1

Poslovni broj 72 Gž-2809/2022-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 72 Gž-2809/2022-2

 

 

 

 

R E P U B L I K A    H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda mr.sc. Iris Gović Penić kao predsjednice vijeća, Ines Kovačević kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Dubravke Burcar kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. M. iz S., OIB:…, zastupanog po punomoćniku D. K., odvjetniku u Z., protiv 1. tuženika D. R. OIB:… i 2. tuženice A. R. OIB:…, oboje iz S. i oboje zastupanih po punomoćniku M. Ž., odvjetniku u S., zbog isplate, odlučujući o žalbi protiv presude  Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-6140/2018 od 5. travnja 2022., dana 28. studenog 2022.

 

 

r i j e š i o   j e

 

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-6140/2018 od 5. travnja 2022. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugim sucem pojedincem.

 

II. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjski sud je donio sljedeću presudu:

 

1. Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja, a koji glasi:

 

"1. Utvrđuje se da je za korist nekretnine upisane u ZK ulošku 6658 KO S., čest. zem. 5297/13 – upisano kao dvor, kuća, dio zgrade, ukupne površine 112,00 m2, na kojoj su kao zemljišno-knjižni vlasnici upisani Jerčić Apolonija u ¼ dijela i Jerčić Ante u ¾ dijela, a u izvanknjižnom suvlasništvu D. M. iz S., OIB:…, u za sada neodređenom omjeru, kao povlasnog dobra, zakonom zasnovano pravo stvarne služnosti i to prava staze i prava kolnika na teret poslužnog dobra, na nekretnini upisanoj u ZK ulošku 16949 KO S., kao zem. 5297/14 – upisano kao dvor, kuća, baraka, ukupne površine 142,00 m2, na kojoj je kao zemljišno-knjižni vlasnik upisan prvotuženik D. R. iz S., OIB:…, za cijelo, sa upisanim pravom doživotnog plodouživanja u korist drugotužene A. R. iz S., OIB:… i to dijelom navedene čestice, duljine cca 8 m, širine cca 3 m, sve u površini cca 24,00 m2, spojnica točaka A, B, C, D, E, obojano rozom bojom, te su tuženici trpjeti izvršavanje tužiteljevog prava stvarne služnosti i zabranjuje im se svako ometanje i ograničavanje tužitelja u vršenju njegovog prava stvarne služnosti.

 

2. Dužni su tuženici trpjeti da se temeljem ove presude upiše pravo stvarne služnosti puta i to prava staza i prava kolnika, na teret poslužnog dobra, na nekretnini upisanoj u ZK ulošku 16949 KO S., kao zem. 5297/14 – upisano kao dvor, kuća, baraka, ukupne površine 142,00 m2, i to dijelom navedene čestice, duljine cca 8 m, širine cca 3 m, sve u površini cca 24,00 m2, spojnica točaka A, B, C, D, E, obojano rozom bojom, a u korist nekretnine upisane u ZK ulošku 6658 KO S., čest. zem. upisano kao dvor, kuća, dio zgrade, ukupne površine 112,00 m2 kao povlasnog dobra, sve u roku od 15 dana.

 

3. Tužitelj se ovlašćuje da temeljem ove presude, u zemljišnoj knjizi za KO Split izvrši uknjižbu prava stvarne služnosti puta i to prava staze i prava kolnika, u korist povlasne nekretnine, sve u opsegu i sadržaju kako je to navedeno u točci 1. ove presude.

 

4. Nalaže se tuženicima D. R. iz S., OIB:… i A. R. iz S., OIB:… da tužitelju M. D. iz S. OIB:…, naknade parnični trošak u roku od 15 dana."

 

2. Nalaže se tužitelju nadoknaditi tuženima trošak prouzročen ovim postupkom u iznosu od 3.950,00 kuna sa zateznim kamatama od presuđenja pa do isplate koje se određuju za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena (E+3%).

 

2. Protiv navedene presude žalbu ulaže tužitelj iz svih zakonom predviđenih  žalbenih razloga predlažući da drugostupanjski sud ukine pobijanu presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

3. Žalba tužitelja je osnovana.

 

4. Tuženik je podnio odgovor na žalbu.

 

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud smatra  da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53//91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 - dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a i to bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati jer postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika.

 

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem prava stvarne služnosti puta i to prava staze i prava kolnika kao i upisa tog stvarnog prava u zemljišne knjige, a koja je stečena na temelju zakona kroz institut dosjelosti.

 

7. Ovdje nije sporno da je tuženik vlasnik nekretnine i to kč. br. 5297/14, zk. ul. 16949 K.O. S. (poslužne nekretnine) te nije sporno da su u zemljišnim knjigama kao vlasnici povlasne nekretnine upisane u zemljišnim knjigama 6658 K.O. S. čest. zemlje 5297/13 A. J. za 1/4 dijela i A. J. za 3/4 dijela a ne tužitelj.

 

8. Međutim ovdje je sporno da li tužitelj u ovom postupku može utvrđivati sporno pravo stvarne služnosti staze i kolnika a s obzirom da nije zemljišnoknjižni vlasnik povlasne nekretnine.

 

9. Prema odredbi čl. 186. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12 - dalje: ZV) proizlazi da je stvarna služnost stvarno pravo svagdašnjeg vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina) čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti.

 

10. Prvostupanjski sud, polazeći od utvrđenja da tužitelj nije zemljišnoknjižni vlasnik povlasne nekretnine izvodi pravni zaključak da isti nema aktivnu legitimaciju za podnošenje ove vlasničke tužbe.

 

11. Nadalje prvostupanjski sud utvrđuje da tužitelj nema aktivnu legitimaciju za podnošenje ove vlasničke tužbe i iz razloga što pored toga što nije zemljišnoknjižni vlasnik, nije niti na temelju rješenja o nasljeđivanju spornu nekretninu naslijedio od roditelja u cijelosti već u 1/2 dijela dok bi drugu polovinu dijela stekao temeljem rješenja o nasljeđivanju njegov brat D. M. pa je stoga tužiteljev legitimitet nepotpun.

 

12. Međutim osnovano ukazuje tužitelj u žalbenim navodima da su ovakovi pravni zaključci prvostupanjskog suda pogrešni jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati i nema jasnih razloga o odlučnim činjenicama zbog pogrešnog pravnog pristupa prvostupanjskog suda u ovom konkretnom predmetu.

 

13. Naime, ovdje nije upitno da tužitelj nije zemljišnoknjižni vlasnik povlasne nekretnine međutim ovdje tužitelj tvrdi da je izvanknjižni vlasnik (predmnjevani vlasnik)  povlasne nekretnine a na što prvostupanjski sud u pobijanoj presudi ne daje valjane razloge niti utvrđuje odlučne činjenice u tom pravcu.

 

14. Dakle, pogrešan je zaključak prvostupanjskog suda da samo upisani zemljišnoknjižni vlasnik povlasne nekretnine ima aktivnu legitimaciju za pokretanje ove parnice a radi utvrđenja prava stvarne služnosti jer i izvanknjižni (predmnjevani vlasnik) ima aktivnu legitimaciju dokazati svoje pravo vlasništva na povlasnoj nekretnini  u smislu odredbe čl. 166. ZV-a.

 

15. Naime, prema odredbi čl. 166. st. 1. ZV-a onoga tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način svog stjecanja stvari smatrat će se vlasnikom te stvari (predmnjevani vlasnik) prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnog temelja ili na slabijem pravnom temelju.

 

16. Prema tome u takovoj pravnoj situaciji kada tužitelj tvrdi da je predmnjevani vlasnik povlasne nekretnine onda je prvostupanjski sud trebao prvenstveno utvrditi  pretpostavke u smislu odredbe čl. 166. ZV-a pa nakon toga utvrditi da li je tužitelj kroz institut dosjelosti stekao pravo stvarne služnosti na poslužnoj nekretnini a za potrebe povlasne nekretnine čiji je vlasnik.

 

17. Naime, prema odredbi čl. 220. st. 1. ZV-a pravo služnosti na nekretnini osniva se uknjižbom toga prava u zemljišnoj knjizi kao tereta na poslužnoj nekretnini u zemljišnoj knjizi osim ako zakon omogućuje da se služnost osnuje drugčije.

 

18. Prema odredbi čl. 228. st. 1. ZV-a neposredno na temelju zakona pravo služnosti osnovat će se kada se ispune sve zakonom predviđene pretpostavke za dosjelost služnosti; inače samo kad tako odredi posebni zakon.

 

19. Prema odredbi čl. 229. st. 1. ZV-a stvarna služnost osniva se na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome usprotivio.

 

20. Prema čl. 233. st. 1. ZV-a ovlaštenik prava služnosti ima pravo zahtijevati od vlasnika poslužne stvari da prizna i trpi njegovo pravo služnosti kao teret na poslužnoj stvari, te da trpi izvršavanje ovlaštenikova prava na njoj, odnosno da propušta činiti na njoj ono što je zbog ovlaštenikovog prava dužan propuštati; isto ima pravo zahtijevati i od svake druge osobe koja svojim činima niječe njegovo pravo služnosti ili ga samovlasno onemogućuje ili uznemirava u izvršavanju toga prava.

 

21. Prema st. 2. istog članka pravo iz st. 1. imaju svaki pojedini suvlasnik i zajednički vlasnik povlasne stvari i svaki pojedini od više ovlaštenika istoga prava služnosti plodouživanja.

 

22. Stoga je pogrešan pravni zaključak prvostupanjskog suda da bi tužiteljev aktivni legitimitet bio nepotpun jer i suvlasnik povlasne nekretnine ima pravo na sudsku zaštitu.

 

23. Stoga, kako sud nije dao jasne razloge o odlučnim činjenicama niti je aktivnu legitimaciju tužitelja utvrđivao u smislu predmnjevanog vlasništva tužitelja povlasne nekretnine a niti je posljedično ukoliko je tužitelj dokazao svoje vlasništvo na povlasnoj nekretnini utvrđivao da li je do stjecanja prava stvarne služnosti na poslužnoj nekretnini došlo kroz institut dosjelosti odnosno izvornim originarnim stjecanjem valjalo je pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

24. Slijedom navedenog na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP-a odlučeno je kao u izreci ove drugostupanjske odluke time da će se nova rasprava održati pred drugim sucem pojedincem (čl. 371. ZPP-a).

 

25. U nastavku postupka sud će otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem te će nakon provedenog dokaznog postupka donijeti novu pravilnu i na zakonu utemeljenu odluku i ponovno odlučiti o troškovima parničnog postupka.

 

26. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci na temelju odredbe čl. 166. st. 3. ZPP-a.

 

 

U Zagrebu 28. studenog 2022.

 

                                                                                                                Predsjednica vijeća:

                                                                                                         Mr.sc. Iris Gović Penić, v.r.