju namjene „S“ zona Stambena namjena, vještak B. navodi kako je jasno da se radi o zemljištu koje je sukladno članku 46. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina (Narodne Novine 78/15) , članak 3 površina u privatnom vlasništvu koja se privodi javnoj namjeni u skladu s prostornim planom V., Prostorni plan uređenja Grada V. (Službeni vjesnik Š.- kninske županije broj 14/06, 11/07 – ispravak, 2/13, 5/14 i Službeni Glasnik Grada V. broj 5/15, 1/16 – proč. tekst, 3/16-ispravak, 8/17 i 1/19), Urbanistički plan uređenja naselja V. i S. (Službeni vjesnik šibensko-kninske županije broj 10/08 i Službeni glasnik Grada V. broj 3/15 i 7/20).
8.5. Prema članku 10. Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnine („Narodne Novine“ 79/94) predmetna parcela da je koef. Iskoristivosti ki=1,0, predmetna parcela od 33 m2 da se nalazi u obuhvatu građ. parcele za kamp I ktg.
8.6. Nadalje, vještak B. navodi da navedena parcela ima pristup na javnu prometnu površinu i ima dovoljnu površinu za kompletiranje dijela prometnice. Manjim dijelom kat. čest. 6912/68 K.O. V. da je izgubila na funkcionalnosti, ali da se ostatak može koristiti za osnovnu djelatnost – stambena izgradnja.
8.7. Vještak B. navodi da se opći vrijednosni odnosi na tržištu nekretnina prate preko baznih indeksa, a obzirom da još nisu izvedeni od proc. Povjerenstva, da će se koristiti MSI indeks D. zavoda za statistiku, bazni indeks 125,91 iz ožujka 2020.
8.8. Kako zakon predviđa da su uzete 3 nekretnine koje su na sličnim pozicijama u mjestu V. S., a cijene da su u rasponu od 88,56 do 107,36 €/m2 za I. ktg zemljišta.
8.9. U obrazloženju za odabir metode procjene, vještak B. navodi kako sukladno čl. 46. st. 1. podstavka 3. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina („Narodne Novine“ 78/15) procjenjivana nekretnina da je nekretnina u privatnom vlasništvu koja se privodi javnoj namjeni u skladu s važećim prostornim planom.
8.10. Prema članku 49. tržišna vrijednost budućih površina javne namjene da se utvrđuje na temelju odredbi Zakona koje se odnose na način procjene naknade za potpuno izvlaštene nekretnine.
8.11. Prema članku 24. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina poredbena metoda da je primjerena za utvrđivanje tržišne vrijednosti neizgrađenih zemljišta, te da će se i tržišna vrijednost procjenjivanih zemljišta potrebna za procjenu naknade za izvlaštenje utvrditi poredbenom metodom.
8.12. Nadalje, vještak B. navodi kako je analizom kupoprodajnih cijena uzetih na poredbenim nekretninama nakon provedenog međuvremenskog i interkvalitativnog izjednačenja vidljivo da su sklopljene cijene u rasponu od 100 do 123 €/m2 tako da nema grubih odstupanja. Prosječna kupoprodajna cijena da iznosi 113,23 €.
8.13. Što se tiče utvrđivanja iznosa naknade za procjenjivanu nekretninu vještak građevinske struke A. B. navodi da se kod utvrđivanja tržišne vrijednosti budućih površina javne namjene primjenjuju odredbe Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina koje se odnose na način procjene naknade za izvlaštene nekretnine čl. 49-53.
8.14. Pri procjeni iznosa naknade da je prema čl. 50. Zakona potrebno utvrditi naknadu za gubitak prava, povećanje naknade za posljedične gubitke i smanjenje naknade za posljedične dobitke, ukoliko isti postoje.
8.15. Naknade za gubitak prava na nekretnini da se utvrđuje u visini tržišne vrijednosti predmeta izvlaštenja (čl. 51. Zakona), ali prema kakvoći koja da je bila mjerodavna prije razloga koji je doveo do izvlaštenja tj. da je mjerodavna tržišna vrijednost u trenutku u kojem tijelo odlučuje o zahtjevu za izvlaštenje (dan vrednovanja) prema utvrđenom uporabnom svojstvu. Naknada za gubitak prava za procjenjivanu nekretninu dio k.č. 6912/68 K.O. V., I. ktg=33 m2 x 113,23 €/m2= 3.736,51 €.
8.16. Što se tiče izračuna naknade za posljedične gubitke, a budući da se u predmetnom razmatranju ne pojavljuje niti jedan od pobrojanih gubitaka, kao i dobitaka, smatra se da posljedičnih gubitaka, kao i dobitaka nema.
8.17. Na kraju svog pisanog nalaza, stalni sudski vještak građevinske struke A. B., dipl. ing. građ. navodi da procijenjeni iznos naknade za dio k.č. br. 6912/68 K.O. V., površine 33 m2 iznosi 3.736,51 €, a na dan vrednovanja 03. 03. 2021. godine srednji tečaj € prema HNB-u iznosio 1 € = 7,571693 kn, odnosno 28.291,72 kuna.
8.18. Prema članku 68. st. 5. Pravilnika iskazivanje procijenjenih vrijednosti da se provodi zaokruživanjem pa procijenjeni iznos naknade za nekretninu označenu kao dio k.č. br. 6912/68 K.O. V. površine 33 m2, prema mišljenju sudskog vještaka A. B. iznosi 28.300,00 kuna.
9. Pregledom Rješenja ovog suda posl. br. Z-14460/2017, radi provedbe Prijavnog lista DGU Područnog ureda za katastar Š. klasa 932-06/2017-02/450, urbroj: 541-24-01/1-17-3 od 15. studenog 2017. godine, dana 2. ožujka 2018. godine, između ostalog, se dopustio upis u zk. ulošku 7366 K.O. V. na nekretninama koje se sastoje od zk.č.br. 6912/68 pašnjak površine 840 m2, upisuje se promjena na sada: zkčbr. 6912/68 pašnjak površine 807 m2.
10. Među strankama nije sporno da su tužitelji kao vlasnici svaki za ½ upisani u Z.U. 7366 K.O. V. na kat. čest. 6912/68, a da je iz povijesnog prikaza za predmetnu nekretninu posve jasno vidljivo da je tužiteljima temeljem provedbe Rješenja Z-14460/17 ispisano 33 m2 s kat. čest. 6912/68 K.O. V..
11. Tužitelji M. i I. I. nisu imali prigovora na nalaz i mišljenje sudskih vještaka, te navode kako je geodetskim vještačenjem utvrđena ista površina za koju tužitelji traže tržišnu naknadu, koju su tužitelji i naveli u svojoj tužbi, pa da u tom dijelu nema promjena, dok u odnosu na građevinsko vještačenje tužitelji preciziraju svoj zahtjev na cijenu kako ju je utvrdio vještak građevinske struke A. B. dipl. ing građ.
11.1. U odnosu na „Skicu mjesta očevida-dopuna“ stalnog sudskog vještaka S. T. od ožuka 2022. godine, odnosno dostave skice mjesta očevida preklopljenu na digitalni ortofoto snimak nastao u periodu 2011. godine tužitelji navode da je iz iste vidljivo da je 2011. godine predmetna nekretnina još uvijek bila u posjedu i vlasništvu tužitelja, te da se kao takva i koristila.
11.2. Također, tužitelji osporavaju navod tuženika kako su se tužitelji odijelili od susjedne nekretnine stavljanjem ograde jer da ograda i ne mora biti postavljena na međi dviju nekretnina, što da je i česta praksa, budući da se u u ovom slučaju ograda na nekretnini uvlači u nekretninu vlasnika, i to iz razloga kako bi se istu moglo održavati sa nekretnine istog vlasnika.
11.3. Tužitelji navode da je netočan i pogrešan navod tuženika da bi se tužitelji odvojili od ceste, budući je vidljivo da se ionako ograda tužitelja ne nalazi na međi, već da se uz ogradu nalazi nisko raslinje.
12. Tuženik nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka mjernika S. T. mag. ing. geod. et.geoinf., osim što je predložio da se na skici mjesta očevida označi položaj dvaju čeličnih rasvjetnih stupova koje vještak opisuje i spominje u pisanom nalazu i mišljenju
12.1. U odnosu na nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke A. B. na okolnost utvrđivanja tržišne vrijednosti nekretnine, tuženik smatra da je isti bespredmetan jer u ovom postupku osnov za potraživanje bilo kakve naknade da nije i ne može biti naknada za izvlaštenje pošto u konkretnom slučaju da nije došlo do izvlaštenja, a koje da je u nadležnosti upravnih tijela, već da tužitelj može potraživati samo eventualno naknadu štete, iako da ni na to nema pravo.
12.2. Tuženik navodi kako je tužbeni zahtjev tužitelja u ovoj pravnoj stvari usmjeren na naknadu štete i da zastarijeva u roku od 3 godine od kada je tužitelj saznao da je nekretnina u naravi cesta/put koji se koristi za promet vozila, pristupačan većem broju korisnika.
13. U svom iskazu pred sudom dana 6. listopada 2022. godine tužitelj M. I. navodi da je zajedno s suprugom predmetnu nekretninu kupio prije dvadesetak godina, a budući je živio u Njemačkoj točnog datuma kada se sve događalo i kada je dio njihove nekretnine oduzet da se ne sjeća.
13.1. Kada su kupili parcelu da nije bilo ceste, odnosno da je postojao zemljani put, a da nije bilo ni rasvjete.
13.2. Zbog nekog drugog problema vezano za predmetnu parcelu jer je vlasnik kuće koja graniči s predmetnom parcelom otvorio prozore do granice njihove nekretnine da je u studenom 2019. godine zvao geometra i isti da mu je tada ukazao na činjenicu da njihova nekretnina više ne iznosi 840 m2 koliko je imala kad ju je kupio, već da parcela sada ima 807 m2, a 33 m2 uz rub parcele da se iskoristio za širenje puta, stavljanje javne rasvjete, a prije nekih 5-6 godina cesta da se asfaltirala.
13.3. Tužitelj ad. 1. M. I. navodi da njega i njegovu suprugu nitko od nadležnih nije kontaktirao, pa da je otišao u Grad V. kod pročelnika za graditeljstvo i rekao mu o čemu se radi, a on da mu je odgovorio da je Grad spreman ponuditi da otkupi svoj dio nekretnine, na što da je pristao, potpisao zamolbu koja je trebala ići na odobrenje pred Gradsko vijeće Grada V., ali nakon toga da mu se nitko nije javio.
13.4. Kako se osjećao prevarenim, da se obratio svom odvjetniku i podnio tužbu sudu, a tako da je rekao i pročelnik da ih tuži pa što bude jer da nema šanse da mu ovako daju i da uopće nisu dali ponudu za dio nekretnine koju su im oduzeli.
13.5. Nadalje, tužitelj ad. 1. M. I. navodi kako je njihov teren bio ograđen žicom visine cca 1 m i da se sjeća jedne prigode kada je zajedno s sinom došao na svoj teren, a to da je bilo 2016. godine i tamo da su zatekli radnike koji su postavljali rasvjetne stupove, žičana ograda je bila pomaknuta, a mašine i bageri da su bili na terenu.
13.6. Tada da je zvao inž. K. i pozvao ga da dođe na teren i da vidi što su napravili, a K. da mu je odgovorio ako mu budu smetali ti stupovi i ako bude nešto radio na terenu, oni da će na svoj trošak doći i pomaknuti te stupove, na što da je njegov sin K. odgovorio: „ Tko zna što će biti za 10 godina i gdje će on biti“, misleći na K..
13.7. Također, tužitelj ad. 1. M. I. navodi da je od K. tražio da mu da napismeno to što je rekao, ali K. da je to odbio.
13.8. Na kraju svog iskaza, tužitelj ad. 1. navodi da je žičanu ogradu postavio čovjek kojeg je platio, te da ne zna iz kojeg razloga ograda nije na samom rubu, već malo uvučena.
14. Tužitelj ad. 2. I. I. je iskazala istovjetno iskazu tužitelja ad. 1.
15. Svjedok K. Š. u svom iskazu na ročištu glavne rasprave dana 9. lipnja 2022. godine navodi da je vršio snimanje predmetne nekretnine u sklopu svrstavanja iste u nerazvrstane ceste. Mjerenja da su vršena 2015. godine ili 2016. godine, te da se sjeća da je postojala ograda koja je dijelila predmetnu nekretninu sa cestom, ali da se ne može sjetiti da li je postojala kakva rasvjetna struktura jer to da nije ni bitno za vrstu mjerenja koje je obavio.
15.1. Prema fotografijama kojim raspolaže i pokazuje sudu ističe da je dio predmetne parcele obuhvaćen izmjerom i to onaj dio do žičane ograde na terenu.
15.2. Budući svjedok nije bio u mogućnosti na sudu tijekom saslušanja navesti točan datum, a nakon uvida u podatke terenske izmjere, podneskom od 13. lipnja 2022. godine je obavijestio sud kako se geodetska izmjera za potrebe izrade geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste (ulica S. I., k.č. 6912/91 K.O. V.) na dijelu k.č. 6912/68 obavljena dana 18. studenog 2015. godine.
16. Iz iskaza tužitelja proizlazi da su u studenom 2019. godine došli do saznanja da njihova nekretnina više ne iznosi 840 m2, već 807 m2, a do kojeg saznanja su došli od strane geometra kojeg su bili privatno angažirali radi nekog drugog problema na predmetnoj nekretnini, zbog čega su se obratili nadležnom službeniku Grada V. radi naknade za oduzetu nekretninu, ali bez uspjeha.
17. Pregledom povijesnog prikaza iz zemljišne knjige K.O. V. Z..U. 7366 kat. čest. 6912/68 jasno proizlazi da je dio površine 33 m2 ispisano s predmetne nekretnine Rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Šibeniku Z-14460/2017, a kojim je proveden Prijavni list DGU Područnog ureda za katastar Šibenik klasa 932-06/2017-02/450, urbroj: 541-24-01/1-17-3 od 15. studenog 2017. godine, dana 2. ožujka 2018. godine, na koji način je Grad V. stekao vlasništvo 33 m2 predmetne nekretnine kao nerazvrstane ceste
18. Činjenica da je eventualno dio predmetne nekretnine bio korišten za promet vozilima i bio pristupačan većem broju korisnika, i na taj način stupanjem na snagu Zakona o cestama dana 28. srpnja 2011. godine postao dio nerazvrstane ceste, a što tužiteljima kao pravnim laicima nije bilo poznato, po mišljenju ovog suda ne umanjuje pravo da traže naknadu za oduzetu nekretninu površine 33 m2, jer su saznanje o tome stekli 2019. godine, kako su to u svom iskazu istakli tužitelji, čijim iskazima je sud u cijelosti kao istinitim i vjerodostojnim poklonio vjeru, čime se ukazuje tuženikov prigovor zastare neosnovanim, imajući u vidu da je 2019. godine, nakon tužiteljevih pokušaja rješavanja pitanja naknade oduzetog zemljišta s Gradom V., prošao neuspješno, zbog čega su tužitelji pravnu zaštitu potražili pred sudom podnošenjem ove tužbe.
19. Nadalje, svjedok K. Š., geodet angažiran od strane Grada V. radi geodetske izmjere, je izvijestio sud da je za potrebe izrade geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste (ulica Stablinac IV, k.č. 6912/91 K.O. V.) na dijelu k.č. 6912/68 obavio dana 18. studenog 2015. godine.
20. Dakle, 2015. godine, odnosno 2016. godine je započeo postupak izrade geodetskog elaborata koji započinje javnim pozivom u lokalnom glasilu kojim pravna osoba koja upravlja cestom, odnosno jedinica lokalne samouprave obavještava nositelje prava na nekretninama koji neposredno graniče sa zemljištem na kojem je izvedena cesta o započinjanju postupka evidentiranja javne ili nerazvrstane ceste, i tada u tom postupku budu obaviješteni i oni vlasnici nekretnine čiji dio nekretnine ulazi u cestu.
21. Imajući gore navedeno u vidu, prvenstveno okolnosti konkretnog slučaja da tužitelji nisu bili upoznati o činjenici da im je dio njihove nekretnine površine 33 m2 pravno oduzet, o čemu su stekli saznanje tek 2019. godine, a tužitelj nije dostavio dokaz na tu okolnost da su tužitelji kao vlasnici nekretnine koja graniči s budućom evidentiranom nerazvrstanom cestom, bili upoznati, jer u vrijeme predmetnih događanja živjeli su u Njemačkoj.
22. Iz naprijed navedenih razloga, imajući u vidu i praksu Europskog suda za ljudska prava, ovaj sud je mišljenja da tužiteljima pripada pravo da im tuženik naknadi novčanu vrijednost oduzete nekretnine.
23. Stalni sudski vještak građevinske struke A. B., dipl. ing. građ. je izvršio procjenu iznosa naknade za dio k.č. br. 6912/68 K.O. V., površine 33 m2 u iznosu od 3.736,51 €, a na dan vrednovanja 03.03.2021. godine srednji tečaj € prema HNB-u iznosio 1 € = 7,571693 kn, odnosno 28.291,72 kuna, te dodao da prema članku 68. st. 5. Pravilnika iskazivanje procijenjenih vrijednosti da se provodi zaokruživanjem pa procijenjeni iznos naknade za dio nekretnine označene kao k.č. br. 6912/68 K.O. V. površine 33 m2, prema mišljenju sudskog vještaka A. B. iznosi 28.300,00 kuna.
24. Dakle, u ovom postupku je utvrđeno da je dio predmetne nekretnine, površine 33 m2 kat. čest. 6912/68 K.O. V. samovlasno oduzet od strane tuženika, te da isti nakon provedbe rješenja Z-14460/17 predstavlja cestu-nerazvrstanu cestu, a da tužiteljima nije isplaćena nikakva naknada za oduzimanje njihove nekretnine. Budući je došlo do faktičnog izvlaštenja dijela predmetne nekretnine tužiteljima, te da bi tuženik kao novi vlasnik, bio u obvezi tužiteljima isplatiti naknadu za izvlašteno zemljište, koje prema nalazu i mišljenju vještaka građevinske struke dipl. ing. A. B. iznosi 28.300,00 kuna.
25. Uređenim tužbenim zahtjevom, podneskom od 25. travnja 2021. godine tužitelji potražuju iznos u visini od 28.300,00 kuna/3.756,05 € s zakonskim zateznim kamatama od 16. studenog 2017. godine, zbog čega je valjalo odlučiti kao u izreci.
26. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a.
27. Tako su tužiteljima priznati opravdani troškovi nastali angažiranjem odvjetnika za sastav tužbe u iznosu od 1.000,00 kuna prema Tbr. 7. toč.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12 – dalje OT), za zastupanje na ročištu dana 13. listopada 2020. godine, 12. veljače i 27. travnja 2021. godine, te za zastupanje dana 3. veljače, 9. lipnja i 6. listopada 2022. godine za svako u iznosu od 1.000,00 kuna prema Tbr. 9. toč. 1., za sastav podneska od 7. rujna 2020. godine i 26. travnja 2021. godine, te za sastav podneska od 6. lipnja 2022. godine u iznosu od 1.000,00 kuna za svako prema Tbr. 8.t.1., za sastav odgovora na žalbu u iznosu od 1.000,00 kuna prema Tbr. 8.t.1.sve uvećano za 25% PDV-a, trošak sudske pristojbe tužbe u iznosu od 812,00 kuna i sudske pristojbe presude u iznosu od 633,00 kuna, tako da ukupni trošak tužitelja iznosi 13.750,00 kuna. Budući su tužitelji u odnosu na prvopostavljeni tužbeni zahtjev uspjeli sa cca 61%, a u odnosu na osnov tužbe 100 %, ukupan uspjeh tužitelja iznosi cca 80%, tj. 11.000,00 kuna, a tom iznosu treba pridodati trošak geodetskog i građevinskog vještačenja u iznosu od 6.500,00 kuna, tako da ukupni trošak tužitelja iznosi 17.500,00 kuna.
28. Tuženiku su priznati opravdani troškovi nastali angažiranjem odvjetnika za sastav odgovora na tužbu u iznosu od 1.000,00 kuna prema Tbr. 7. toč.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12 – dalje OT), za zastupanje na ročištu dana 13. listopada 2020. godine, 12. veljače i 27. travnja 2021. godine, te za zastupanje na ročištu dana 3. veljače, 9. lipnja i 6. listopada 2022. godine za svako u iznosu od 1.000,00 kuna prema Tbr. 9. toč. 1., za sastav podneska od 31. ožujka 2021. godine u iznosu od 1.000,00 kuna za svako prema Tbr. 8.t.1.,za sastav žalbe na presudu u iznosu od 1.250,00 kuna prema Tbr. 10.t.1., sve uvećano za 25% PDV-a, tako da ukupni trošak tuženika iznosi 11.562,50 kuna, a obzirom na uspjeh tuženika od 20%, valjalo mu je dosuditi parnični trošak u iznosu od 2.312,50 kuna.
29. Nakon prebijanja tužiteljevog parničnog troška s tuženikovim preostaje iznos od 15.187,50 kuna/ 2.015,73 € kojeg treba tuženik naknaditi tužiteljima.
Šibenik, 1. prosinca 2022. godine
Sudac:
Silvana Klisović
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.