REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Berislavićeva 11, Zagreb

Poslovni broj: 82 Pž-2136/2022-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sutkinja Dubravka Matas, u pravnoj
stvari tužitelja HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, OIB
84397956623, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, protiv tuženika NET d.o.o. Šenkovec,
Jelenska 7, OIB 04816502912, kojeg zastupa punomoćnik Saša Kačer odvjetnik u
Čakovcu, radi isplate iznosa od 12.863,91 kn / 1.707,33 EUR, odlučujući o
tuženikovoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Bjelovaru P-9/2022-4 od 22.
travnja 2022., 28. studenog 2022.

p r e s u d i o j e

I. Odbija se kao neosnovana tuženikova žalba i potvrđuje presuda Trgovačkog
suda u Bjelovaru P-9/2022-4 od 22. travnja 2022. u točki I. izreke u dijelu u kojem je
naloženo tuženiku platiti tužitelju iznos od 7.718,35 kn sa zateznim kamatama od 2.
svibnja 2013. do 31. srpnja 2015. po stopi koja se određuje uvećanjem eskontne
stope Hrvatske narodne banke, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je
prethodilo tekućem polugodištu, za 5 postotnih poena.

II. Preinačuje se presuda Trgovačkog suda u Bjelovaru P-9/2022-4 od 22. travnja 2022.:

1. u točki I. izreke u dijelu u kojem je naloženo tuženiku platiti tužitelju:
- zatezne kamate na iznos od 7.718,35 kn od 1. kolovoza 2015. do isplate po
stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske
narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem
polugodištu za pet postotnih poena i

- iznos od 5.145,56 kn sa zateznim kamatama od 2. svibnja 2013. do isplate te

2. u točki II. izreke; i sudi:

1. Nalaže se tuženiku, u roku od 8 dana, platiti tužitelju zatezne kamate na
iznos od 7.718,35 kn / 1.024,40 EUR od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se
za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita
odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima,
izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna
poena. ______________________________

Fiksni tečaj konverzije 7,53450

Poslovni broj: 82 Pž-2136/2022-2 2

2. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 5.145,56 kn / 682,93 EUR sa zateznim kamatama od 2. svibnja 2013. do isplate.

3. Odbija se kao neosnovan tuženikov zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 30.638,50 kn.

III. Nalaže se tužitelju, u roku od 8 dana, naknaditi tuženiku troškove žalbenog postupka u iznosu od 875,00 kn / 116,13 EUR.

Obrazloženje

1. Trgovački sud u Bjelovaru je pobijanom presudom odlučio:

„I Tuženik T. D. NET d.o.o. Šenkovec, Jelenska 7, OIB: 04816502912, dužan
je Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Područnoj službi u Varaždinu,
Kolodvorska 20 c, OIB: 84397956623, platiti iznos od 12.863,91 kunu zajedno sa
zakonskom zateznom kamatom tekućom na navedeni iznos od 2. svibnja 2013.
godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem
eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta
koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, sve u roku od 15
dana pod prijetnjom ovrhe.

II Svaka stranka snosi svoje troškove.“

2. Predmet spora je tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 12.863,91 kn zajedno sa zateznim kamatama.

2.1. Predmetni zahtjev odnosi se na isplatu razmjernog iznosa invalidske
mirovine koju je tužitelj prethodno isplatio svojem osiguraniku Matiji Horvatu za
razdoblje od 1. ožujka 2012. do 31. prosinca 2012., a u vezi s ozljedom na radu koju
je 27. rujna 2005. navedeni tužiteljev osiguranik pretrpio kod tuženika kao
poslodavca.

3. Tuženik je protiv presude pravovremeno podnio žalbu zbog bitne povrede
odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja,
pogrešne primjene materijalnog prava te odluke o troškovima postupka.

3.1. Navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbe članka

354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku. Ukazuje da je prvostupanjski
sud zanemario shvaćanje ovog suda, izraženo u presudi koja je ranije donesena u
ovoj pravnoj stvari, prema kojem parnični sud u sporovima za naknadu štete koju
tužitelj potražuje od poslodavaca nije vezan utvrđenjima vještaka iz upravnog
postupka o uzrocima i omjeru tih uzroka nastanku profesionalne nesposobnosti za
rad i posljedično tome priznatom pravu na invalidsku mirovinu osiguranika tužitelja. S
tim u vezi, da je u odgovoru na tužbu i tijekom postupka u cijelosti osporio osnovu,
opseg i visinu tužbenog zahtjeva dovodeći u pitanje zakonitost tužiteljevog rješenja
od 27. siječnja 2011. kojim je tužiteljevom osiguraniku Matiji Horvatu priznato pravo
na invalidsku mirovinu zbog ozljede na radu. Ukazujući na tijek i sadržaj odluka u
predmetnom upravnom postupku ističe da u tom postupku nije bio stranka te da u
njemu nije imao bilo kakvih mogućnosti osporavati pravilnost izvedenih vještačenja.

Poslovni broj: 82 Pž-2136/2022-2 3

Stoga da mu je povrijeđeno pravo na djelotvoran pravni lijek koje je zajamčeno u
odredbama članka 18. Ustava Republike Hrvatske i članka 13. Konvencije za zaštitu
ljudskih prava i temeljnih sloboda te pravo zatražiti kontrolu zakonitosti pojedinačnih
akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti zajamčeno odredbom članka 19.
Ustava Republike Hrvatske. Također da je prvostupanjski sud ignoriranjem upute
višeg suda povrijedio načelo pravne sigurnosti i načelo zaštite legitimnih očekivanja
zajamčeno odredbom članka 29. Ustava Republike Hrvatske i članka 6. Konvencije
za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

3.2. Naglašava da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbe članka

8. Zakona o parničnom postupku budući da nije ocijenio sve izvedene dokaze-iskaze
svjedoka Marijana Sabolića i Matije Horvata, tuženikovog zastupnika po zakonu
Željka Vugrineca te nalaz i mišljenje Damira Vodopiveca, dr. med. Osim toga da je
dokazao da je tužiteljevom osiguraniku Matiji Horvatu, u skladu s odredbom članka

27. stavka 2. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ broj: 59/96, 94/96, 114/03 i
100/04), bio osiguran rad pod nadzorom ranika osposobljenih za rad na siguran
način te da je tužiteljev osiguranik bio upoznat s načinom odvijanja radnog procesa.
Navodi da je do ozljeđivanja tužiteljevog osiguranika došlo isključivo zbog njegovog
nepoštivanja uputa i zabrana s kojima je bio upoznat. Predlaže preinačiti pobijanu
presudu, podredno je ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno
suđenje. Zahtijeva naknadu troškova žalbenog postupka u iznosu od 2.187,50 kn.

4. Tužitelj je podnio odgovor na žalbu u kojem, u bitnom, osporava tuženikove
žalbene navode.

5. Žalba je djelomično osnovana.

6. Ovaj sud je ispitao pobijanu presudu na temelju odredaba članka 365.
stavka 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11-
pročišćeni tekst, 25/13, 70/19 i 80/22; u daljnjem tekstu: ZPP), u granicama razloga
navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba
parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9. i 11. ZPP-a i na
pravilnu primjenu materijalnog prava.

7. Odredbama članka 160. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne
novine“ broj: 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04 i 177/04; u
daljnjem tekstu: ZMO) propisano je da:

(1) Zavod (tužitelj) ima pravo zahtijevati naknadu štete u slučajevima
predviđenim u ovom Zakonu, a koju štetu predstavljaju novčana davanja na teret
mirovinskog osiguranja.

(2) Naknada stvarne štete, koju Zavod ima pravo zahtijevati u slučajevima iz
ovoga Zakona, obuhvaća troškove i svote davanja koje se isplaćuju iz mirovinskog
osiguranja i to:

1) novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na mirovinu u razmjernoj svoti,

2) troškove profesionalne rehabilitacije kao i novčane naknade u svezi s korištenjem tog prava.

Poslovni broj: 82 Pž-2136/2022-2 4

7.1. Odredbama članka 161. stavka 1. ZMO-a propisano je da tužitelj ima
pravo na naknadu štete od osobe koja je uzrokovala invalidnost ili smrt osigurane
osobe; stavkom 2. tog članka propisano je ako je štetu iz stavka 1. ovog članka
uzrokovao zaposlenik na radu ili u vezi s radom, odgovaraju poslodavac i zaposlenik
solidarno; stavkom 3. tog članka propisano je da za štetu iz stavka 1. odgovara
poslodavac, ako je šteta nastala zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu,
odnosno mjere za zaštitu građana.

8. Pretpostavke odgovornosti za štetu, koje moraju biti kumulativno ispunjene,
su: subjekti obveznog odnosa odgovornosti za štetu odnosno štetnik i oštećenik,
štetna radnja štetnika, šteta, uzročna veza između štetne radnje i štete te
protupravnost štetne radnje.

9. U odnosu na žalbene navode ističe se da postojanje uzročno-posljedične
veze između štetnog događaja i priznavanja prava tužiteljevog osiguranika Matije
Horvata na invalidsku mirovinu proizlazi iz upravnog postupka utvrđivanja prava
navedenog tužiteljevog osiguranika na invalidsku mirovinu zbog profesionalne
nesposobnosti za rad nastale zbog ozljede na radu koja se dogodila kod tuženika
kao poslodavca.

9.1. S tim u vezi, postavlja se pitanje pravnih učinaka rješenja donesenog u
tom postupku, i ovog parničnog postupka u kojem se odlučuje o odgovornosti
poslodavca za štetu tužitelju. U tom pogledu ovaj sud ima u vidu pravna shvaćanja iz
odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske koje su donesene u sporu između
tužitelja i poslodavaca, a u kojima je pravna osnova tužbenog zahtjeva jednaka kao u
ovoj pravnoj stvari. Tako je:

a) u rješenju tog suda poslovni broj Rev-450/2021-2 od 22. veljače 2022. navedeno:

„Načelno, sud je vezan za odluku upravnog tijela, ali ta ga odluka obvezuje
samo u granicama njegove pravomoćnosti o tome postoji li neko pravo ili pravni
odnos, a isto tako ono obvezuje samo ako postoji identitet stranaka u postupku,
odnosno ako je stranka, barem kao zainteresirana osoba, sudjelovala u postupku.
Utvrđivanje uzroka i omjera uzroka u nastanku invalidnosti, kao odlučnih okolnosti za
pitanje naknade štete u smislu odredbi čl. 161. Zakona o mirovinskom osiguranju
(„Narodne novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15 i 120/16 - dalje: ZMO) u
nadležnosti je parničnog suda, pa stranka koja nije sudjelovala u upravnom postupku
utvrđenjem iz upravnog rješenja nije vezana.“;

b) u rješenju poslovni broj Revd-3923/2021-2 od 27. travnja 2022. navedeno:
„Naime, u postupku pred nižestupanjskim sudovima utvrđeno je kako je
tuženik sudjelovao u upravnom postupku u kojem je rješenjem tužitelja utvrđeno
kako je uzrok umirovljenja osiguranika tužitelja ozljeda na radu koju je navedeni
osiguranik doživio kao radnik tuženika 2. studenog 1998. S obzirom na gore
navedeno, drugostupanjski sud ocijenio je da se o postojanju uzročno-posljedične
veze ne može raspravljati u ovom parničnom postupku, već je u smislu odredbe čl.

12. ZPP sud u navedenom dijelu vezan odlukom upravnog tijela, a što je u skladu s
pravnim shvaćanjem revizijskog suda izraženog u odluci Rev 450/2021-2 od 22.
veljače 2022. U navedenoj odluci revizijskog suda izraženo je pravno shvaćanje da
upravno rješenje veže tuženika i u dijelu koji se odnosi na postojanje uzročno-

Poslovni broj: 82 Pž-2136/2022-2 5

posljedične veze ukoliko je tuženik sudjelovao u postupku donošenja predmetnog
upravnog rješenja, pa samim time postavljena pitanja nisu važna za osiguranje
jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj
prava kroz sudsku praksu...“.

10. Dakle, sudjelovanje odnosno mogućnost sudjelovanja poslodavca u
upravnom postupku, u kojem se odlučuje o pravu tužiteljevog osiguranika na
invalidsku mirovinu, je pretpostavka da pravomoćno i konačno rješenje iz tog
postupka ima prejudicijelni značaj u ovom parničnom postupku.

10.1. Ističe se da je:

a) odredbama članka 49. i članka 222. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91) propisano:

- da je stranka osoba po čijem je zahtjevu pokrenut postupak ili protiv koje se
vodi postupak, ili koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo
sudjelovati u postupku,

- da stranka protiv rješenja donesenog u prvom stupnju ima pravo žalbe.
b) odredbama članka 4. i članka 105. stavka 1. Zakona o općem upravnom
postupku („Narodne novine“ broj 47/09) propisano:

- da je stranka u upravnom postupku fizička ili pravna osoba na zahtjev koje je
pokrenut postupak, protiv koje se vodi postupak ili koja radi zaštite svojih prava ili
pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku,

- da protiv prvostupanjskog rješenja stranka ima pravo izjaviti žalbu
drugostupanjskom tijelu, ako zakonom žalba nije isključena.

10.2. S druge strane, napominje se da postojanje prava tužiteljevog
osiguranika na invalidsku mirovinu zbog ozljede na radu može posredno utjecati i na
tuženikovu građanskopravnu obvezu o kojoj se vodi ovaj spor. Stoga se predmetni
upravni postupak odražava na tuženikov neposredni osobni interes zbog čega je
tuženik (bio) ovlašten povodom rješenja donesenog u upravnom postupku pokrenuti
upravni spor pred sudom. U upravnom sporu odlučuje sud koji je ovlašten
preispitivati predmet o kojem se prethodno vodio upravni postupak te se na taj način
odluke upravnog tijela podvrgavaju kontroli sudbenog tijela. U tom pogledu:
a) odredbama članka 1., članka 2. i članka 12. Zakona o upravnim sporovima
(„Narodne novine“ broj: 53/91, 9/92 i 77/92) propisano je:

- da radi osiguranja sudske zaštite prava građana i pravnih osoba te radi
osiguranja zakonitosti sud u upravnom sporu odlučuje o zakonitosti akata kojima
državni organi i organizacije koje imaju javne ovlasti rješavaju o pravima i obvezama
u upravnim stvarima,

- da pravo pokretanja upravnog spora ima pojedinac ili pravna osoba ako
smatra da joj je upravnim aktom povrijeđeno kakvo pravo ili neposredni osobni
interes utemeljen na zakonu,

- da tužitelj u upravnom sporu može biti pojedinac, pravna osoba, organizacija,
skupina osoba, naselje i sl., koji smatra da mu je upravnim aktom povrijeđeno kakvo
pravo ili neposredni osobni interes utemeljen na zakonu.

b) odredbama članka 2. stavka 1. i članka 17. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10) propisano je:

Poslovni broj: 82 Pž-2136/2022-2 6

- da je cilj ovog Zakona osigurati sudsku zaštitu prava i pravnih interesa
fizičkih i pravnih osoba i drugih stranaka povrijeđenih pojedinačnim odlukama ili
postupanjem javnopravnih tijela,

- da je tužitelj fizička ili pravna osoba koja smatra da su joj prava i pravni
interesi povrijeđeni pojedinačnom odlukom, postupanjem javnopravnog tijela,
odnosno propuštanjem donošenja pojedinačne odluke ili postupanja javnopravnog
tijela u zakonom propisanom roku ili sklapanjem, raskidom ili izvršavanjem upravnog
ugovora.

11. Međutim, primjenjujući navedeno pravno shvaćanje te citirane odredbe na
konkretni slučaj ističe se da je iz spisa razvidno da upravno tijelo u upravnom
postupku nije dostavljalo tuženiku rješenje Klasa: UP/I 141-02/11-01/OB:
03500422710, Ur. broj: 341-20-05/3-10-457, Broj spisa: 106530, od 27. siječnja

2011. (list 11. i 12. spisa) kojim je odlučeno o pravu tužiteljevog osiguranika na
invalidsku mirovinu. Također, tuženiku nisu dostavljani nalazi i mišljenja vještaka o
invalidnosti tužiteljevog osiguranika odnosno mišljenja stručnog povjerenstva za
reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti (list 13. - 17., 39. i 40. spisa).

11.1. Stoga, nisu ispunjene pretpostavke da pravomoćno i konačno rješenje iz
upravnog postupka ima prejudicijelni značaj u ovom parničnom postupku odnosno
odluka upravnog tijela to jest utvrđenje koje proizlazi iz upravnog postupka glede
uzročno-posljedične veze između ozljede na radu tužiteljevog osiguranika (koju je
pretrpio kod tuženika kao poslodavca) i priznavanja prava tužiteljevog osiguranika na
invalidsku mirovinu nije obvezujuće za sud u parničnom postupku. Dakle, parnični
sud nije vezan niti utvrđenjima vještaka iz upravnog postupka u kojem je tužiteljevom
osiguraniku priznato pravo na invalidsku mirovinu o uzrocima i omjeru uzroka za
nastanak profesionalne nesposobnosti za rad. Napominje se da bi tuženiku, ukoliko
bi se zauzelo suprotno shvaćanje, bilo povrijeđeno pravo na pristup sudu koje je
jedno od aspekata prava na pošteno odnosno pravično suđenje.

11.2. U tom smislu, što se tiče uzročno-posljedične veze između ozljede na
radu tužiteljevog osiguranika i priznavanja prava tužiteljevog osiguranika na
invalidsku mirovinu, ima se uzeti u obzir medicinsko vještačenje po stalnom sudskom
vještaku Damiru Vodopivecu, dr. med. (list 340.-342., 357. i 358., 363. i 364. spisa),
koji dokaz je tuženik predložio u odgovoru na tužbu. Iz tog vještačenja je razvidno da
su uzroci profesionalne nesposobnosti za rad tužiteljevog osiguranika: ozljeda na
radu tužiteljevog osiguranika u omjeru od 60% te ozljeda izvan rada tužiteljevog
osiguranika u omjeru od 40%. Pritom se naglašava da je vještak otklonio prigovore
stranaka na nalaz i mišljenje slijedom čega nisu dovedeni u sumnju rezultati tog
vještačenja dok stranke nisu predložile izvođenje drugih dokaza radi utvrđenja
navedene činjenice.

12. Stoga, zbog pogrešnog pravnog pristupa u utvrđivanju činjeničnog stanja,
prvostupanjski sud je djelomično pogrešno primijenio materijalno pravo. Dakle,
tužbeni zahtjev je osnovan za omjer za koji je ozljeda na radu tužiteljevog
osiguranika uzrok njegove profesionalne nesposobnosti (60%) odnosno za iznos od

7.718,35 kn. Slijedom toga je tužbeni zahtjev neosnovan za omjer za koji je ozljeda

Poslovni broj: 82 Pž-2136/2022-2 7

izvan rada tužiteljevog osiguranika uzrok njegove profesionalne nesposobnosti (40%) odnosno za iznos od 5.145,56 kn.

13. Također, prvostupanjski sud je za razdoblje od 1. kolovoza 2015. do
isplate, glede stope zatezne kamate, pogrešno primijenio materijalno pravo. U
hrvatskom pravnom poretku promijenjeno je pravno uređenje u pogledu stope
zateznih kamata. Odredbom članka 3. u vezi s odredbom članka 7. Zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 78/15),
koji je stupio na snagu 1. kolovoza 2015., propisano je da se stopa zateznih kamata
na ostale odnose određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne
stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim
trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem
polugodištu za tri postotna poena.

14. Budući da je ovom presudom djelomično preinačena odluka o glavnoj
stvari to je promijenjen i uspjeh stranaka u parnici. Tužitelj je uspio s dijelom zahtjeva
za isplatu iznosa od 7.718,35 kn dok nije uspio s dijelom zahtjeva za isplatu iznosi

5.145,56 kn. Slijedom toga, imajući u vidu da vrijednost predmeta spora iznos od

12.863,91 kn, tužitelj je uspio u parnici sa 60%, a tuženik s 40%, zbog čega 20%
predstavlja razliku uspjeha stranaka u parnici u tužiteljevu korist. S obzirom na to da
je tužitelj u većoj mjeri uspio u parnici to tuženik, uzimajući u obzir odredbu članka

154. stavka 2. ZPP-a, nema pravo na naknadu troškova parničnog postupka nastalih
pred prvostupanjskim sudom, već bi to pravo imao tužitelj koji nije stavio određeni
zahtjev za naknadu troškova.

14.1. Glede troškova žalbenog postupka ističe se da je tuženik uspio sa
žalbom u omjeru od 40% zbog čega je djelomično osnovan njegov zahtjev za
naknadu troškova žalbenog postupka. Tuženikovi troškovi žalbenog postupka su
troškovi za sastav žalbe u iznosu od 1.250,00 kn prema Tbr. 10. točka 1. Tarife o
nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12,
103/14, 118/14 i 107/15), porez na dodanu vrijednost u iznosu od 312,50 kn prema
Tbr. 42. navedene tarife te trošak sudske pristojbe na žalbu u zahtijevanom iznosu
od 625,00 kn, odnosno ukupno iznos od 2.187,50 kn. S obzirom na omjer
tuženikovog uspjeha sa žalbom (40%) osnovan je njegov zahtjev za naknadu
troškova žalbenog postupka u iznosu od 875,00 kn.

15. Konačno, u odnosu na bitnu povredu odredbe članka 8. ZPP-a te žalbeni
razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, na koje u žalbi upire
tuženik, ističe se da se u skladu s odredbom članka 467. ZPP-a presuda ili rješenje
kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može pobijati samo
zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 1.,

2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ovog Zakona te zbog pogrešne primjene materijalnog
prava. S obzirom na to da je u konkretnom slučaju riječ o sporu male vrijednosti to se
pobijana presuda ne može pobijati zbog navedene postupovnopravne povrede te
pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

16. Napominje se da je iznos glavne tražbine u uvodu i izreci ove presude iskazan dvojno (u kunama i eurima) primjenom odredaba članaka 43. i 48. Zakona o

Poslovni broj: 82 Pž-2136/2022-2 8

uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj 57/22 od 20. svibnja 2022.).

17. Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a
odlučeno je kao u točki I. izreke ove presude, na temelju odredbe članka 373. točke

3. ZPP-a odlučeno je kao u točki II. izreke ove presude, dok je primjenom odredaba
članka 154. stavka 1. i članka 166. stavka 2. ZPP-a odlučeno kao u točki III. izreke
ove presude.

Zagreb, 28. studenog 2022.

Sutkinja Dubravka Matas, v.r.