REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

Bjelovar, Trg E. Kvaternika 8

      Poslovni broj: 42. Pp-2407/2022-6

 

 

U    I M E    R E P U B L I K E    H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Labanu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Andree Hudoletnjak, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog A. K., radi prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a povodom Optužnog prijedloga Policijske postaje Čazma Klasa: 211-07/22-5/16149, Ur. broj: 511-02-06-22-1., od 23.6.2022., nakon održane usmene, javne i glavne rasprave u prisutnosti okrivljenika, a u odsutnosti podnositelja Optužnog prijedloga, na temelju članka 183. u vezi članka 160. Prekršajnog zakona  (NN 107/07), dana 1. prosinca 2022.,

 

p r e s u d i o     j  e

 

OKRIVLJENI A. K., OIB:..., sin J. i K., r. P., rođen .... u S. P., gdje i stanuje, kućni broj ...,  prima socijalnu pomoć u iznosu od 400,00 kuna, oženjen,  4 djece, državljanin Republike Hrvatske, završio 5 razreda osnovne škole, pismen, nije odlikovan, prekršajno osuđivan, 

 

    

k  r  i  v    j  e

 

I               što je dana 22. lipnja 2022., u 23:30 sati, u obiteljskoj kući u S. P. na kućnom broju ...,  nasilnički se ponašao u obitelji na način da je u prostoriji spavače sobe bez povoda suprugu M. vrijeđao pogrdnim riječima: „kurvo, sa susjedom se kurvaš, idi k njemu, ne možeš više biti pod mojim krovom!" koja je izašla iz sobe te otišla u dnevni boravak da bi došao za njom te ponovio vrijeđanje riječima: "kurvo, sa susjedom se kurvaš, idi k njemu, ne možeš više biti pod mojim krovom!", što je kod oštećene prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost, nakon čega je lijevom rukom više puta povukao oštećenu za kosu te je potom desnom otvorenom šakom tri puta udario u lijevi predio glave, bez nanošenja vidljivih ozljeda,  

dakle, vrijeđanjem i fizičkim napadom na suprugu nasilnički se ponašao u obitelji, 

pa je time počinio prekršaj iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu se prekršaj na temelju istog propisa, a uz primjenu članka 35. stavka 2. i 37. stavka 3. točke 4.   Prekršajnog zakona

 

i  z  r  i  č  e

 

                KAZNA  ZATVORA  OD  20 (dvadeset)  DANA.

 

II               Na temelju članka  44. Prekršajnog zakona nad okrivljenikom se primjenjuje

 

U  V  J  E  T  N  A    O  S  U  D  A

 

              tako da se izvršenje izrečene kazne zatvora odgađa na vrijeme od 12 (dvanaest) mjeseci pod uvjetom da okrivljenik u navedenom roku provjeravanja ne počini jedan ili više prekršaja za koje mu je izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom.  

III               Na temelju članka 40. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona u izrečenu kaznu zatvora uračunava se i vrijeme koje je okrivljenik proveo povodom uhićenja u policiji u trajanju od 2 dana.

 

IV               Na temelju članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona okrivljenik se oslobađa dužnosti plaćanja troškova postupka s naslova paušala.

 

                                                                   Obrazloženje

 

1.               Policijska postaja Čazma podnijela je protiv okrivljenika Optužni prijedlog Klasa: 211-07/22-5/16149 Ur. broj: 511-02-06-22-1., od 23.6.2022., a radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2.               Okrivljeni se očitovao o optužbi na način da se u vezi činjeničnih navoda izjasnio kako se djelomično smatra krivim za prekršaj stavljen mu na teret.

3.               Ispitani A. K. navodi da je on osoba visoke starosne dobi i već zbog toga se ne može kvalitetno i u potpunosti prisjetiti spornog događaja koji se zbio unazad nekih 5 ili 6 mjeseci. Međutim, ističe da mu je jedino poznato kako je jedne večeri u kući imao izvjestan verbalni sukob odnosno prepirku sa suprugom M. s kojom ima 4 punoljetne zajedničke djece. Tokom tog razgovora misli da je supruzi iskazao neke pogrdne riječi nazivajući je kurvom i govoreći da ne može biti više zajedno sa njim pod istim krovom. No, ne može se prisjetiti da bi iste zgode suprugu dodatno i fizički napao time da bi je vukao rukom za kosu i da bi je nekoliko puta otvorenim dlanom ruke udario po licu. Stoga se moglo eventualno raditi o psihičkom nasilnom činu od njegove strane, ali nikako i o fizičkom nasilju koje mu se stavlja na teret. 

4.               Obzirom da je okrivljenik djelomično priznao prekršaj, sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u zapisnike o ispitivanju oštećene M. K., kao supruge okrivljenika te H. K., kao sina okrivljenika. Sud je namjeravao na glavnoj raspravi ispitati oštećenu M. K., te svjedoka H. K., ali su isti prihvatili blagodat ne svjedočenja te nisu željeli iskazivati o događaju. 

5.               U postupku nije bilo sporno da se okrivljenik predmetne zgode nalazio u obiteljskoj kući gdje je imao komunikaciju sa svojom suprugom te joj uputio pogrdne riječi koje imaju direktna smisao vrijeđanja te su kod oštećene mogle izazvati posljedicu u vidu uznemirenosti odnosno povrede dostojanstva.

6.               Međutim, valjalo je kao sporno utvrđivati da li je tom prilikom okrivljenik ujedno ispoljavao nasilni čin prema oštećenoj i to fizičkim putem tako da bi je vukao rukom za kosu i nekoliko puta otvorenim dlanom ruke udario po licu.

7.               Na temelju provedenih dokaza, sud je na siguran način utvrdio da se okrivljenik ovom prilikom ponašao na način koji nije prihvatljiv za užu socijalnu sredinu odnosno obitelj,  pa je njegovo postupanje imalo sve bitne elemente nasilja iz članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.  

8.               Naime, okrivljenik se prvotno izjasnio da se djelomično smatra krivim za spomenutu inkriminaciju, kod čega je iznoseći obranu istakao da je imao izvjesnu komunikaciju  sa suprugom predmetne večeri u kući te je tokom razgovora uputio joj pogrdne riječi, što znači da ju je nazivao kurvom, nakon čega nije s njom imao nikakav fizički dotican ja način da bi je vukao za kosu ili udarao rukom po licu, što znači da se od njegove strane moglo raditi jedino o psihičkom nasilnom činu prema supruzi.

9.               Međutim, spomenute sporne činjenice ipak su se mogle utvrditi temeljem iskaza ispitanih svjedoka i to same oštećene te sina okrivljenika i oštećene H. K., time da su njih dvoje ispitani neposredno nakon spornog događaja, a zapisnici o njihovom ispitivanju kao svjedoka valjan su i zakonit dokaz obzirom da su im pružena potrebna upozorenja kao privilegiranim svjedocima, a potom su sadržaj zapisnika uredno osobno potpisali. U tom smislu navedeni zapisnici mogu predstavljati dokaz u postupku, pa iz  tvrdnji same oštećene nalazimo da je predmetne večeri sa suprugom i sinom H. K. u kući večerala i nije problema i nasilja. No nakon što je sin otišao u svoju sobu te su i oni potom u kasnim večernjim satima otišli u spavaću sobu, tada joj je suprug uputio pogrdne riječi: "Kurvo, sa susjedom se kurvaš, idi njemu, ne možeš biti više pod mojim  krovom!". Obzirom na to, u namjeri da izbjegne  daljnje nasilje napustila je sobu i otišla u dnevni boravak, a suprug je došao za njom te joj uputio iste pogrdne riječi, a nakon toga ju je vukao za kosu na tjemenu glave i tri puta otvorenom desnom rukom dodatno udario u lijevi dio glave, time da je daljnje nasilje supruga spriječio sin koji se pojavio u sobi. Na kraju oštećena jasno ističe da je takvo ponašanje supruga kod nje izazvalo uznemirenost i povredu dostojanstva.

10.               S druge strane, svjedok  H. K. također je na potpuno identičan način opisao predmetni događaj i sve ono što je prethodilo nasilnom činu od strane okrivljenika kao njegovog oca. Time svjedok potvrđuje da je s roditeljima u kući u večernjim satima večerao i potom je otišao u spavaću sobu. No, oko 23:30  sati probudila ga je vika koju je čuo od strane oca dolazeći iz dnevnog boravka. Došavši u boravak čuo je oca kako majci upućuje riječi: "Kurvo, sa susjedom se kurvaš, idi njemu, ne možeš biti više pod mojim  krovom!", nakon čega je majku rukom vukao za kosu u predjelu tjemena glave, zbog čega je bio primoran reagirati i naložiti ocu da majku ostavi na miru, kada je ona uspjela izaći iz kuće na dvorište.

11.               Prema tome, ne može biti prihvatljiv dio obrane okrivljenika kada ističe da je od njegove strane došlo do izražavanja isključivo psihičkog nasilja prema supruzi vrijeđanjem kada joj je upućivao pogrdne riječi koje su kod nje izazvale posljedicu u vidu uznemirenosti odnosno povrede dostojanstva.  To znači da je osim oštećene i neposredni očevidac događaja i to sin okrivljenika također izričito napomenuo da je iz blizine nalazeći se u istoj prostoriji dnevnog boravka vidio dok je okrivljenik uz iskazivanje pogrdnih riječi prema njegovoj majci, dodatno oštećenu primao rukom za kosu i povlačio, što je izazvalo njegovu reakciju da oca spriječi u vršenju daljnjeg nasilja te majku zaštiti. Time su iskazi oštećene i svjedoka H. K. krajnje uvjerljivi i smisleni jer su identično opisali spornu situaciju i to neposredno nakon događaja, a k tome na strani svjedoka H. K. ne postoji nikakav  valjan i prihvatljiv životni razlog da neistinito tereti oca za teži nasilni čin, jer  iz provedenih dokaza nije sporno da je on s oba roditelja u dobrim i bliskim odnosima te je iste večeri zajedno s njima boravio u kući i večerao. Stoga je okrivljenik bez sumnje u namjeri izbjegavanja odgovornosti za teži oblik nasilja namjerno prešutio dio događaja kada je fizički nasrtao na oštećenu kao suprugu iako se neupitno mogao i morao prisjećati sporne situacije obzirom da ni u kojoj mjeri b nije bio etiliziran te su mu time bile očuvane kognitivne sposobnosti.

12.               Time se dolazi do zaključka da su odmah po događaju svjedoci jasno i izričito opisali neprimjereno nasilno ponašanje od strane okrivljenika kao bliskog člana obitelji i nema sumnje kako je takvo njegovo ponašanje uznemirilo oštećenu kao suprugu i s razlogom vrijeđalo njezino dostojanstvo. Stoga je okrivljenik postupao nasilno prema oštećenoj, jer je izricanje psovki i uvredljivih riječi prema supruzi krajnje nedopustivo ponašanje, kada se svakako time kod osobe kojoj se takve riječi upućuju izaziva određena štetna posljedica kao što je osjećaj povrede dostojanstva, uznemirenost ili neka druga slična negativna emocija, a svakako nije dopušteno i prihvatljivo da takve emocije izaziva drugi član obitelji. Isto tako, fizički nasrtaj na bliskog člana obitelji posebno je težak oblik nasilja, tim više kada se u konkretnom slučaju radi o fizički inferiornijoj osobi te ujedno osobi starije životne dobi, zbog čega se ne može opravdati opisano ponašanje okrivljenika koje nije ničime izazvano.

13.               Dakle, obzirom na sve izneseno proizlazi da je okrivljenik činom psihičkog i fizičkog nasilja prema bliskom članu obitelji u subjektivnom i objektivnom smislu ispunio elemente bića prekršaja iz članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, te je stoga oglašen krivim i izrečena mu je teža vrsta sankcije i to kazna zatvora u trajanju od 20 dana, uz primjenu instituta uvjetne osude sa rokom provjeravanja od 12 mjeseci.

14.               Kod odabira vrste i visine prekršajne sankcije odnosno izricanja kazne zatvora sud se rukovodio činjenicom da je okrivljenik ispoljavao psihičko i fizičko nasilje prema bliskom članu obitelji i to  supruzi, pri čemu je iskazao izvjesnu upornost, tako da je oštećena bez sumnje bila u stanju nelagode te je osjećala uznemirenost, a takve emocije nikako ne smije izazivati drugi član obitelji.  To jasno ukazuje na nedostatak empatije i minimuma tolerancije u komunikaciji s bliskim osobama, pa time postoji i objektivna mogućnost da okrivljenik bezrazložno i nadalje čini takva nedjela. S druge strane, kao olakotno jedino se na njegovoj strani cijeni činjenica kako prima socijalnu pomoć u mizernom iznosu  dok je sud ujedno kao otegotno cijenio njegovu dosadašnju kažnjavanost za isto djelo prekršaja. Stoga kada se uzme u obzir težina same protupravne radnje kao i stupanj krivnje te okolnosti navedene situacije, tada je svakako bilo opravdano izreći mu kaznu zatvora, ali uz institut uvjetne osude, jer će i sama prijetnja kaznom utjecati na njegovu svijest da ipak shvati svaku nedopustivost i štetnost nasilja prema članovima obitelji te će se na taj način postići njegova resocijalizacija, da bi buduće ponašanje uskladio sa moralnim i zakonskim normama, na koji način se očekuje postizanje zakonske svrhe kažnjavanja u svakom smislu. 

15.               U svakom slučaju okrivljeniku se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme koje je proveo povodom uhićenja u trajanju od 2 dana.

16.               Okrivljenik je na temelju članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona oslobođen dužnosti plaćanja troškova postupka s naslova paušala, obzirom da nije zaposlen već prima socijalnu pomoć nedostatnu za vlastito uzdržavanje, dok  provođenjem ovog postupka nisu nastali posebni troškovi.

 

U Bjelovaru, 1. prosinca 2022.                                                              

 

Zapisničar                                                                                                           SUDAC

Andrea Hudoletnjak v.r.                                                                                 Ratko Laban v.r.

 

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

 

              Protiv ove presude okrivljenik i podnositelj Optužnog prijedloga imaju pravo žalbe nadležnom Prekršajnom sudu u Zagrebu, u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, a ista se podnosi putem ovog Suda, u dva istovjetna primjerka.

 

Za točnost otpravka – ovlašteni službenik

ANDREA HUDOLETNJAK