1              Poslovni broj: 10 Us I-933/2022-8

 

                

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Rijeka, Erazma Barčića 5

Poslovni broj: 10 Us I-933/2022-8

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

              Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Danici Vučinić, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Misirača, u upravnom sporu tužitelja M. J. iz N. V., Z. 21b, kojeg zastupa opunomoćenik M. F., odvjetnik u R., J. u. 5/I, protiv tuženika Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije, Odbora za upis, Zagreb, Ulica grada Vukovara 271, zastupan po službenoj osobi Stjepanu Matiću, radi upisa u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije, 28. studenog 2022.,

 

p r e s u d i o   j e

              I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije, Odbora za upis, KLASA: UP/I-936-27/16-01/52, URBROJ: 507-22-39 od 8. srpnja 2022.

              II. Odbija se zahtjev tužitelja za nadoknadu troškova upravnog spora.

 

Obrazloženje

 

1. Rješenjem tuženika, KLASA: UP/I-936-27/16-01/52, URBROJ: 507-22-39 od 8. srpnja 2022. odbijen je zahtjev tužitelja za upis u Evidenciju vježbenika – kandidata za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije.

 

2. Tužitelj je ovom Sudu pravodobno podnio tužbu kojom osporava zakonitost rješenja tuženika, te u bitnome ukazuje da je odlučivanje tuženika o pravima i interesima tužitelja već bilo predmet upravnog spora te ustavnosudske zaštite, povodom kojih su presuda naslovnoga suda poslovni br. UsI-4./1., od dana 28.11.2017, te presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni br. Usž-2./1., od dana 24.1.2018., ukinute su u cijelosti kao nezakonite, na temelju odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-III-2./2., od dana 8.6.2021., te citira dijelove iz navedene odluke. Navodi kako je u upravnom postupku koji je prethodio pobijanoj pojedinačnoj odluci, tuženik propustio provesti ispitni postupak, iako nisu ispunjeni zakonom propisani uvjeti za neposredno rješavanje upravne stvari, u smislu odredbe članka 50. Zakona o općem upravnom postupku, a provođenje ispitnog postupka da je bilo nužno, u skladu s odredbom članka 51. stavak 1 Zakona o općem upravnom postupku, radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su bitne za razjašnjenje pravog stanja stvari, da se u ponovljenom upravnom postupku moralo utvrditi, u skladu s odredbom člankom 53. stavak 2. točka 4. Statuta tuženika, je li tužitelj na drugi način, propisan posebnim propisom, stekao odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke, kao i koji je, in concreto, drugi “odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke”, u smislu odredbe čl. 53. stavak 2. točka 4. Statuta tuženika. Uvidom u točku 4.1. razloga pobijane pojedinačne odluke, navodi da je moguće utvrditi da se potonja, između ostaloga, temelji na očitovanju Agencije za znanost i visoko obrazovanje od 3.12.2021., klasa: 602-04/21-02/0119, ur. br.: 335-01-21-0004., koje da u predmetnom upravnom postupku nije prezentirana na uvid i/ili očitovanje tužitelju, radi čega mu je neposredno uskraćeno, u smislu odredbe članka 30. stavak 1 Zakona o općem upravnom postupku, zakonom zajamčeno pravo na očitovanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari. Štoviše, posebno naglašava da je uvidom u točku 8.1. te točku 10. - 11. razloga pobijane pojedinačne odluke moguće na nedvojben način utvrditi da se predmetna isprava (očitovanje) Agencije za znanost i visoko obrazovanje čini osnovu na kojoj se temelji predmetna pobijana pojedinačna odluka, što neposredno upućuje da sadrži činjenice, okolnost i pravna pitanja koja su od elementarne važnosti za rješavanje predmetne upravne stvari. Posebno ističe da je tuženik evidentno s namjerom uskratio tužitelju prezentirati sve isprave koje je pribavio u predmetnoj upravnoj stvari, obzirom da je zaključkom od dana 14.12.2021., odnosno nakon pribave naprijed označenog očitovanje Agencije, pozvao potonjeg da se očituje o svim okolnostima i pravnim pitanjima u predmetnom upravnom postupku, ali mu predmetno očitovanje Agencije i/ili druga materijalna dokumentacija koja je već bila u spisu predmetne upravne stvari ipak nije dostavljena. Štoviše, posebno se naglašava da je tužitelj podneskom u predmetnoj upravnoj stvari od dana 28.3.2022. izrijekom zatražio da u se uruče isprave koje će se pribaviti povodom presude naslova poslovni br. UsI-7./2. od dana 16.8.2021., ali da mu je prezentacije očitovanja Agencije i/ili druge materijalne dokumentacije ipak uskraćena. Uvidom u točku 8., 8.1., 9.2. te 9.3. razloga pobijane pojedinačne odluke, da je moguće utvrditi da je od Geodetskog fakulteta zatražena izrada usporedbe studijskog programa, radi razjašnjenja je li akademsko obrazovanje tužitelja odgovarajućeg stupnja te odgovarajuće struke, u smislu odredbe članka 53. stavak 2 Statuta tuženika, pa da je imenovano povjerenstvo procijenilo – nota bene još dana 1.12.2021., da su studijski programi kompatibilni i usporedivi u 49,9 od ukupno 300 ECTS bodova, a tužitelj da je, opreza radi, u cijelosti osporio naprijed označenu usporedbu studijskog programa, podneskom od dana 27.6.2022., te predložio odgovarajuće dokaze radi pobijanja zaključaka iz iste, ali da mu je isto bilo u cijelosti uskraćeno iz razloga koji nisu pobliže izneseni u pobijanoj pojedinačnoj odluci, te navodi da je nejasno iz kojeg razloga je izrađena usporedba (i) preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, odnosno integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, kojim se stječe akademski naziv magistar inženjer geodezije i geoinformatike, s jedne strane, te (ii) studijskih programa koje je ostavio tužitelj – integrirani diplomski studiji na Tehničkom fakultetu, smjer brodogradnja, u trajanju od pet godina, te poslijediplomski studiji na Geodetskom fakultetu, smjer geodezije i geoinformatike, s druge strane, obzirom da je uvjet za upis u evidenciju vježbenika - kandidata za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije, u skladu s odredbom članka 53. stavak 2 točka 4 Statuta tuženika, alternativno postavljen – odnosno (ili) da je na drugi način stekao odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke. Imajući u vidu da je, in concreto, uvjet za upis u Evidenciju vježbenika pravna norma općeg akta (Statuta) koja je alternativno postavljena (ili), to se pokazuje u cijelosti nejasnim razlog i/ili pravna osnova na temelju koje se postavlja zahtjev da sadržaj obrazovanja koja su alternativno postavljena bude istovjetan, i to osobito kada je mjerodavnom pravnom normom postavljen isključivo kriteriji za alternativni uvjet o odgovarajućem stupnju obrazovanja odgovarajuće struke, to pobijana pojedinačna odluka nema dostatne i relevantne razloge o predmetnom pravnom pitanju, što neposredno upućuje na arbitrarnost u odlučivanju. Drugim riječima, naprijed opisanim restriktivnim tumačenjem mjerodavne pravne norme, kako to u konačnici proizlazi iz razloga pobijena pojedinačne odluke, apsolutno nije moguće ostvariti alternativni uvjet za upis u Evidenciju vježbenika, obzirom da se ne ispituje postojanje odgovarajućeg stupnja obrazovanja odgovarajuće struke, već istovjetnost sadržaja studijskog programa obrazovanje s obrazovanjem koje je postavljeno kao alternativno - preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, odnosno integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, kojim se stječe akademski naziv magistar inženjer geodezije i geoinformatike. Imajući u vidu da je pobijanom pojedinačnom odlukom, in concreto, tužitelju arbitrarno postavljen uvjet kompatibilnosti između studijskih programa, koji nije propisan mjerodavnom pravnom normom – temeljnim / osnivačkim općim aktom (Statutom) tuženika, već su predmetni studijski programi, mjerodavnom pravnom normom, alternativno postavljeni po kriteriju stupnja obrazovanja i područja obrazovanja, to da ostaje u cijelosti nejasno u kojoj bi mjeri takva arbitrarno zatražena kompatibilnost trebala biti ostvarena radi udovoljavanja takvog nepostojećeg i arbitrarnog uvjeta – 50% ili 60% ili možda ipak 100%?, da je u cijelosti nejasno na koji je način izvršena usporedba naprijed opisanih studijskih programa po povjerenstvu kojeg čine isključivo, predmnijeva se, isključivo članovi Geodetskog fakulteta u Zagrebu, odnosno bez sudjelovanja bilo kojeg člana Tehničkog fakulteta, smjera brodogradnje, i to na temelju prethodno sklopljenog Sporazuma između Geodetskog fakulteta i tuženika, koji također nije prezentiran tužitelju. Uvidom u zaključak tuženika od dana 31.8.2021., odnosno uvidom u podnesak tužitelja od dana 1.10.2021., da je moguće na razuman način zaključiti da je predmetna usporedba studijskih programa izvršena isključivo uvidom u diplome i dodatke diplomi (studijske programe), odnosno popis predmeta s iskazanim satima predavanja, vježbi te ostvarenih ocjena, iz kojih je za članove Geodetskog fakulteta u Zagrebu apsolutno nemoguće doći do bilo kakvih spoznaja o sadržaju diplomskog programa studija tužitelja, ostvarenom na Tehničkom fakultetu, smjeru brodogradnja, obzirom da nemaju nikakva neposredna saznanja o sadržaju istoga, uslijed čega jasno proizlazi da je takva usporedba u cijelosti paušalna, ali s visokom razinom vjerojatnosti ostvarena ex parte utjecajem tužitelja, s potpunim isključenjem tužitelja iz provođenja predmetnoga dokaznog sredstva.  U prilog potonjem pravnom shvaćanju izrijekom upućuje i e-mail korespondenciju tužitelja s Geodetskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, i to upravo s jednim od članova povjerenstva koje je izradilo naprijed označenu usporedbu studijskih programa – doc. dr. sc. A. M., koje je uzgred budi rečeno uredno predana u upravni predmet u kojem je donesena pobijana pojedinačne odluka, u skladu s kojom potonja ustanova neposredno upućuje tužitelja, na temelju dostavljenih diploma o ostvarenom akademskom obrazovanju podnositelja, na prijavu i upis diplomskog studija geodezije i geoinformatike, čime se istome, de facto, odobrava upis na diplomski studij - bez prethodnog upisivanja preddiplomskog studija i to bez potrebe polaganja razlikovnih ispita. Ergo, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu neposredno uputio potonjeg na upis diplomskog studija geodezije i geoinformatike, iz čega d a proizlazi da je studijski program te ECTS bodovi akademskog obrazovanja podnositelja u najmanju ruku u cijelosti kompatibilan s preddiplomskim studijem geodezije te geoinformatike, odnosno u minimalno 180 ECTS bodova, a ne kako se navodi u naprijed označenom mišljenju u  16,6% usporedivih ECTS bodova. Sama činjenica da je tuženik sklopio Sporazum s Geodetskim fakultetom, klasa: 60206/20-018/1, ur. br. 380-65-01-20-1, nepoznatog dana, te da potonji nije dostavljen tužitelju na očitovanje, jasno potvrđuje da pobijanom pojedinačnom odlukom, u smislu odredbe članka 30. stavak 1 Zakona o općem upravnom postupku, povrijeđeno je zakonom zajamčeno pravo tužitelja na očitovanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari. Neovisno o naprijed iznesenom, protivno pravnom shvaćanju iz pobijane pojedinačne odluke, naglašava se kako usporedba studijskih programa nije predviđena kao formalni uvjet za upis u Evidenciju vježbenika - za upis u Imenik ovlaštenik inženjera geodezije, u skladu s odredbom člankom 53. stavak 2. točka 4 Statuta tuženika, to je tužitelj stekao odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke na “drugi način”, bez obzira na broj ostvarenih ECTS bodova. Posebno ističe da, u skladu s pravnim shvaćanjem Ustavnog suda Republike Hrvatske, formuliranim u odluci br. U-III-2./2., od dana 26.9.2012., ako se pojave dvojbe u vezi tumačenja mjerodavnog materijalnog prava, nadležna su tijela dužna tumačiti te odredbe u korist ovlaštenika prava te mu omogućiti njihovo ostvarivanje. Iz pisanog očitovanja tuženika od dana 24.12.2021., da je moguće  na objektivan način utvrditi da je u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije upisano 87 osoba sa višom stručnom spremom, 1 osoba sa srednjom stručnom spremom te 1 osoba koja nema završeni preddiplomski i diplomski sveučilišni studij kojim se stječe akademski naziv mag. ing. geodezije ili dipl. ing. geodezije, odnosno nema završeni integrirani preddiplomski i diplomski studij kojim se stječe akademski naziv mag. ing. geodezije ili dipl. ing. geodezije, od ukupno 1.514 upisanih osoba u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije, iz čega da jasno proizlazi da je pravna argumentacija tuženika o ostvarenim ECTS bodovima tijekom akademskog obrazovanja i/ili o ostvarenim usporednim ECTS bodovima tijekom akademskog obrazovanja kao uvjet za upis u Evidenciju vježbenika u cijelosti bespredmetna. Posebno ističe da je tužitelj, u tijeku predmetnoga upravnog postupka, izrijekom predložio da se tuženik očituje o broju ostvarenih ECTS bodova i završenom studijskom programu te da dostavi potvrdu/diplomu završenog studijskog programa, odnosno barem podatak o završenom studijskom programu, kao i datum o ostvarenom upisu istih u Evidenciju vježbenika istih, odnosno u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije, 87 osobe sa višom stručnom spremom, 1 osobe sa srednjom stručnom spremom te 1 osobe koja nema završeni preddiplomski i diplomski sveučilišni studij kojim se stječe akademski naziv mag. ing. geodezije ili dipl. ing. geodezije, odnosno nema završeni integrirani preddiplomski i diplomski studij kojim se stječe akademski naziv mag. ing. geodezije ili dipl. ing. geodezije, a koje su upisane u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije, te da je na temelju predmetnih podataka u cijelosti jasno da je tuženik odobrio upis u Evidenciju vježbenika barem 89 kandidata koji imaju apsolutno niži stupanj akademskog obrazovanja od tužitelja, odnosno koji imaju apsolutno manji broj ECTS bodova od tužitelja, te da su ne samo u Evidenciju vježbenika – kandidata za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije upisane osobe koje imaju apsolutno niži stupanj akademskog obrazovanja od tužitelja, odnosno koje imaju apsolutno manji broj ECTS bodova od tužitelja, već da su predmetne osobe upisane u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije.  Iz točke 10.1., 11. te 12. razloga pobijane pojedinačne odluke izrijekom proizlazi zaključak da niti u jednom propisu koje je tuženik donio nije predviđeno da se osobama koje ostvare akademski naziv sveučilišni specijalist geodezije i geoinformatike dozvoljava upis u Evidenciju vježbenika, to ne postoji “odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke”. Pobijana pojedinačna odluka, u zaključku da ne postoji “odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke”, ne samo da je protivna naprijed citiranoj odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-III-2./2., od dana 8.6.2021., već i temeljnom opće (konstitutivnom) aktu tuženika – Statutu istoga, to pobijanom pojedinačnom odlukom, u smislu odredbe članka 5. Zakona o općem upravnom postupku, u vezi s odredbom članka 7. stavak 2 Statuta tuženika, predmetna upravna stvar nije rješenja na temelju zakona i drugih propisa te općih akta donesenih na temelju zakonom utvrđenih javnih ovlasti. Uvidom u točku 13. razloga pobijane pojedinačne odluke, da  je moguće utvrditi da tužitelj, tobože, nije dokazao uvjet zaposlenja u punom radnom vremenu u uredu ovlaštenog inženjera geodezije ili zajedničkom geodetskom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za obavljanje stručnih geodetskih poslova i navodi da je u prilogu zahtjeva za upis u Evidenciju vježbenika od dana 20.12.2016., uredno dostavio Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od dana 10.10.2016., kojeg je sklopio s trgovačkim društvom G. d. o. o. iz Viškova, kao i rješenje Državne geodetske uprave klasa: UP/I-930-03/08-02/291, ur. br.: 541-01/1-08-3, od dana 15.2.2008., kojim je potonjoj pravnoj osobi daje suglasnost za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina. Sve i da je tužitelj propustio dostaviti naprijed označene isprave, radi dokazivanja uvjeta zaposlenja u punom radnom vremenu u uredu ovlaštenog inženjera geodezije ili zajedničkom geodetskom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za obavljanje stručnih geodetskih poslova,  da je tuženik bio dužan, pravilnom primjenom odredbe članka 47. stavak 3 Zakona o općem upravnom postupku, zaključkom ga pozvati da to učini u primjerenom roku, a što je in concreto propustio učiniti, te stoga predlaže da se poništi rješenje tuženika11.

 

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe kako se tužitelj na samom početku tužbe poziva na Statut Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije od 2009. godine, a koji da je postao nevažeći 13. prosinca 2018. zbog stupanja na snagu novog Statuta Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije („Narodne novine", broj 109/18). Ističe kako se ispitni postupak provodi kad je to nužno radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su bitne za razjašnjenje pravnog stanja stvari, kad u postupku sudjeluju dvije stranke ili više njih s protivnim interesima te radi omogućivanja strankama ostvarenje i zaštite njihovih prava i pravnih interesa, a sve sukladno članku 51. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine", broj  47/09), da je zaključkom od 31. kolovoza 2021. KLASA: UPI-936-27/1601152, URBROJ: 507-02-02-21-22 pozvao tužitelja da Odboru za upis tuženika dostavi dokaze o završenom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju ili integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju kojim je stekao akademski naziv diplomirani inženjer brodogradnje i to diplomu i dodatak diplomi (studijski program), da ga je pozvao i na dostavu dokaza o završenom poslijediplomskom sveučilišnom specijalističkom studiju geodezije i geoinformatike kojim je stekao akademski naziv sveučilišni specijalist geodezije i geoinformatike, i to diplomu i dodatak diplomi (studijski program), da je zaključkom KLASA: UPA-936-27/16-01/52 URBROJ: 507-02-0221-33 od 14. prosinca 2021. pozvao tužitelja da se isti pisano očituje o činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima u vezi ove pravne stvari, te stoga u cijelosti osporava paušalne i neutemeljene navode tužitelja u pogledu kako u tijeku upravnog postupka nije proveden ispitni postupak već da je tuženik pobijano rješenje donio temeljem neposrednog rješavanja. Ističe kako tužitelj navodi kako mu tuženik nije dostavio dopis Agencije za znanost i visoko obrazovanje KLASA: 602-0421-02/0119, URBROJ: 355-01-21-004 od 3. prosinca 2021., te tuženik ističe kako isti dopis predstavlja odgovor Agencije za znanost i visoko obrazovanje na upit ovdje tuženika u vezi uvjeta koje fizička osoba treba ispuniti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije ili Evidenciju vježbenika — kandidata, a u kojemu odgovor da je Agencija navela kako nije nadležna za navedeno pitanje već da je za to pitanje nadležan upravo tuženik — Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije, te da je u krivu tužitelj kada navodi kako se pobijana odluka temelji na ovom rješenju, da nije jasan pravni navod tužitelja kako se osporavano rješenje u ovoj pravnoj stvari može temeljiti na stvarnoj nenadležnosti u odlučivanju Agencije za znanost i visoko obrazovanje, da isti dopis ne predstavlja dokaz već da je tuženik izvršio uvid samo u taj dopis, ne bi li se Agencija oglasila nadležnom. U cijelosti da su neosnovani navodi tužitelja kako mu je tuženik „uskratio” ili kako mu nije „prezentirao na uvid dopis Agencije, a kojim dopisom da se ništa ne dokazuje niti osporava. Ukazuje kako je presudom Upravnog suda u Rijeci poslovni broj Usl-7./2. od 16. kolovoza 2021. poništeno rješenje Odbora za upis Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije, KLASA: UP/l-936-27/61-01/52 URBROJ: 50702-02-17-3 od 20. siječnja 2017. te da je predmet vraćen na ponovni postupak, te da je bilo potrebno utvrditi: postoji li neki drugi odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke propisan posebnim propisom koji, u smislu odredbe iz članka 42. stavka 1. točke 4. te članka 51 . Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti („Narodne novine", broj 152/08, 61/1 1 i 56/13) odnosno u smislu odredbe iz članka 53. stavka 2. podstavka 4., predstavlja odgovarajući stupanj obrazovanja za upis u Evidenciju vježbenika-kandidata za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije, te izvršiti usporednu analizu studijskog programa i ECTS bodova preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija kojim se stječe akademski naziv magistar inženjer geodezije te studijskih programa koje je završio podnositelj zahtjeva. Uzimajući u obzir navedeno, da je tuženik molbom od Agencije za znanost i visoko obrazovanje zatražio spomenuto mišljenje, a o kojemu je zaprimio odgovor KLASA: 602-04/21-02/01 19, URBROJ: 355-01-21-004 od 30. studenog 2021., kako je za davanje spomenutog odgovora nadležan upravo i isključivo samo tuženik, a stav kako bi tuženik trebao dostavljati odgovore drugog javnog tijela kojim je odbijena pravna pomoć ovdje tuženiku da je pogrešan budući da spomenuti dopis ne predstavlja dokaz u upravnom postupku kojom se išta dokazuje, a kamoli nešto na štetu ovdje tužitelja. Tuženik ističe kako je Zaključkom KLASA: UP/l-936-27/16-01/52, URBROJ: 507-02-02-21-22 od 31 . kolovoza 2021. pozvao tužitelja da Odboru za upis tuženika dostavi sve dokaze o završenom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju ili integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju kojim je stekao akademski naziv diplomirani inženjer brodogradnje, i to: diplomu i dodatak diplomi, da je tužitelj spomenutim zaključkom pozvan na dostavu dokaza o završenom poslijediplomskom sveučilišnom specijalističkom studiju geodezije i geoinformatike kojim je stekao akademski naziv sveučilišni specijalist geodezije i geoinformatike, i to diplomu i dodatak diplomi, te da je Zaključkom od 14. prosinca 2021. KLASA: UP/l-936-27/16-01/52, URBROJ: 507-02-02-21-33 tužitelj pozvan očitovati se o činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima u vezi ove pravne stvari, a sve sukladno članku 30. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku. Navodi da je nesporno da je u provedenom upravnom postupku utvrđeno kako podnositelj zahtjeva nije uspješno završio preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij kojim se stječe akademski naziv magistar inženjer geodezije već da je sporno predstavlja li okolnost što je podnositelj završio Poslijediplomski sveučilišni specijalistički studij geodezije i geoinformatike na Geodetskom fakultetu u Zagrebu te tako stekao akademski naziv sveučilišni specijalist geodezije i geoinformatike iz znanstvenog područja Tehničke znanosti, ujedno i stekao odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke. Ujedno da je sporno je li podnositelj zahtjeva zaposlen u punom radnom vremenu u uredu ovlaštenog inženjera geodezije ili zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za obavljanje stručnih geodetskih poslova. Radi razjašnjenja sporne činjenice predstavlja li okolnost što je podnositelj završio Poslijediplomski sveučilišni specijalistički studij geodezije i geoinformatike na Geodetskom fakultetu u Zagrebu te tako stekao akademski naziv sveučilišni specijalist geodezije i geoinformatike iz znanstvenog područja Tehničke znanosti, te tako stekao odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke, Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije, Odbor za upis je molbom KLASA: UP/l-936-27/16-01/52, URBROJ: 507-02-02-21-26 od 14. listopada 2021. zatražilo od Sveučilišta u Zagrebu, Geodetskog fakulteta, izradu usporedbe studijskog programa Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kojim se stječe akademski naziv magistar inženjer geodezije i geoinformatike sa studijskim programom Tehničkog fakulteta, Sveučilišta u Rijeci i Poslijediplomskog sveučilišnog specijalističkog studija geodezije i geoinformatike na Geodetskom fakultetu u Zagrebu, a temeljem kojih je podnositelj zahtjeva stekao akademske nazive diplomirani inženjer brodogradnje te sveučilišni specijalist geodezije i geoinformatike. Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije, Odbor za upis, da je zatražila od Agencije za znanost i visoko obrazovanje mišljenje o tome postoji li u RH neki drugi odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke propisan posebnim propisom koji je jednakovrijedan preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju ili integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju kojim se stječe akademski naziv magistar inženjer geodezije i geoinformatike, da je zatraženo i mišljenje predstavlja li preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij kojim se stječe akademski naziv diplomirani inženjer brodogradnje (magistar inženjer brodogradnje), te nakon toga završeni poslijediplomski sveučilišni studij geodezije i geoinformatike na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kojim se stječe akademski naziv sveučilišni specijalist geodezije i geoinformatike, ekvivalent po stupnju kompetencije te rasponu znanja i vještina preddiplomskom i diplomskom ili integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju kojim se stječe akademski naziv magistar inženjer geodezije i geoinformatike, a sve sukladno članku 26. stavku 2. Zakona o općem upravnom postupku. Agencija za znanost i visoko obrazovanje u svojim odgovorima: KLASA: 602-04/2102/01 19, URBROJ: 355-01-21-0002, od 17. rujna 2021. i KLASA: 602-04/21-02/01 19, URBROJ: 355-01-21-0004, od 30. studenog 2021. navodi „s obzirom da geodezija predstavlja reguliranu profesiju, upravo Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije nadležno tijelo za ovu profesiju pa tako i za predmetna pitanja.” Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet je 2. prosinca 2021. dostavilo naslovnom tijelu Izvješće stručnog povjerenstva za izradu usporedbe studijskih programa i Davanja mišljenja za podnesak — Marina Jovanovića, KLASA: 602-04/21-01140, URBROJ: 380-65-01-21-3. Sukladno Sporazumu Geodetskog fakulteta u Zagrebu i Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije KLASA: 602-06120-018/1; URBROJ: 380-65-01-20-1 o izradi usporedbe studijskih programa i davanja mišljenja u postupku priznavanja stručnih kvalifikacija, Odlukom dekana Geodetskog fakulteta 33/349 KLASA: 602-06/20-0111 , URBROJ: 380-65-01-20-3 imenovano je Povjerenstvo za izradu usporedbe studijskih programa i davanja mišljenja u sastavu: doc. dr. sc. A. M., prof. dr. sc. M. Z. i doc. dr. sc. I. K.. Imenovano stručno Povjerenstvo da je ustanovilo kako je prema provedenoj usporedbi procijenjeno da su studijski programi kompatibilni i usporedivi u 49,9 ECTS-a od ukupno 300 ECTS-a koji se stječu završetkom sveučilišnog preddiplomskog studijskog programa Geodezija i geoinformatika (180 ECTS-a) i sveučilišnog diplomskog studijskog programa Geodezija i geoinformatika (120 ECTS-a). Nadalje, od ukupno usporedivih 49,9 ECTS-a, 35,2 ECTS-a (od 180 ECTS-a, odnosno 19,6%) usporediva su s ECTS bodovima na sveučilišnom preddiplomskom studijskom programu, te 14,7 ECTS-a (od 120 ECTS-a, odnosno 12,3%) sa ECTS bodovima na sveučilišnom studijskom programu. U ispitnom postupku, naslovno tijelo da je utvrdilo, a temeljem Izvješća Povjerenstva kako su studiji koje je podnositelj zahtjeva završio kompatibilni i usporedivi u 49,9 ECTS-a od ukupno 300 ECTS-a koji se stječu završetkom sveučilišnog preddiplomskog studijskog programa Geodezija i geoinformatika (180 ECTS-a) i sveučilišnog diplomskog studijskog programa Geodezija i geoinformatika (120 ECTSa). Slijedom navedenog, da  je jasno kako stečena akademska zvanja podnositelja zahtjeva ne jamče usporedivi sadržaj i razinu znanja koja se stječe završetkom preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija kojim se stječe naziv magistar inženjer geodezije tim više jer su kompatibilni samo u 49,9 ECTS-a od ukupno 300 ECTS-a. U slučaju potrebe predlaže se da naslovni sud sasluša kao svjedoke ili vještake ovlaštene djelatnike ili upravu navedenog fakulteta na navedene okolnosti. Posebno ističe da tužitelj nikako ne ispunjava uvjet iz članka 53. stavka 2. toč. 4. Statuta Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije - da je uspješno završio preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij kojim se stječe akademski naziv magistar inženjer geodezije, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekao odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke — jer tužitelj taj studij nikada nije završio niti je stekao odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke. Navodi tužitelja kako mu Sporazum između Geodetskog fakulteta i tuženika nije dostavljen da je u cijelosti bespredmetan budući da je isti potpisan puno prije, te niti je isti predmet ovog postupka, a o paušalnim navodima tužitelja kojim isti nagađa kako je riječ o „naplatnom pravnom poslu" tuženik se neće očitovati, budući da je sav teret na tužitelju u dokazivanju svih činjenica i okolnosti, a o tome je li naplatan pravni posao ili nije predmetni Sporazum u ovom upravnom sporu da uopće nije riječ. Tuženik posebno ističe kako u provedenom upravnom postupku tuženik nije našao dokaz kojim bi se dokazivao i uvjet zaposlenja u punom radnom vremenu u uredu ovlaštenog inženjera geodezije ili zajedničkom geodetskom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za obavljanje stručnih geodetskih poslova, a koji predstavlja također jedan Od kumulativnih uvjeta za ostvarivanje prava na upis u Evidenciju. Budući da podnositelj zahtjeva istu nije dostavio tijekom postupka, kao niti kada mu je dana mogućnost da se izjasni o svim okolnostima, naslovno tijelo zaključuje kako isti nije zaposlen u spomenutim tijelima, a što predstavlja prepreku za ostvarivanje spomenutog prava. Samim time, čak i kada bi tužitelj bio u pravu u pogledu obrazovanja, opet isti ne ispunjava sve kumulativne uvjete da bi se mogao upisati u Komoru. Navodi kako je razvidno kako je tuženik temeljem provedenog ispitnog postupka, uz davanja mogućnost izjašnjavanja podnositelju zahtjeva o svim okolnostima i činjenicama, u skladu s odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-lll2./2. od 8. lipnja 2021. odnosno u skladu s presudom Upravnog suda u Rijeci poslovni broj: Usl-7./2. od 16. kolovoza 2021., uz pravilnu primjenu mjerodavnih odredbi Zakona i Statuta, pri čemu nisu povrijeđena pravila upravnog postupka koja bi bila od utjecaja na drugačije odlučivanje u predmetnoj upravnoj stvari, donio u potpunosti ispravnu i na pozitivnim propisima Republike Hrvatske utemeljenu odluku, te predlaže da se potvrdi pobijana odluka kao zakonita.

 

4. Tužitelj se podneskom od 20. listopada 2022. očitovao na odgovor na tužbu tuženika, te ponavlja navode iz tužbe i u cijelosti osporava činjeničnu i pravnu argumentaciju tuženika i ističe da se u ovom upravnom sporu primjenjuje Statut tuženika iz 2009., imajući u vidu da je tužitelj potonjem prezentirao zahtjev upis u Evidenciju vježbenika – kandidata za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije, 20. prosinca 2016., odnosno prije stupanja na snagu “novog” Statuta od 13. prosinca 2018. (“Narodne novine”, broj 109/18)

5. U ovom upravnom sporu 21. studenog 2022. održano je ročište za raspravu bez prisutnosti opunomoćenika tužitelja i službene osobe tuženika, čime je strankama u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17, 110/21, u nastavku teksta ZUS) dana mogućnost izjasniti se o svim zahtjevima i navodima te činjeničnim i pravnim pitanjima odlučnim za rješavanje ovog upravnog spora.

6. Opunomoćenik tužitelja ustrajao je kod svih navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva, kao i podneska od 20. listopada 2022. i napominje kako je osporavana odluka tuženika u suprotnosti s osnovnim aktom tuženika, a to bi bio Statut, da tužitelj ni nakon šest godina od kada traje ovaj postupak ne zna koji bi to bio drugi odgovarajući stupanj obrazovanja radi upisa u Imenik, da je upisano više od devedeset osoba koje imaju završenu višu stručnu spremu pa i srednju i napominje kako je tužitelju onemogućen uvid u isprave na temelju kojih je donesena odluka.

 

              7. Službena osoba tuženika ostala je pri svim navodima iz obrazloženja osporavanog rješenja i odgovora na tužbu kao i podneska od 9. studenoga 2022. i napominje da su kumulativno ispunjeni svi uvjeti iz presude ovog Suda od 16. kolovoza 2021., a prema kojoj presudi da je tuženik bio i dužan postupati, a u odnosu na danas iznijete navode tužitelja, drži da se o svemu već očitovao.

 

8. Izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog spora, kao i u onu koja prileži spisu predmeta upravnog postupka te je rasprava zaključena.

 

9. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja ovaj Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

 

10. Ocjena zakonitosti navedenog rješenja bila je predmet ovosudnog spora vođenog pod poslovnim brojem 2 UsI-4./1.. U tom je sporu prvostupanjskom presudom, poslovni broj: 2 UsI-4./1.-17 od 28. studenog 2017., tužbeni zahtjev odbijen. Drugostupanjskom presudom Visokoga upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Usž-2./1.-2 od 24. siječnja 2018., odbijena je žalba tužitelja podnesena protiv prvostupanjske presude.

          11. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-III-2./2. od 8. lipnja 2021., usvojena je ustavna tužba ovdje tužitelja, ukinute su presude donesene u ranijem upravnom sporu (drugostupanjska presuda od 24. siječnja 2018. i prvostupanjska presuda od 28. studenoga 2017.), uz vraćanje predmeta ovom Sudu na ponovni postupak. Slijedom ove odluke Ustavnog suda, Upravni sud u Rijeci nastavio je vođenje spora i donesena je nova presuda pod poslovnim brojem 2 UsI-7./2.-33 od 16. kolovoza 2021.,kojom presudom je poništeno rješenje Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije, Odbora za upis, KLASA: UP/I-936-27/16-01/52, URBROJ: 507-02-02-17-3 od 20. siječnja 2017. i predmet je vraćen tuženiku na ponovni postupak.

              12. Prema članku 42. stavku 1. podstavku 4. Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti („Narodne novine“, broj 152/08, 61/11, 56/13 i 25/18), među pretpostavkama za upis u upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije jest da je osoba uspješno završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij kojim se stječe akademski naziv magistar inženjer geodezije, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke. Takva je odredba sadržana i u članku 53. stavku 2. podstavku 4. Statuta Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije. Riječ je o alternativno formuliranoj odredbi, pa je za ispunjenje navedene pretpostavke dovoljno završiti preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij kojim se stječe akademski naziv magistar inženjer geodezije, ili, pak, na drugi način propisan posebnim propisom steći odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke.

             

13. Dakle, radi se o ponovnom postupku nakon odluke Suda pod poslovnim brojem: 2 UsI-7./2., u kojoj presudi je naloženo tuženiku da ponovno odluči o predmetnom zahtjevu tužitelja, te da negativnu odluku o tom zahtjevu tuženik može donijeti ako su kumulativno ispunjene sljedeće pretpostavke:

              - ako, u smislu odredbe članka 42. stavka 1. podstavka 4. Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti („Narodne novine“, broj 152/08, 61/11, 56/13 i 25/18), postoji neki drugi odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke propisan posebnim propisom, koji nije ni završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij kojim se stječe akademski naziv magistar inženjer geodezije, niti stupanj obrazovanja koji je stekao tužitelj (sveučilišni specijalist geodezije i geoinformatike);

              - ako, slijedom temeljite i elaborirane usporedne analize studijskog programa preddiplomskoga i diplomskog sveučilišnog studija ili integriranoga preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studij kojim se stječe akademski naziv magistar inženjer geodezije i studija koji je završio tužitelj, nedvojbeno proizlazi da sveučilišni specijalist geodezije i geoinformatike ne može kompetentno obavljati poslove vezane uz upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije.

             14. Slijedom navedenog, tuženik je od Agencije za znanost i visoko obrazovanje zatražio mišljenje i zaprimio odgovor od 30. studenog 2021., u kojem se navodi da je „s obzirom da geodezija predstavlja reguliranu profesiju, upravo Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije nadležno tijelo za ovu profesiju pa tako i za predmetna pitanja.“ Istim dopisom se navodi kako geodezija predstavlja reguliranu profesiju i da je upravo Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije nadležno tijelo za ovu profesiju. Iako tužitelj navodi kako mu nije omogućen uvid u isto mišljenje, ovaj Sud smatra da to nije od utjecaja na rješavanje ove upravne stvari, obzirom da  se u istom ne navode neke nove činjenice i dokazi.

              15. U odnosu na usporedbu studijskih programa, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Povjerenstvo za izradu usporedbe studijskih programa i davanje mišljenja, izradilo je traženu usporedbu i dalo svoje mišljenje pod poslovnim brojem KLASA: 602-04/2101/40, URBROJ: 380-65-01-21-2 od 1. prosinca 2021. Povjerenstvo je napravilo usporedbu sveučilišnog preddiplomskog i diplomskog studijskog programa Geodezije i geoinformatike, Geodetskog fakulteta, kojim se stječe akademski naziv magistar inženjer geodezije i geoinformatike, sa sveučilišnom dodiplomskom studijskim programom Brodogranje, smjer projektiranje i konstrukcija broda, Tehničkog fakulteta, kojim je tužitelj stekao akademski naziv diplomirani inženjer brodogradnje (magistar inženjer brodogradnje). Također je izvršena i dodatna usporedba sveučilišnog preddiplomskog i diplomskog studijskog programa Geodezije i geoinformatike koji se izvodi na Geodetskom fakultetu, s poslijediplomskim sveučilišnim specijalističkim studijskim programom Geodezije i geoinformatike na Geodetskom fakultetu, kojim je tužitelj stekao akademski naziv sveučilišni specijalist geodezije i geoinformatike.

              16. Izvršenom procjenom je utvrđeno da su studijski programi kompatibilni i usporedivi u 49,9 ECTS-a od ukupno 300 ECTS-a koji se stječu završetkom sveučilišnog preddiplomskog studijskog programa Geodezija i geoinformatika (180 ECTS-a) i sveučilišnog diplomskog studijskog programa Geodezija i geoinformatika (120 ECTS-a), sve kako je opisano u spomenutom mišljenju Povjerenstva. Iz navedenog proizlazi kako stečena akademska zvanja tužitelja ne jamče usporedivi sadržaj i razinu znanja koje se stječe završetkom preddiplomskog i diplomskog sveučilišnoj studija.

              17. Netočni su navodi tužitelja da mu nije omogućeno sudjelovanje u upravnom postupku, odnosno da mu nije omogućeno očitovanje o svim činjenicama i okolnostima važnim za rješavanje ove uprave stvari. Tužitelj je zaključkom od 31. kolovoza 2021. pozvan da dostavi traženu dokumentaciju, a zaključkom od 14. prosinca 2021. je pozvan da se pisano očituje o činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima u vezi ove upravne stvari.

18. Slijedom iznijetog, a budući da se u ponovljenom upravnom sporu ocjena zakonitosti odluka upravnih tijela ograničava na ispitivanje da li je u ponovljenom postupku tuženik postupio u skladu sa pravnim shvaćanjem izraženim u ranijoj odluci suda, odnosno da li je pobijana odluka u okvirima dane upute, te da je u ovom sporu utvrđeno da je tuženik u potpunosti postupio po uputama Suda, to je na temelju članka 57. stavak 1. ZUS-a valjalo odlučiti kao u izreci ove presude.

 

19. Točka II. izreke ove presude temelji se na odredbi članak 79. stavak 4. ZUS prema kojoj odredbi stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

 

U Rijeci 28. studenog 2022.

S u t k i nj a

Danica Vučinić,v.r.

 

 

 

 

 

 

 

              UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

           Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu (tri primjerka), u roku od 15 dana od dana dostave presude i rješenja. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. a i članak 66. stavak 5. ZUS).