Baza je ažurirana 12.01.2025. zaključno sa NN 121/25 EU 2024/2679
- 1 - Revd 1632/2021-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Damira Kontreca člana vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika D. M. iz K., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnica I. B., odvjetnica u K., protiv tuženika-protutužitelja C. v. H. d.d. Z., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik I. C., odvjetnik u Z., radi utvrđenja prava vlasništva i predaje u posjed, odlučujući o prijedlogu tužitelja-protutuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu broj Gž-826/2020-2 od 23. prosinca 2020., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Karlovcu broj P-68/2020 od 7. rujna 2020., u sjednici održanoj 30. studenoga 2022.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog tužitelja-protutuženika za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužitelj-protutuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu broj Gž-826/2020-2 od 23. prosinca 2020., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Karlovcu broj P-68/2020 od 7. rujna 2020.
2. Tužitelj-protutuženik u prijedlogu postavlja pitanja:
„1. Može li se načelo povjerenja u zemljišne knjige primijeniti u korist stjecatelja koji nikada nije bio u posjedu nekretnine, niti je ikada pokušao ući u posjed nekretnine, odnosno, da li se on smatra stjecateljem u dobroj vjeri ako je na licu mjesta bilo očito da je ona u posjedu treće osobe?
2. Da li je dužnost poštenog i mirnog posjednika, do tada upisanog vlasnika, koji nije upoznat sa činjenicom da je vlasništvo prešlo na treće osobe koje nikada nisu bile u posjedu sporne nekretnine, tražiti da provjerava z.k. stanje bez ikakve indikacije da se isto promijenilo?“
3. Kao razloge važnosti postavljenih pitanja tužitelj-protutuženik se poziva na odluke ovoga suda broj Rev x-555/2016 od 16. srpnja 2019., broj Rev-609/2004 od 31. kolovoza 2005., broj Rev-1293/2007 od 29. travnja 2008., broj Rev-1014/2007 od 22. siječnja 2009., te odluke Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici broj Gž-2020/2017 od 18. rujna 2018., Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž-556/2013 od 9. listopada 2014., Županijskog suda u Rijeci broj Gž-175/2016 od 17. veljače 2016., Županijskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću broj Gž-759/2019 od 28. rujna 2020.
4. Tuženik-protutužitelj nije odgovorio na prijedlog za dopuštenje revizije.
5. Postupajući sukladno odredbama članka 385.a i članka 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) revizijski sud je ocijenio da pitanja koja su naznačena u prijedlogu nisu pravna pitanja važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu budući da se na prvo postavljeno pitanje ne može jednoznačno odgovoriti jer odgovor ovisi o utvrđenim činjenicama i okolnostima svakog pojedinog slučaja.
5.1. U odnosu na drugo postavljeno pitanje valja reći da u situaciji kada je sud utvrdio da je pravni prednik tužitelja, u odnosu na česticu koja je bila predmet kupoprodaje od 15. veljače 1958. mogao koristiti pravna sredstva Zakona o zemljišnim knjigama iz 1930. i Zakona o unutrašnjem uređenju i osnivanju zemljišnih knjiga iz 1930. (...), od odgovora na postavljeno pitanje koje polazi od toga da „upisani vlasnik nije bio upoznat s činjenicom da je vlasništvo prešlo na treću osobu“ ne ovisi ishod spora. Dakle, pitanja koja su utemeljena na činjeničnim okolnostima koje nisu utvrđene u postupku, ne mogu biti važna pitanja za odluku u sporu, jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
6. K tomu, iako već obzirom na navedeno nije odlučno, odluke na koje se poziva podnositelj prijedloga u smislu razloga važnosti ne odgovaraju činjeničnim utvrđenjima (jer je u tim odlukama utvrđeno da stjecatelj nije postupao u dobroj vjeri s povjerenjem u zemljišne knjige ili se pak radilo o odlukama u kojima se raspravljalo je li u konkretnom slučaju vrijedila odgoda povjerenja u zemljišne knjige ili se utvrđivalo jesu li ispunjeni uvjeti za brisovnu tužbu), a slijedom toga niti pravnom shvaćanju na kojem je utemeljena odluka drugostupanjskog suda.
7. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz članka 387. stavak 3. ZPP, to je na temelju odredbe članka 392. stavak 1. i 6. ZPP, riješeno kao u izreci.
mr.sc. Dražen Jakovina, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.