Baza je ažurirana 22.05.2025. 

zaključno sa NN 74/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

Poslovni broj: 6 Gž-10/2019-5

1

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: 6 -10/2019-5

 

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

I

 

R J E Š E NJ E

 

 

              Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca Franke Zenić, predsjednice vijeća, Igora Delina, člana vijeća i suca izvjestitelja te Eugena Škunce, člana vijeća, u pravnoj stvari prvotužitelja-protutuženika M. K. iz Z., OIB: ... i drugotužiteljice-protutuženice V. K. iz Z., OIB: ..., koje zastupa punomoćnica D. K., odvjetnica u K., protiv tuženice-protutužiteljice V. S. d.o.o., K., OIB: ..., koju zastupa direktorica Š. Š., N., R. S., a ovu punomoćnici-odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu V. K., E. B., M. H. M., I. R., B. P., S. P. S. i N. K., R., radi predaje u posjed i utvrđenja međe, odlučujući o žalbi tuženice-protutužiteljice protiv presude i rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Krku, poslovni broj P-2390/2015-44 od 16. srpnja 2018., u sjednici održanoj 30. studenoga 2022.,

 

p r e s u d i o   j e

 

              Odbija se žalba tuženice-protutužiteljice V. S. d.o.o., K. kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Krku, poslovni broj P-2390/2015-44 od 16. srpnja 2018.

 

r i j e š i o   j e

 

              I Odbija se žalba tuženice-protutužiteljice V. S. d.o.o., K. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Krku, poslovni broj P-2390/15-44 od 16. srpnja 2018.

 

              II Odbija se zahtjev prvotužitelja-protutuženika M. K. i drugotužiteljice-protutuženice V. K. za naknadu troška odgovora na žalbu. 

 

Obrazloženje

 

1. Uvodno označenom presudom suđeno je:

"I              Nalaže se tuženiku V. S. d.o.o. K., (Ulica...) OIB: ..., da preda u posjed tužiteljima M. K., Z., (Ulica...) OIB: ... i V. K., Z., (Ulica...) OIB: ..., dio nekretnine zemljišnoknjižne oznake ... z.k.ul. ... k.o. K., katastarske oznake kč.br. ... k.o. K.-G., površine 212 m2, označen rozom šrafurom i roze slovne oznake A-B-C-D-E-F-G-H-I-A na skici lica mjesta označenoj kao Prilog br. 1 E u nalazu i mišljenju sudskog vještaka N. V. od 27.05.2014. i dopuni nalaza i mišljenja vještaka od 4. kolovoza 2016. godine, roku od 15 dana.

II              Nalaže se tuženiku V. S. d.o.o. K., (Ulica...) OIB: ...,da sruši prijeporni ogradni betonski zid izgrađen na nekretnini tužitelja M. K., Z., (Ulica...) OIB: ... i V. K., Z., (Ulica...) OIB: ..., zemljišnoknjižne oznake ... z.k.ul. ...  k.o. K., katastarske oznake k.č.br. ... k.o. K.-G., označen na skici lica mjesta – Prilog br. 3 – u nalazu i mišljenju sudskog vještaka N. V. od 27.05.2014. plavom linijom i plavim slovnim oznakama J-K-L-M-N-N1-0, te izgradi ogradni betonski zid i potporni zid na međi nekretnina zemljišnoknjižne oznake ... k.o. Krk, katastarske oznake k.č.br. ... k.o. K.-G., u njegovom vlasništvu i nekretnine zemljišnoknjižne oznake ... z.k.ul. ... k.o. K., katastarske oznake k.č.br. ... k.o. K.-G. u vlasništvu tužitelja M. K., Z., (Ulica...) OIB: ... i V. K., Z., (Ulica...) OIB: ..., označen na skici lica mjesta – Prilog br. 3 – u  Nalazu i mišljenju sudskog vještaka N. V. od 27.05.2014. godine rozim slovnim oznakama E-F-G-H-I, i time uspostavi prijašnje stanje, sve u roku od 15 dana.

II              Nalaže se tuženiku V. S. d.o.o. K., (Ulica...) OIB: ..., da tužiteljima M. K. Z., (ulica...) OIB: ... i V. K., Z., (ulica...) OIB: ..., naknadi parnični trošak ovog spora u iznosu od 51.317,99 kn (slovima: pedesetijednatisućatristosedamnaestkuna idevedesetidevetlipa) u roku od 15 dana."

2. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

»Odbacuje se protutužba protutužitelja V. S. d.o.o. K., (ulica...) koja glasi:

"I              Utvrđuje se da međa između nekretnine tužitelja-protutuženika označene kao z.č. ... z.k.ul. ... k.o. K. (katastarske oznake k.č. ... k.o. K. G.) i nekretnine tuženika – protutužitelja označene kao z.č. ... z.k.ul. ...k.o. K. (katastarske oznake k.č. ... k.o. K. G.) prolazi pravcem označenim točkama C-E-D na nacrtu mjerničnog vještaka od 28.12.1986. koja je sastavni dio rješenja Općinskog suda u Krku R1-36/85 te da je tuženik-protutužitelj vlasnik površine zemljišta od oko 260 m2 označene točkama A-B-C-E-D na navedenom nacrtu vještaka.

II              Nalaže se tužitelju-protutuženiku da naknadi tuženiku-protutužitelju parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja pa do isplate sve u roku 15 dana."«

2. Protiv citirane presude i rješenja žalbu je izjavila tuženica-protutužiteljica (dalje tuženica) zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Tvrdi da sud navodi da je vještak u svom nalazu i mišljenju prvotno označio da je sporni dio nekretnine u vlasništvu tuženice, no s obzirom da je u međuvremenu izvršen digitalni unos podataka u katastru, da prijepor pripada k.č.br. ..., odnosno tužiteljima, pri čemu je ostalo neutvrđeno na temelju čega je izvršena promjena u katastru na način da su u razdoblju od 10. veljače 2015. do 22. veljače 2016. vlasnici prijepora postali tužitelji-protutuženici (dalje tužitelji). Mjerodavno je činjenično stanje u trenutku podnošenja tužbe, a ne u vrijeme presuđenja. Tužitelji su izvor iz novog (digitalnog) katastarskog plana uložili u spis na glavnoj raspravi 22. veljače 2016., što predstavlja novu činjenicu, odnosno novi dokaz, kojega je sud protivno odredbi čl. 299. st. 3. Zakona o parničnom postupku uzeo u obzir i na njemu temeljio pobijanu odluku. Prema izvodu iz novog katastarskog plana na k.č.br. ... nema kuće tužitelja, već samo pomoćni objekt na sjeverozapadnom dijelu čestice pa je digitalni katastarski plan pogrešan i u suprotnosti s analognim katastarskim planom kao i stanju u naravi. Na izvodima iz katastarskog plana koji se vodi u digitalnom obliku nema znakova pripadnosti "Z" niti se pripadnost označava debelim linijama, slijedom čega je pogrešno utvrđena činjenica da debela linija na izvodu iz katastarskog plana označava pripadnost te je došlo do pogrešne primjene materijalnog prava. Tuženica je 20. prosinca 2017. dostavila sudu obrazloženi podnesak u kojem je izložila promjene na česticama stranaka i na susjednim česticama, objasnila i grafički prikazala promjene u vezi prijepora te postavila dva pitanja za vještaka i predložila nove dokaze, koji podnesak nije dostavljen vještaku na očitovanje, a niti je sud usvojio ili odbio dokazne prijedloge tuženice, radi čega je počinjena bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. Zakona o parničnom postupku. Vezano za nalaz i mišljenje vještaka R. S. koji je sačinjen za potrebe postupka smetanja posjeda, ne radi se o vještačenju provedenom od strane vještaka kojega je odredio sud u ovom postupku pa se na njemu ne može temeljiti sudska odluka. Tuženica je obrazložila da svoje pravo na posjed prijepora zasniva na pravomoćnoj građevinskoj dozvoli koju je ishodio prednik tuženice još 1969. koju ne bi mogao dobiti da prijepor pripada tužiteljima te da kuća nema odmaka od 4 metra od granice-međe kao i drugim dokazima iz kojih proizlazi da se sporna linija bespravno pomakla oko 4 metra prema tuženičinoj kući u postupku cijepanja k.č. ... na četiri dijela. Tvrdi da se presuda u dijelu kojim tuženici ne pripada pravo na posjed ne može ispitati budući da nedostaju razlozi o odlučnim činjenicama, čime je počinjena bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku. Protutužbeni zahtjev je tuženica postavila u podnesku od 15. veljače 2017., a sud je odbacio protutužbu sa zahtjevom postavljenim 30. listopada 2013., tako da nije odlučeno o svim zahtjevima u ovom postupku. Ne radi se o presuđenoj stvari jer nisu iste stranke kao u postupku koji se vodio pod poslovnim brojem R1-36/85. Međa se rješava u izvanparničnom postupku, a protutužbeni zahtjev nije postavljen u smislu klasičnog uređenja međe, već u smislu utvrđenja međe i prava vlasništva prijepora, na temelju čl. 103. st. 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Pobija i odluku o troškovima postupka. Predlaže usvojiti žalbu u cijelosti i preinačiti pobijanu presudu i rješenje na način da se u cijelosti odbije tužbeni zahtjev tužitelja te prihvati protutužbeni zahtjev, kao i naloži tužiteljima da tuženici solidarno naknade troškove postupka uvećane za troškove žalbe, a podredno se predlaže ukidanje presude i rješenja te vraćanje predmeta prvostupanjskom sudu na ponovno postupanje.

3. U odgovoru na žalbu tužitelji osporavaju žalbene navode tuženika ističući da nisu počinjene bitne povrede postupka na koje ukazuje žalba tuženice, da je činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno i da je materijalno pravo pravilno primijenjeno. Predlažu da se žalba tuženice odbije i pobijana presuda i rješenje potvrde te zahtijevaju trošak odgovora na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Tvrdnjom da su tužitelji izvod iz novog (digitalnog) katastarskog plana uložili u spis na glavnoj raspravi 22. veljače 2016. (pogrešno navedena 2016., jer je ročište održano 22. veljače 2017.), što predstavlja novu činjenicu, odnosno novi dokaz, kojega je sud protivno odredbi čl. 299. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11.-pročišćeni tekst i 25/13.; dalje ZPP), koji se primjenjuje na temelju čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19.) uzeo u obzir i na njemu temeljio pobijanu odluku, tuženica upire na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 299. st. 3. ZPP.

5.1. Odredbom čl. 299. st. 2. ZPP je propisano da stranke mogu tijekom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogli iznijeti, odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka Stavkom 3. toga članka je propisano da nove činjenice i nove dokaze koje su stranke iznijele, odnosno predložile tijekom glavne rasprave protivno stavku 2. toga članka sud neće uzeti u obzir.

5.2. Iz spisa proizlazi da je pripremno ročište održano 28. siječnja 2014. te su tužitelji na ročištu 22. veljače 2017. predali podnesak kojim prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka specificiraju tužbeni zahtjev, prilažući uz podnesak izvod iz katastarskog plana od 1. veljače 2017. Dakle, radi se o javnoj ispravi koja je nastala nakon zaključenja prethodnog postupka koju tužitelji nisu ni mogli priložiti uz tužbu podnesenu 2. listopada 2013., tako da nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 299. st. 3. ZPP.  

5.3. Tuženica prigovara da nije odlučeno o svim zahtjevima u postupku jer je sud odbacio protutužbu sa protutužbenim zahtjevom podnesenim 30. listopada 2013., a nije odlučio o zahtjevu kojega je tuženica postavila u podnesku od 15. veljače 2017.

5.4. Iz spisa proizlazi da je tuženica podneskom od 15. veljače 2017., prihvaćajući dopunu nalaza i mišljenja vještaka V., precizirala svoj protutužbeni zahtjev označavajući za podlogu zahtjeva nalaz i mišljenje vještaka N. V. od 27. svibnja 2014. s dopunama, umjesto nacrta mjerničkog vještaka od 28. prosinca 1986., koja je sastavni dio rješenja Općinskog suda u Krku broj R1-36/85, koji je bio podloga izvornom protutužbenom zahtjevu.

5.5. Prvostupanjski sud je odlučio o izvornom protutužbenom zahtjevu, a ne o preciziranom protutužbenom zahtjevu, iz čega se zaključuje da prešutno nije dopustio preinaku protutužbenog zahtjeva, a čime nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 12. ZPP, dakle nije prekoračio (protu)tužbeni zahtjev, odnosno odlučio o nečemu drugome, a ne o onome što je traženo tim zahtjevom.

5.6. U odnosu na prigovor tuženice da je 20. prosinca 2017. dostavila sudu obrazloženi podnesak u kojem je izložila promjene na česticama stranaka i na susjednim česticama, objasnila i grafički prikazala promjene u vezi prijepora te predložila nove dokaze, koji podnesak nije dostavljen vještaku na očitovanje, iz spisa proizlazi da je na ročištu 27. ožujka 2017. nakon saslušanja svjedoka N. V. zaključena glavna rasprava, koja je ponovno otvorena rješenjem od 31. ožujka 2017., nakon čega je tuženica dostavila u spis obrazloženi podnesak u kojem je izložila promjene na česticama stranaka i na susjednim česticama, objasnila i grafički prikazala promjene u vezi prijepora i predložila nove dokaze koje je mogla predložiti i u ranijoj fazi postupka (kod odgovora na tužbu i podnošenja protutužbe), koji je dostavljen tužiteljima na očitovanje, a ne i vještaku jer je sud smatrao da su odlučne činjenice utvrđene iz provedenih dokaza, čime tuženica nije onemogućena u raspravljanju, dakle nije počinjena bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP.

5.7. Suprotno navodima tuženice, nije počinjena ni bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, jer pobijana presuda i rješenje imaju jasne i neproturječne razloge o odlučnim činjenicama, o kojima ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude i rješenja navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava te se isti mogu ispitati.

5.8. Konačno, nisu počinjene ni bitne povrede postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje ovaj sud po čl. 365. st. 2. toga Zakona pazi po službenoj dužnosti.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja da im tuženica preda u posjed dio nekretnine zemljišnoknjižne oznake ... z.k.ul. ... k.o. K., katastarske oznake kč.br. ... k.o. K.-g., površine 212 m2, označen rozom šrafurom i roze slovne oznake A-B-C-D-E-F-G-H-I-A na skici lica mjesta označenoj kao Prilog br. 1E u nalazu i mišljenju sudskog vještaka N. V. od 27. svibnja 2014. i dopuni nalaza i mišljenja vještaka od 4. kolovoza 2016. te da se naloži tuženici da sruši ogradni betonski zid izgrađen na nekretnini tužitelja ... z.k.ul. ...  k.o. K., katastarske oznake k.č.br. ... k.o. K.-g., označen na skici lica mjesta – Prilog br. 3 – u nalazu i mišljenju sudskog vještaka N. V. od 27. svibnja 2014. plavom linijom i plavim slovnim oznakama J-K-L-M-N-N1-0 te izgradi ogradni betonski zid i potporni zid na međi nekretnina zemljišnoknjižne oznake ... k.o. K., katastarske oznake k.č.br. ... k.o. K.-g., u njegovom vlasništvu i nekretnine zemljišnoknjižne oznake ... z.k.ul. ... k.o. K., katastarske oznake k.č.br. ... k.o. K.-g. u vlasništvu tužitelja, označen na skici lica mjesta – Prilog br. 3 – u  Nalazu i mišljenju sudskog vještaka N. V. od 27. svibnja 2014. rozim slovnim oznakama E-F-G-H-I, i time uspostavi prijašnje stanje, kao i protutužbeni zahtjev na utvrđenje da međa između nekretnine tužitelja označene kao z.č. ... z.k.ul. ... k.o. K. (katastarske oznake k.č. ... k.o. K.-g.) i nekretnine tuženice označene kao z.č. ... z.k.ul. ... k.o. K. (katastarske oznake k.č. ... k.o. K.-g.) prolazi pravcem označenim točkama C-E-D na nacrtu mjerničnog vještaka od 28. prosinca 1986. koja je sastavni dio rješenja Općinskog suda u Krku R1-36/85 te da je tuženica vlasnica površine zemljišta od oko 260 m2 označene točkama A-B-C-E-D na navedenom nacrtu vještaka.

7. Na temelju činjeničnih utvrđenja:

- da je na nekretnini ... z.k.ul. ... k.o. K. upisano pravo vlasništva na imenima tužitelja M. i V. K. svakoga u ½ dijela, koji su evidentirani i kao posjednici prema posjedovnom listu,

- da je na ... z.k.ul. ... k.o. K., upisana V. S. d.o.o. (tuženica) koja je evidentirana i kao posjednik,

- da postoji razlika u evidenciji k.br. Zemljišnoknjižnog odjela i Katastra, što je razvidno iz podataka iz zemljišnoknjižnih izvadaka i posjedovnih listova, a koji brojevi su identificirani i tijekom vještačenja, s tim da između stranaka nisu sporne oznake katastarskih brojeva i upis prava vlasništva, već međa između tih nekretnina,

- da je rješenjem Općinskog suda u Krku broj R1-36/85-13 od 29. prosinca 1986. uređena međa između nekretnina ..., nove oznake ...i ... nove oznake ... k.o. K., koje rješenje je potvrđeno rješenjem Okružnog suda u Rijeci broj -356/87-2 od 3. ožujka 1987.,

- da je rješenjem o izvedenom stanju Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostave Krk od 11. srpnja 2011. investitoru, ovdje tuženici, dozvoljeno zadržavanja u prostoru stambene zgrade izgrađene na k.č. ... (...) k.o. K.-g.,

- da je presudom Upravnog suda u Rijeci broj UsI-6/12-48 od 17. siječnja 2013. odbijen tužbeni zahtjev tužitelja M. i V. K. radi poništenja rješenja o izvedenom stanju,

- da je očevidom na licu mjesta utvrđeno da je kuća tužitelja u K., (Ulica...), a kuća tuženice u K., (Ulica...) te se kuće nalaze jedna ispod druge na način da je kuća tuženice ispod kuće tužitelja, a obadvije su uz javnu cestu ulice L.. Kada se radi o betonskom zidu tužitelji tvrde da je isti izgrađen na njihovoj nekretnini i na tom dijelu da je i ulaz jer je inače izvršena dioba između suvlasnika pa njemu pripada središnji dio dvorišta pa tako i dio koji je uz betonski zid. Raniji zid da je više bio prema kući tuženice i to možda oko 4 m, a očevidom je utvrđeno da je doista kada se radi o objektu u kojemu tužitelj ima stambenu jedinicu u naravi je objekt sa tri stambene jedinice ispred svake je i dvorište pa tako postoji slobodan prostor od središnjeg dijela kuće prema betonskom zidu.

- da je tuženica na licu mjesta potvrdila da je s njene strane napravljen betonski zid, a to je na mjestu gdje je bila označena međa i sukladno rješenju o izvedenom stanju,

- da je vještak N. V. iskazao da je tijekom postupka bio na licu mjesta i identificirao nekretnine stranaka kao ... i ..., a koje imaju različite gruntovne oznake i to ... je u gruntovnici ..., a ... je u gruntovnici ... k.o. K., da je u međuvremenu u odnosu na vrijeme kada je dostavio nalaz izvršen digitalni unos podataka u katastru kakvo je bilo iz ranijih izmjera pa prema novoj kopiji katastarskog plana nema znaka pripadnosti već se posjed označava podebljanom linijom (ranije je u svom nalazu vještak zbog znaka pripadnosti označio da je prijepor dio nekretnine tuženice) i da prema izvodu iz katastarskog plana utvrđuje da je prijepor na k.č. ... k.o. K., a što zaključuje po podebljanoj liniji koja označava granice katastarskih čestica,

- da međa s obzirom na sve provedene dokaze nije na mjestu gdje je izgrađen zid što proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka N. V. kao i vještaka R. S. koji je dao nalaz i mišljenje u drugom postupku,

prvostupanjski sud zaključuje da su tužitelji vlasnici nekretnine koja je u gruntovnici označena pod kat. brojem ... k.o. K. na kojoj je izgrađen zid od strane tuženice i time oduzet dio posjeda nekretnine tužitelja, pa tužitelji imaju pravo da im se vrati u posjed oduzeti dio nekretnine, slijedom čega je prihvaćen tužbeni zahtjev u smislu čl. 161. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 81/15.-pročišćeni tekst; dalje ZVDSP).

7.1. Prvostupanjskim rješenjem je protutužba s protutužbenim zahtjevom odbačena uz obrazloženje da se radi o presuđenoj stvari i to rješenjem Općinskog suda u Krku broj R1-36/85-13 kojim je uređena međa i koje je postalo pravomoćno, primjenom čl. 288. ZPP, uz napomenu da se pitanje međe rješava u izvanparničnom postupku pa nije moguće u parničnom postupku donositi odluke koje se odnose na među.

8. Sudski vještak N. V., ing. geod., je u nalazu i mišljenju od 27. svibnja 2014. analizom prikupljenih i obrađenih podataka zaključio da prijeporna površina iznosi cca 212 m2 (roze slovne oznake A-B-C-D-E-F-G-H-I), a grafički se cijelom površinom nalazi na k.č.br. ... koja u zemljišnoj knjizi odgovara oznaci zk.č. ... k.o. K. te da se novoizgrađeni prijeporni zid dužinom od cca 42,65 m nalazi na k.č.br. ..., a dužinom od cca 0,55 m na k.č.br. ... k.o. K..

8.1. U dopuni nalaza i mišljenja od 4. kolovoza 2016. vještak je utvrdio da površina upisana u posjedovnom listu (pisani dio katastarskog operata) ne odgovara površini očitanoj iz katastarskog plana (grafički dio katastarskog operata) te se prema kopiji katastarskog plana i prijavnom listu od 6. kolovoza 1996. očitovao da se prijeporna površina od cca 212 m2 pokazana prilikom očevida na licu mjesta (roze slovne oznake A-B-C-D-E-F-G-H-I) nalazi na k.č.br. ... k.o. K.-g. (z.k.č. ... k.o. K.), dakle na nekretnini tužitelja.

8.2. Na ročištu 27. ožujka 2017. vještak je naveo da je u međuvremenu izvršen digitalni unos podataka na temelju stanja kakvo je bilo iz ranijih izmjera, da prema novoj kopiji katastarskog plana nema znaka pripadnosti, već se posjed označava podebljanom  linijom, uvidom u izvod iz katastarskog plana od 1. veljače 2017. utvrđuje da je prijepor na k.č. ... k.o. K.-g., što zaključuje po podebljanoj liniji koja označava granice katastarskih čestica. Pojašnjava da je u nalazu i dopuni nalaza zaključio da bi prijepor s obzirom na znak pripadnosti bio dio k.č.br. ... k.o. K.-g. na temelju znaka pripadnosti po kopiji katastarskog plana iz 2008., a na temelju podataka koji su na snazi sada, a promjene u katastarskom operatu su moguće samo od strane Državne geodetske uprave, prijepor je sastavni dio k.č.br. ... k.o. K.-g.

9. Neosnovano tuženica prigovara da se na izvodima iz katastarskih plana u digitalnom obliku pripadnost ne označava debelim linijama, jer se prema čl. 49. st. 2. Pravilnika o sadržaju i obliku katastarskog operata katastra nekretnina ("Narodne novine, broj 142/08., 148/09. i 112/18.) granice katastarskih čestica prikazuju na katastarskom planu punom debljom linijom, kako to ističe i vještak V. utvrđujući da je prijepor na k.č. br. ... k.o. K.-g., što zaključuje po podebljanoj liniji koja označava granice katastarskih čestica.

10. U odnosu na prigovor tuženice da se nalaz i mišljenje vještaka R. S., ing. geod., koji je sačinjen za potrebe postupka zbog smetanja posjeda ne može koristiti u ovom postupku jer se ne radi o vještačenju provedenom od strane vještaka kojega je odredio sud, valja istaći da je prvostupanjski sud nalaz i mišljenje vještaka R. S. koristio u kontekstu da je znak pripadnosti u odnosu na nekretninu tuženice ranije bio nezakonito označen, dok je odluku o tužbenom zahtjevu zasnovao na nalazu i mišljenju vještaka N. V., kojega je imenovao mjerničkim vještakom rješenjem od 28. siječnja 2014.

11. Dakle, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da su tužitelji vlasnici k.č.br. ... k.o. K.-g. (zemljišnoknjižne oznake ... zk. ul. ... k.o. K.) na kojoj je izgrađen zid od strane prednika tuženice i time bez pravne osnove oduzet posjed tužitelja, kojima pripada pravo na reivindikacijsku zaštitu sukladno čl. 161. st. 1. i čl. 162. st. 1. ZVDSP, kojem zahtjevu se tuženica ne može oduprijeti jer nema pravo na posjed spornog dijela k.č.br. 2246/2 k.o. K.-g.

12. Iz navedenih razloga prvostupanjski sud je, i po ocjeni ovoga suda, prihvaćanjem tužbenog zahtjeva pravilno primijenio materijalno pravo, kao i kod odluke o troškovima postupka (čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP), time što je naložio tuženici da tužiteljima naknadi parnični trošak u iznosu od 51.317,99 kn.

13. Slijedom iznesenog, valjalo je na temelju čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tuženice kao neosnovanu i potvrditi pobijanu prvostupanjsku presudu i odlučiti kao u izreci ove presude.

14. Prvostupanjskim rješenjem je protutužba s protutužbenim zahtjevom odbačena uz obrazloženje da se radi o presuđenoj stvari i to rješenjem Općinskog suda u Krku broj R1-36/85-13 kojim je uređena međa i koje je postalo pravomoćno, primjenom čl. 288. ZPP, uz napomenu da se pitanje međe rješava u izvanparničnom postupku pa nije moguće u parničnom postupku donositi odluke koje se odnose na među.

15. Prema odredbi čl. 103. st. 1. ZVDSP ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među.

15.1. Dakle, o obnovljanju ili ispravljanju međe se odlučuje u izvanparničnom postupku, ali s pravom tuženica ističe da protutužbeni zahtjev nije postavljen u smislu klasičnog uređenja međe, već je postavljen (deklaratorni) zahtjev za utvrđenje da međa prolazi pravcem označenim točkama C-E-D na nacrtu mjerničkog vještaka od 28. prosinca 1986. te da je tuženica vlasnica površine zemljišta od oko 260 m2 označene točkama A-B-C-E-D na nacrtu vještaka.

15.2. S obzirom na to da je odlukom o tužbenom zahtjevu odlučeno da je prijepor sastavni dio k.č.br. ... k.o. K.-g. u vlasništvu tužitelja, za zaključiti je da je tuženičin protutužbeni zahtjev neosnovan.

15.3. Međutim, odbacivanje protutužbe s protutužbenim zahtjevom je procesno povoljnije rješenje za tuženicu, a s obzirom da prema odredbi čl. 374. ZPP drugostupanjski sud ne može preinačiti presudu na štetu stranke koja se žalila ako je samo ona podnijela žalbu, trebalo je odbiti žalbu tuženice i u tom dijelu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje, tj. odlučiti kao u toč. I izreke ovog rješenja.

16. Zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava odgovora na žalbu je odbijen, jer taj trošak nije bio potreban za vođenje ove parnice (čl. 155. st. 1. ZPP), zbog čega je odlučeno kao u toč. II izreke ovog rješenja.

 

U Zadru 30. studenoga 2022.

 

 

Predsjednica vijeća

 

Franka Zenić, v.r

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu