Baza je ažurirana 12.03.2026. zaključno sa NN 157/25 EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

Republika Hrvatska Županijski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

Poslovni broj: -282/2019-3

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Sisku, u vijeću sastavljenom od sudaca Alenke Lešić,
predsjednice vijeća, Ivana Stipčića, suca izvjestitelja i člana vijeća i Martine Budinski
Modronja, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. R., OIB:
, iz P., kojeg zastupa punomoćnik D.
O., odvjetnik u S., protiv tuženice M. Z., OIB: , iz
SAD-a, koju zastupa punomoćnik M.
K., odvjetnik u Z., radi utvrđenja ništetnosti, odlučujući o žalbi tuženice
protiv presude Općinskog suda u Sisku, poslovni broj: P-637/2014-29 od 7. prosinca

2018., u sjednici vijeća 1. prosinca 2022.,

p r e s u d i o j e

Djelomično se odbija kao neosnovana žalba tuženice M. Z. i
djelomično potvrđuje presuda Općinskog suda u Sisku, poslovni broj: P-637/2014-29
od 7. prosinca 2018. i to pod točkama I i II izreke.

r i j e š i o j e

I Djelomično se ukida presuda Općinskog suda u Sisku, poslovni broj: P-
637/2014-29 od 7. prosinca 2018. i to pod točkama III i IV izreke te se predmet u tom
ukinutom dijelu vraća istom prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II Ostavlja se o troškovima parničnog postupka u povodu žalbe odlučiti u
konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda odlučeno je:





Poslovni broj: -282/2019-3 2

„I/ Utvrđuje se da je ništetan Ugovor o zajmu koji je zaključen
između tužitelja M. R., P., OIB: i
tuženice M. Z. iz S.-a, OIB:
dana 27.02.2012.g. u formi javnobilježničkog akta i solemniziran kod
javnog bilježnika I. M. pod poslovnim brojem Ov-401/12.

II/ Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Sisku brisanje
uknjiženog prava zaloga na nekretnini kčbr. kuća i dvorište u ž. od 547
m2, oranica u ž. od 137 m2 a koja je upisana u z.k. ul. k.o. N. S. a
koje pravo zaloga je upisano u teretnom listu navedenog z.k. uloška pod poslovnim
brojem Z-424/2012.

III/ Utvrđuje se ništetnom bjanco zadužnica izdana i potpisana od strane
tužitelja M. R. kod javnog bilježnika I. M. (a pod kojim
poslovnim brojem će se naknadno specificirati kada takav podatak stigne u spis.

IV/ Nalaže se tuženici M. Z. iz S.-a, OIB: da plati tužitelju M. R., OIB: trošak postupka u iznosu od 4.550,00 kn u
roku 15 dana.“.

2. Protiv navedene presude tuženica je pravovremeno podnijela žalbu iz svih
zakonom predviđenih žalbenih razloga, s prijedlogom da drugostupanjski sud
presudu preinači sukladno žalbenim navodima, podredno da je ukine i predmet vrati
prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugog suca pojedinca. Zahtijeva i
nadoknadu troškova parničnog postupka u povodu žalbe.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tuženice djelomično nije osnovana, a djelomično je osnovana.

5. Pobijana odluka je ispitana u smislu odredbe članka 365. Zakona o
parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03.,
88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11.-proč. tekst, 25/13., 89/14.,
70/19. i 80/22., dalje: ZPP) te je utvrđeno da prvostupanjski sud u donošenju
pobijane presude u dijelu kojim je odlučio o zahtjevima za utvrđenje ništetnosti
ugovora o zajmu i brisanje prava zaloga u zemljišnoj knjizi nije počinio niti jednu bitnu
povredu odredaba parničnog postupka na koju drugostupanjski sud pazi po
službenoj dužnosti, niti je pogrešno primijenio materijalno prava, a također pobijana
presuda u tome dijelu nije opterećena niti bitnom povredom odredaba parničnog
postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, na što neosnovano ukazuje
tuženica, jer presuda u tome dijelu nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla
ispitati pa tako niti onih na koje ukazuje tuženica u žalbi.

6. Predmet zahtjeva je utvrđenje ništetnosti ugovora o zajmu, brisanje prava
zaloga u zemljišnoj knjizi i utvrđenje ništetnosti bianco zadužnice, a kako je to sve
pobliže navedeno u izreci pobijane presude u točkama I III.



Poslovni broj: -282/2019-3 3

7. Nakon provedenog postupka i ocjenom izvedenih dokaza prvostupanjski
sud je utvrdio: da je između tuženice kao zajmodavca i tužitelja kao zajmoprimca i
založnog dužnika 27. veljače 2012. sklopljen ugovor o zajmu broj (dalje:
ugovor o zajmu), na razdoblje od 27. veljače 2012. do 27. siječnja 2014., na iznos
zajma od 3.204,94 eura što je na dan zajma bilo 24.300,00 kn; da je u članku 2.
ugovora o zajmu navedeno da se isplata vrši prilikom potpisa ugovora i da
zajmoprimac potvrđuje primitak navedenog iznosa potpisom ugovora, dok je člankom

3. ugovora o zajmu ugovoreno pravo zaloga na nekretninama tužitelja kao osiguranje
za plaćanje zajma i da tužitelj dozvoljava uknjižbu tog prava u zemljišnim knjigama;
da je ugovor o zajmu potpisan po ugovornicima i solemniziran po javnom bilježniku;
da se u isplatnici potpisanoj po tužitelju i blagajniku navodi da se tužitelju isplaćuje
iznos od 24.300,00 kn 27. veljače 2012. i to po ugovoru 120227RM; da iz izjave o
vrijednosti nekretnine proizlazi da je sastavljena 27. veljače 2012. i da ju je potpisao
tužitelj i u kojoj navodi da je realna vrijednost njegovih nekretnina koje je dao kao
zalog vezano za ugovor o zajmu 90.000,00 kn; da je iz dopisa USKOK-a od 25.
srpnja 2018. utvrđeno da je u predmetu broj K-US-139/12 podignuta optužnica 14.
siječnja 2014. protiv 1. okrivljenog M. R. i 18 drugih osoba zbog kaznenih
djela iz članka 333. stavka 1. i članka 233. stavka 1. i 2. KZ/97, kojom tuženica nije
obuhvaćena, no tijekom istrage je utvrđeno da su se optuženici koristili tuženicom
kao fiktivnim zajmodavcem, a što proizlazi iz njenog iskaza prema zapisniku o
ispitivanju tuženice kao svjedoka u navedenom kaznenom postupku; da tuženiku nije
isplaćen sav novac u iznosu kako je navedeno u ugovoru o zajmu i da je tužitelj
potpisivao dokumentaciju vezano za ugovor o zajmu iz razloga svoje lakomislenosti,
jer je imao povjerenja u obećanja tuženice da će mu biti isplaćen cjelokupni
ugovoreni iznos zajma.

8. Suprotno žalbenim navodima tuženice prvostupanjski sud je dovoljno
ispitao sve okolnosti koje su pravno odlučne za donošenje zakonite odluke u ovome
sporu o zahtjevima za utvrđenje ništetnosti ugovora o zajmu i brisanje prava zaloga u
zemljišnoj knjizi te je na temelju provedenih dokaza u okviru dokaznih prijedloga
stranaka i njihove ocjene (članak 8. ZPP) pravilno u obrazloženju presude utvrdio
potrebno činjenično stanje, stoga nije počinjena u žalbi tuženice sadržajno istaknuta
bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u svezi članka

8. ZPP, niti je činjenično stanje nepotpuno i/ili pogrešno utvrđeno.

9. Odredbom članka 329. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima, "Narodne
novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18. - dalje: ZOO) je propisano da
je ništetan ugovor kojim netko, koristeći se stanjem nužde ili teškim materijalnim
stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenošću ili zavisnošću,
ugovori za sebe ili za nekog trećeg korist koja je u očitom nesrazmjeru s onim što
je on drugom dao i učinio ili se obvezao dati ili učiniti (zelenaški ugovor). Dakle, za
ocjenu nekog ugovora zelenaškim kumulativno trebaju biti ispunjeni uvjeti: da postoji
očiti nesrazmjer između onoga što zelenaš ugovara u svoju korist i onoga što po
ugovoru daje, da je oštećeni ugovaratelj na taj nesrazmjer pristao zbog stanja nužde,
teškog materijalnog stanja, nedovoljnog iskustva, lakomislenosti ili
zavisnosti (koje nepovoljne okolnosti na strani oštećenog moraju biti alternativno
ispunjene) te da je zelenaš znajući za te okolnosti njima se namjerno okoristio u
svoju korist.



Poslovni broj: -282/2019-3 4

10. Suprotno neosnovanim žalbenim navodima pravilan je zaključak
prvostupanjskog suda o postojanju nesrazmjera između onoga što tuženica ugovara
u svoju korist i onoga što po ugovoru daje tužitelju, a koji se očituje u činjenicama
ugovaranja zajma u iznosu od 24.300,00 kn i plaćanju ugovorenih kamata na taj
iznos kao i ugovaranju založnog prava na nekretnini - obiteljskoj kući procijenjenoj na
iznos od 90.000,00 kn radi osiguranja tog iznosa i stvarnoj visini isplaćenog zajma
tužitelju koja je znatno manja od ugovorenog iznosa (11.000,00 kn). Pri čemu je
prvostupanjski sud pravilno iz iskaza saslušanih svjedoka i tužitelja utvrdio da
tužitelju nije isplaćen ugovoreni iznos zajma u cijelosti, nego manji iznos i da sadržaj
isprava u svezi isplate, a iz kojih bi proizlazilo suprotno nije istinit.

11. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda o postojanju nepovoljnih
okolnosti na strani tužitelja pri sklapanju spornog ugovora o zajmu i to nedovoljnog
iskustva i lakomislenosti (pri čemu je prema shvaćanju ovog suda lakomislenost
takvo psihičko stanje ugovaratelja u trenutku sklapanja zelenaškog ugovora u kojem
on tome pristupa bez dovoljnog razmišljanja o posljedicama, posebno u odnosu na
preuzete obveze, iako inače postupa brižljivo kao osoba zrela za normalno
razmišljanje, a ne kao neki rasipnik), na što ukazuje sva materijalna dokumentacija
koju je tužitelj potpisao u svezi predmetnog pravnog posla pa i izjava tužitelja kao
korisnika zajma od 27. veljače 2012. (strana 41 spisa), koja je kao dokaz pročitana u
prvostupanjskom postupku, a čija je svrha, obzirom na njen sadržaj i činjenicu da
davanje takve izjave pri sklapanju ugovora o zajmu nije niti propisana niti uobičajena,
očito zaštita tuženice od eventualnih isticanja postojanja nepovoljnih okolnosti na
strani tužitelja pri sklapanju ugovora o zajmu, a od kojih zavisi ocjena da li je taj
pravni posao zelenaški ugovor. Naprijed navedene okolnosti očituju se i u
činjenici da je tužitelj olako i nepromišljeno, a očito i bez čitanja dokumentacije koju
potpisuje, kako to proizlazi iz njegovog iskaza, ulazio u konkretni obveznopravni
odnos i u konačnici dao u zalog obiteljsku kuću očito nesvjestan pravnih posljedica
tog postupanja.

12. Pravilan je i zaključak prvostupanjskog suda da je predmetnu situaciju i
osobine tužitelja tuženica iskoristila da za sebe (ili treću osobu čiji novac je kao
zajam isplaćen tužitelju) ugovori korist koja je u očitom nesrazmjeru s onime što je
tužitelju temeljem predmetnog ugovora o zajmu dano, i to žalbenim navodima nije
dovedeno u sumnju.

13. Mjerodavne nepovoljne okolnosti nedovoljnog iskustva i lakomislenosti na
strani tužitelja prvostupanjski sud je, suprotno žalbenim navodima, utvrđivao upravo
u vrijeme sklapanja spornog ugovora o zajmu te ih je doveo u vezu s tim sklopljenim
ugovorom o zajmu i ostalim ispravama vezanim za taj pravni posao, obzirom da se
radi o usko povezanim situacijama koje su bile uzrokom i posljedicom sklapanja
spornog ugovora o zajmu, a njihovo olako sklapanje i potpisivanje govori o naprijed
navedenim osobinama tužitelja.

14. Prema shvaćanju ovog suda, u konkretnom slučaju ne radi se o tome da bi se tuženica pri sklapanju predmetnog ugovora o kreditu koristila (i) zavisnošću



Poslovni broj: -282/2019-3 5

tužitelja, kako to pogrešno zaključuje prvostupanjski sud i na što osnovano ukazuje
tuženica u žalbi, ali to nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane presude.

15. Pravilno je stoga prvostupanjski sud na utvrđeno činjenično
stanje primijenio materijalno pravo (članak 329. stavak 1. ZOO u svezi članka 323.
stavka 1. ZOO) kada je tužbeni zahtjev za utvrđenje ništetnosti ugovora o zajmu i
brisanje prava zaloga u zemljišnoj knjizi ocijenio osnovanim, pravilnost čega nije
dovedena u sumnju žalbenim navodima tuženice.

16. Solemnizacija ugovora o zajmu, a imajući u vidu i njenu svrhu i postupak,
nije od pravno odlučnog značaja za ocjenu predmetnog ugovora o zajmu zelenaškim
ugovorom jer javnom bilježniku sigurno nisu bile, a niti su mu mogle biti poznate sve
one činjenice iz kojih proizlazi takva ocjena.

17. Međutim, izreka pobijane presude u dijelu kojim je prihvaćen zahtjev za
utvrđenje ništetnosti bianco zadužnice (točka III) je nerazumljiva, jer nije jasno o kojoj
se to bianco zadužnici radi (kao individualiziranoj ispravi), niti je jasno kako bi se to
ona nakon donošenja pobijane presude mogla „specificirati“ na način naveden u
izreci, a niti u tom pravcu pobijana presuda ima razloge pa se stoga presuda u tome
dijelu ne može ispitati te je prvostupanjski sud u donošenju pobijane presude u dijelu
kojim je odlučio o navedenom zahtjevu počinio bitnu povredu odredaba parničnog
postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, na što osnovano ukazuje tuženica u
žalbi.

18. Radi navedenog žalba tuženice je djelomično odbijena kao neosnovana, a
prvostupanjska presuda potvrđena temeljem odredbe članka 368. stavka 1. ZPP, kao
u izreci presude ovog suda, dok je temeljem odredbe članka 369. stavka 1. ZPP
pobijana presuda djelomično ukinuta, a posljedično tome i odluka o troškovima
parničnog postupka koja ovisi o uspjehu stranaka u parnici, te je predmet u ukinutom
dijelu vraćen istom prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, sve kao pod točkom
I izreke rješenja ovog suda.

19. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu
odredaba parničnog postupka na koju mu je ukazano ovom odlukom, radi pravilnog
postavljanja tužbenog zahtjeva postupiti će sukladno odredbi članka 109. ZPP i
potom ovisno o postupanju tužitelja i postavi li jasan i određen zahtjev u odnosu na
utvrđenje ništetnosti bianco zadužnice provesti novu glavnu raspravu i ocjenom
izvedenih dokaza o tom zahtjevu donijeti novu na zakonu osnovanu odluku, kojom će
odlučiti i o troškovima parničnog postupka.

20. Odluka pod točkom II izreke rješenja ovog suda temelji se na odredbi članka 166. stavka 4. ZPP.

U Sisku 1. prosinca 2022.

Predsjednica vijeća
Alenka Lešić,v.r.





Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu