Baza je ažurirana 02.06.2025. 

zaključno sa NN 76/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

 

                            Poslovni broj: 17 Psp-50/2019-26

Republika Hrvatska

Općinski sud u Sesvetama

Stalna služba u Vrbovcu

Vrbovec, Trg Petra Zrinskog 22 

Poslovni broj: 17 Psp-50/2019-26

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

 

              Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu, po sucu toga suda Ljiljani Košić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice M. N. V. (OIB:…) iz Z., zastupane po punomoćniku D B., odvjetniku iz Z., protiv tuženice N. N. (OIB:…) iz Z., zastupane po punomoćnici A.K.K., odvjetnici iz V., radi smetanja posjeda, nakon zaključene glavne i javne rasprave 12. listopada 2022. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice i punomoćnice tuženice, dana 28. studenog 2022., donio, objavio i

 

 

r i j e š i o   j e

 

 

I                 Utvrđuje se da je tuženica N.N.  iz Z., smetala tužiteljicu M.N.V iz Z., posljednjem mirnom posjedu nekretnine koja nosi oznaku kč.br. … upisanu u k.o. N. na način da je 20. travnja 2018. uznemirila posjed tužiteljice na način što je pokosila travu na dijelu prethodno citirane nekretnine koju tužiteljica posjeduje kako je označeno slovima A-B-C-D-A na situaciji od dana 14. lipnja 2016. izrađenoj po trgovačkom društvu D. d.o.o. odnosno dipl. ing. geod. M.Š. i to na duljini od 50 metara počevši na zapadu od ceste koja se nalazi na čestici kč.br. … te završno na istoku prema međi sa česticom kč.br…. i kč.br…. pa u smjeru juga, a na istoku u širini od 3 metra počevši od jednog metra od jabuke koja predstavlja među između čestica kč.br. … i kč.br…. pa u smjeru juga.

 

II               Zabranjuje se tuženici ubuduće smetanje posjeda navedeno u točci I ovog rješenja ili svako drugo slično smetanje posjeda tužiteljice i to pod prijetnjom novčane kazne.

 

III              Nalaže se tuženici da tužiteljici naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.700,00 kuna/358,35 eura¹ u roku od 15 dana.

 

IV              Odbija se dio tužbenog zahtjeva koji glasi:

'' Nalaže se tuženici N. N. iz Z. uspostava prijašnjeg stanja kako je bilo u trenutku prije počinjenja smetanja iz točke I ovog rješenja na način da vrati posjed tužiteljici u stanje kakvo je bilo prije počinjenog smetanja, na svoj trošak te da tako omogući tužiteljici neometan i neuznemiravan posjed, sve u roku od 15 dana. ''

 

V              Odbija se tuženica sa zahtjevom za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 2.000,00 kuna/265,45 eura¹, kao s neosnovanim.

 

 

 

Obrazloženje

 

 

 

 

  1.               Tužiteljica M. N. V. iz Z. je ovome sudu  dana  21. svibnja 2018. podnijela tužbu protiv tuženice N.N.  iz Z. radi smetanja posjeda navodeći kako ju je tuženica  smetala u posljednjem mirnom posjedu nekretnine upisane u zemljišnoknjižni uložak broj ...k.o. N. i to kč.br…., oranica B. kuća i dvorište od 1 jutro i 538 čhv na način da je 20. travnja 2018. uznemirila posjed tužiteljice tako što je pokosila travu na njenoj nekretnini i to u duljini od cca 50 metara počevši od ceste koja se nalazi na čestici kč.br. .../.. pa istočno prema čestici .../.. i to u širini od 1,5 metara u istočnom dijelu uz cestu, a 3 metra u zapadnom dijelu uz jabuku. Tužiteljica napominje kako je tuženica istoga dana postavila i željezne šipke i betonski blok duljine otprilike 1 metar iz kojega vire šipke, a koje su prema pretpostavci tužiteljice trebale predstaviti među između čestice kč.br. … i kč.br. ... prema stavu tuženice.

 

  1.               Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je ona vlasnica nekretnine upisane u zemljišnoknjižni uložak broj .... k.o. N. i to kč.br. …, oranica B., kuća i dvorište od 1 jutro i 538 čhv dok je tuženica N. N. zajedno sa svojom sestrom V. G. i to svaka u ½ dijela vlasnica nekretnine upisane u zemljišnoknjižni uložak broj .... k.o. N. i to kč.br…., oranica B. od 916 čhv. Te dvije nekretnine su susjedne nekretnine te među njima  ne postoji ograda koja bi ih točno razgraničavala, ali sama međa nikada nije bila sporna jer je bila označena na sjeverno-zapadnoj strani sadnjom višnje i izgradnjom mosta sa strane ceste, a išla je dužinom od 104 m prema zapadu te 1 m prema istoku od jabuke koja se nalazi na čestici kč.br…. i pripada vlasnicima te iste oranice. Među između te dvije nekretnine odredio je pokojni djed V.N. koji je osobno posadio višnju 1983. kao oznaku međe. Među kao takvu je i sama tuženica poštivala i davala nalog ljudima koji su joj zemlju obrađivali.

 

  1.               Tužiteljica u tužbi navodi da njezin mirni posjed potvrđuje i situacija od 14. lipnja 2016. sačinjena po trgovačkom društvu D. d.o.o. kojom se potvrđuje posjed tužiteljice te se ujedno utvrđuje i međa između čestica kč.br…. i kč.br…., obje upisane u k.o. N.

 

  1.               Zaključno tužiteljica u tužbi navodi da je nedugo nakon posjeta tuženice 20. travnja 2018. uznemiren njezin posjed na predmetnoj nekretnini na način da je njezino zemljište na kojem je posađen kukuruz izorano i to u dužini od 54 m i početnoj širini na zapadu od 3 m od međe koja počinje 1 m od jabuke koja se nalazi na međi između čestica kč.br…. i kč.br….  pravcem prema istočnom kraju oranja prema čestici kč.br. …također u širini od 3 m. Tužiteljica sumnja kako je i navedeni čin smetanja učinila tuženica obzirom da je preorana zemlja tužiteljice orana istovremeno sa zemljom tuženice i obzirom da je namjerno preorana brazda koja je tamo bila dokaz mirnog posjeda koji postoji 35 godina i koja se uvijek kod oranja ostavljala vidljiva između jednog i drugog posjeda, a koju je tužiteljica kod oranja zemlje i dalje poštivala i čak se odmakla tridesetak centimetara od brazde.

 

  1.               Kako je tuženica, prema tvrdnjama tužiteljice, neosnovano uznemirila tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine tužiteljica je podnijela tužbu sudu kako bi sud utvrdio da je tuženica N.N. počinila čin smetanja posjeda tužiteljice te kako bi se tuženici naložio povrat posjeda kakav je bio prije izvođenja  radova te da se zabrani svako takvo ili slično oduzimanje ili smetanje posjeda tužiteljice ubuduće.

 

  1.               U tužbi tužiteljica traži od suda da se utvrdi da ju je tuženica N.N. smetala u posljednjem mirnom posjedu kč.br…., oranica B. od 916 čhv koja nekretnina je upisana u zemljišnoknjižni uložak broj … k.o. N. na  način da je 20. travnja 2018. samovlasno pokosila travu na toj nekretnini i to u duljini od otprilike 50 metara počevši od ceste koja se nalazi na čestici kč.br…. pa istočno prema čestici … i to u širini od 1,5 metara u istočnom dijelu uz cestu, a 3 metra u zapadnom dijelu uz jabuku koji dio je do tada nesmetano uživala tužiteljica.

 

  1.               U odgovoru na tužbu i tijekom cijeloga postupka tuženica se protivila tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Tuženica je prigovarala i pravovremenosti podnesene tužbe navodeći da je tužiteljica u tužbi navela da tuženica uredno obrađuje predmetnu nekretninu i to unatrag tri godine.

 

  1.               U odgovoru na tužbu tuženica nadalje navodi da ona izvršava faktičnu vlast na predmetnoj nekretnini i da proizlazi kako je posljednje stanje posjeda na strani tuženice te da tužiteljica nije posljednji posjednik koji ima ovlast podnijeti ovu tužbu. Navodi da posjed tužiteljice nikada nije bio samostalan i pošten te da sama činjenica da je tužiteljica angažirala ovlaštenog geodeta govori u prilog tome da ista nije bila pošteni posjednik. Nadalje navodi da situacija od 14. lipnja 2016. ničime ne dokazuje mirni posjed tužiteljice te da isto dokazuje upravo suprotno, odnosno da je tužiteljica znala da navedena nekretnina nije njezino vlasništvo te da ista nema pravo na posjed iste.

 

  1.               Tuženica u odgovoru na tužbu navodi da je ona upisana vlasnica nekretnine koja je upisana u zemljišnoknjižni uložak broj… k.o. N. i to kč.br…. te da ona zajedno sa svojom sestrom V.G. obrađuje predmetnu nekretninu na način za koji tužiteljica tvrdi da je čin smetanja posjeda.

             

  1.           Odlučujući o osnovanosti tužbenog zahtjeva sud je izvršio uvid u tužbu (list 1-4), situaciju od 14. lipnja 2016. (list 7), snimku situacije na CD-u (list 6), fotografije (list 8-20), odgovor na tužbu (list 25-28), podnesak od 21. siječnja 2019. (list 34-36), podnesak od 2. svibnja 2019. (list 40-41), iskaz tužiteljice kao stranke (list 50-51), iskaz tuženice kao stranke (list 51-54), iskaz svjedoka F.Ž. (list 63), iskaz svjedoka S. H. (list 63-64), iskaz svjedoka V. N. (list 64), iskaz svjedoka S.B. (list 64-65), iskaz svjedoka S.K. (list 65), iskaz svjedoka D.D. (list 65-66), iskaz svjedoka I.N. (list 66-67), iskaz svjedoka M.H.(list 67), fotografije (list 70-72), presudu Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu poslovni broj P-470/2019 od 17. siječnja 2020. (list 73-79), izvatke iz zemljišne knjige (list 80-81), geodetski nalaz i mišljenje od 24. prosinca 2020. (list 82-84), dopunski geodetski nalaz i mišljenje od 4. travnja 2022. (list 92-94) i presudu Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-556/2020 od 18. veljače 2021.

 

  1.           Nakon ocjene svakog dokaza posebno te svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99 i 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 dalje ZPP)), ovaj sud nalazi da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.

 

  1.           Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je u mirnom i nesmetanom posjedu svoje nekretnine kč.br. ..../.. k.o. N. koju koristi zajedno svojom obitelji na način da zajedno sa suprugom i djecom vikendima posjećuje navedenu nekretninu te održava kuću koja je sagrađena na istoj i okućnicu oko kuće. Nakon što je tuženica pokosila travu i zaorala brazdu koja je predstavljala među između njezine nekretnine i susjedne nekretnine koja je u vlasništvu tuženice i njezine sestre a nosi oznaku kč.br. ..../., koju među je još 1983. označio njihov pokojni djed sadnjom višnje, tužiteljica je bila smetana u svom mirnom posjedu.

 

  1.           Kako ju je tuženica uznemirila u posljednjem mirnom posjedu predmetnog zemljišta, a nije reagirala na njezin poziv da vrati zemljište u prvobitno stanje tužiteljica je podnijela tužbu sudu.

             

  1.           Tužiteljica je sudu podnijela tužbu za pružanje posjedovne zaštite temeljem odredbe čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje ZVDSP). 

 

  1.           Odredbom čl. 21. st. 1.  ZVDSP propisano da onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu je posjed oduzeo ima prava na zaštitu posjeda.

 

  1.           Odredbom čl. 22. st. 1. ZVDSP propisano je da je posjednik ovlašten svoj posjed štititi putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja te da se zabrani takvo ili slično smetanje u buduće.

 

  1.           Valja reći da sud pruža posjedovnu zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda i poštenje posjednika te bez obzira na činjenicu koliko bi smetanje posjeda bilo u nekom društvenom, javnom ili sličnom interesu (čl. 22. st. 2 ZVDSP).             

 

  1.           U odgovoru na tužbu i tijekom cijeloga postupka tuženica je navodila kako je ona isključivi vlasnik nekretnine koja nosi oznaku kč.br…. k.o. N., a koja neposredno graniči sa nekretninom kč.br…. k.o. N. te da ona svoju nekretninu koristi onako kako to proizlazi iz stanja u Katastru.

 

  1.           Tuženica je prigovarala i pravovremenosti podnesene tužbe predlažući prvenstveno da se podnesena tužba odbaci zbog prekoračenja prekluzivnog roka od 30 dana, navodeći da tužiteljica nije dokazala da je tuženica baš 20. travnja 2018. kosila travu na kč.br…. k.o. N.

 

  1.           Ovaj sud smatra da tuženica nije osporila pravovremenost podnesene tužbe te sud uzima kao točnu tvrdnju tužiteljice da je za čin smetanja posjeda saznala 22. travnja 2018. od svjedoka F. Ž. koji je snimao tuženicu dok je kosila travu 20. travnja 2018., o čemu postoji snimka na CD-u (list 6). Kako je tužiteljica tužbu radi smetanja posjeda podnijela 21. svibnja 2018. tužba je pravovremena obzirom da je u čl. 21. st. 3. ZVDSP propisano da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja.

 

  1.           Iz iskaza tužiteljice kao stranke M. N. V. (list 50-51) proizlazi da je ona vlasnica nekretnine koja se nalazi na kč.br. …, a tuženica N.N. je vlasnica nekretnine koja se nalazi na kč.br…. Proizlazi da su i tužiteljica i tuženica svoje nekretnine stekle nasljeđivanjem od svojih pravnih prednika. Tužiteljica je navela da je međa između nekretnina u vlasništvu nje i tuženice uređena još 1983. te da nikada nije bilo sporova oko vlasništva ili posjeda na predmetnim nekretninama. Navela je da je međa uređena na način da je išla jedan metar od jabuke prema zemljištu tužiteljice, a od strane ceste je bilo posađeno stablo višnje na međi prema cesti te je sagrađen most. Dakle, međa je išla linijom od stabla višnje posađene uz cestu prema stablu jabuke koja je posađena na oranici. Tužiteljica je nadalje navela kako je, nakon što se informirala i utvrdila da je situacija sa zemljištem u Hrvatskoj dosta kaotična, odnosno da stanje na terenu ne odgovara stanju u Katastru, angažirala mjernika 2016. radi premjeravanja njezinog zemljišta iz razloga što je dvije svoje nekretnine, a koje nose oznake kč.br…. i kč.br. …, a koje se nalaze ispod nekretnine o kojoj se vodi ovaj spor, odlučila dati u najam. Nakon izlaska mjernika utvrdila je da međa na terenu nije onakva kakva je bila u Katastru. Naime, mjernik je nakon premjeravanja pozabijao drvene kolce po linije međe kako je ucrtana po Katastru. O izvršenom premjeravanju tužiteljica nije obavijestila tuženicu N.N.. 2017. ponovno je došao mjernički vještak te je ponovno izmjerio njezinu nekretninu i nekretninu tuženice N.N. te postavio kolce na liniju međe jednako kao što je to učinio 2016. Nakon što je mjernički vještak otišao, tužiteljica je navela da je sa tuženicom N.N. postigla dogovor da će ubuduće među poštivati ne onako kako je to mjernički vještak pokazao po Katastru niti onako kako je to bilo posljednjih 40 godina već da će liniju međe pomaknuti još jedan metar od stabla jabuke u zemljište tužiteljice. Tužiteljica je nadalje navela da dogovor oko nove linije međe između nje i tuženice nikada nije saživio jer joj se tuženica nakon što joj je dala do znanja da mora razmisliti nije nikada više javila. O njihovom dogovoru oko međe i izmjerama mjernika te stanju u Katastru bila je obaviještena i sestra tuženice N.N. V.G.

 

  1.           Tužiteljica je navela da je tražila utvrđenje prava vlasništva onog dijela zemljišta koji se nalazi između linije međe koju su ona i tuženica, odnosno njihovi pravni prednici poštivali 40 godina i linije međe koju im je pokazao mjernički vještak M. Š., odnosno one linije međe kako bi ona išla po Katastru, a koji postupak se vodio na Općinskom sudu u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu pod poslovnim brojem P-470/2019.

 

  1.           Tužiteljica je u svom iskazu navela da se nakon izmjere mjernika, nesaživljenog dogovora između nje i tuženice oko nove linije međe nastavila poštivati linija međe kao što se i poštivala prethodnih 40 godina i to sve do čina smetanja posjeda 20. travnja 2018. Tužiteljica je navela da je za čin smetanja posjeda od strane tuženice saznala 22. travnja 2018. kada joj je F.Ž. koji je vidio tuženicu N.N. da kosi taj vikend to i javio. F.Ž. je tuženicu i snimio. Kada je tužiteljica 28. travnja 2018. došla na svoju nekretninu osobno je vidjela da je tuženica i preorala liniju međe koja je bila poštivana 40 godina te je ušla u njezin posjed. Tužiteljica je navela da je toga dana vidjela da je tuženica izorala zemljište do linije međe kako joj je pokazao mjernik po Katastru. Tužiteljica je navela da ona nije vidjela da bi tuženica prije tog 20. travnja 2018. ulazila u njezin posjed, već je tuženica čak u listopadu 2017. kosila do stvarne linije međe koju su do tada poštivali te je tamo zabila metalne šipke.

 

  1.           Iz iskaza tuženice kao stranke N.N. (list 51-53) proizlazi da je točno da je ona zajedno sa svojom sestrom V.G. vlasnica nekretnine koja nosi oznaku kč.br…., a tužiteljica je vlasnica nekretnine koja nosi oznaku kč.br…. Proizlazi nadalje da ona nije aktivno dolazila na nekretninu u njezinom suvlasništvu obzirom je predmetnu nekretninu u najam za obrađivanje davala njezina majka. Tuženica je navela da je ona aktivno počela dolaziti na svoju nekretninu tek 2015. te da su tada nastali problemi jer je ona htjela da se uspostavi red i da se počne uživati u skladu sa stvarnim stanjem odnosno onako kako to treba biti. Nadalje je navela kako je ona svoju nekretninu počela uživati 2015. i to onako kako je to njezin pokojni djed podijelio na Katastru, a ne kako je to podijelio mjerenjem uz cestu 1983. kada je svakom svojem sinu, od njih ukupno četiri, odmjerio 30 metara zemlje uz cestu. Tuženica je navela da nakon što je mjernik M. Š. postavio kolce na liniji međe prema Katastru i otišao, ona je zajedno sa tužiteljicom M.N.V.  još jednom obišla zemljište, pregledale su zapiknute kolčiće te je tužiteljica predložila da linija međe ide onako kako je to navela u svojem iskazu bez obzira na to što je mjernik pokazao kako bi linija međe trebala ići prema Katastru. Nakon što je ponuđeni dogovor prespavala i savjetovala se sa suvlasnicom na svojoj nekretnini, svojom sestrom V.G. tuženica je zaključila da takav dogovor ne bi bio dobar niti pravedan te da bi međa ipak trebala ići onako kako je iskazana u Katastru. Tuženica navodi da je 2018. došla na svoju nekretninu i kosila travu onako kako smatra da treba biti, a to je prema stanju u Katastru, odnosno onako kako je njihov pokojni djed zemlju darivao. 

 

  1.           Iz iskaza svjedoka F.Ž. (list 63) proizlazi da je dio od parapeta koji se nalazi s vanjske strane živice pa preko stabla višnje sve do 1 m od stabla jabuke koja se nalazi na nekretnini u vlasništvu N.N. sve do prije dvije godine uživala M.N.V.. Kasnije je taj dio zemlje počela uživati N.N., a razlog iz kojeg ga je počela uživati svjedok ne zna. Naveo je da je on snimio tuženicu N.N. da kosi sporni dio nekretnine te o tome obavijestio tužiteljicu M.N.V.

 

  1.           Iz iskaza svjedoka S.H. (list 63-64) proizlazi da su prema njezinim saznanjima i tužiteljica i njezini roditelji uživali sporni dio nekretnine koji sada uživa tuženica N.N.. Navela je da su ona i njezin suprug obrađivali zemlju u vlasništvu tužiteljice i zemlju u vlasništvu tuženice od 2000. pa do 2015., a prije toga su te nekretnine obrađivali roditelji njezinog supruga još od 1994.

 

  1.           Iz iskaza svjedoka V.N. (list 64) proizlazi da je sporni dio nekretnine oduvijek bio u vlasništvu tuženice N.N. i njezinih pravnih prednika. Proizlazi da su nekada na spornom dijelu bile posađene brajde, no svjedok ne zna da li je linija međe išla po tim brajdama. Što se tiče stabla višnje koje tužiteljica spominje svjedok je naveo da je to stablo niklo samo te da se nalazi na dijelu nekretnine koji pripada tuženici N.N., te da je djed parničnih stranaka dijelu zemlju na dva sina te je svakom sinu dodijelio 32 metra zemlje. Nadalje proizlazi da je tuženica predmetni dio nekretnine kosila i prije 20. travnja 2018. točnije još od 2015. kada je krenula uživati svoju nekretninu.

 

  1.           Iz iskaza svjedoka S. B. (list 64-65) proizlazi da je nekretnine koje su u vlasništvu tužiteljice M.BN.V. i tuženice N.N. uživala obitelj H.. Proizlazi nadalje da je tuženica N.N. tu zemlju počela uživati 2015. te je tada i kupila kosilicu i počela košnjom održavati nekretninu. Svjedok je naveo da on ne zna kuda je išla linija međe u vrijeme kada su predmetne nekretnine uživali pravni prednici parničnih stranaka.

 

  1.           Iz iskaza svjedoka S.K. (list 65) proizlazi da on ne zna kakvo je stanje na terenu bilo prije 2018. On obrađuje nekretninu od tužiteljice M.N.V. i to po njezinom nalogu na način da je orao gledajući od jabuke pa prema desno u pravcu nekretnine tužiteljice M.N.V.. Odorao je prvu brazdu na udaljenosti od oko 1 metar od jabuke pa je nastavio orati udesno prema nekretnini tužiteljice. Proizlazi da tuženicu N.N. na toj zemlji nije viđao jer on obrađuje nekretninu tužiteljice. Svjedok je naveo da je nakon što je u proljeće 2018. došao na izorane nekretnine na gornjem dijelu u ravnini stabla jabuke koje se nalazi s lijeve strane oranice, bili su na oranju zapiknuta dva šiljka. Šiljci su se nalazili na desetoj brazdi odnosno otprilike tri do četiri metra od početka oranja u zemlji tužiteljice M.N.V.. Nakon toga on nije više obrađivao sporni dio nekretnine.

 

  1.           Iz iskaza svjedoka D.D. (list 65-66) proizlazi da je on od 2015. pa do proljeća 2018. kosio sporni dio nekretnine po nalogu tužiteljice M.N.V. i to trimerom (flaksericom) i to u liniji od parapeta koji se nalazi s vanjske strane živice pa preko stabla višnje u pravcu stabla jabuke. Proizlazi nadalje da tuženicu N.N. tada na toj zemlji nije viđao niti je njega itko ikada ometao u košnji ili mu rekao da kosi dio koji ne bi trebao.

 

  1.           Iz iskaza svjedoka I.N. (list 66-67) proizlazi da je dio nekretnine oko kojega se vodi ovaj spor uvijek uživao otac tužiteljice B.N., a nakon toga tužiteljica. Proizlazi nadalje da je tuženica N.N. obrađivala odnosno kosila travu u razdoblju od 2015. pa do izlaska mjernika na lice mjesta poštivajući među kakva je bila još dok je otac tužiteljice M.N.V. bio živ. Međaški znak prema kojem su se ljudi orijentirali i poštivali ga kao liniju međe nalazio se na donjem dijelu nekretnine. Prema sjećanju svjedoka linija se nalazila na udaljenosti od otprilike jedan metar od stabla jabuke gledajući u pravcu nekretnine tužiteljice M.N.V. Taj dio se uvijek ostavljao neizoran iz razloga da bi se znala međa te da bi se ista poštivala te oko toga nikada nije bilo sporova. Svjedok je navela da je tuženica N.N. tek nakon što je na lice mjesta izašao mjernik počela ulaziti u dio nekretnine koji je do tada uživala tužiteljica M.N.V..

 

  1.           Iz iskaza svjedoka M.H. (list 67) proizlazi da je on od 1985. pa do 2015. obrađivao nekretnine i u vlasništvu oca tužiteljice M.N.V. i nekretninu u vlasništvu tuženice N.N. Proizlazi da je međa između njihovih nekretnina išla od pravca ceste te je orijentir bio betonski parapet koji se nalazi s vanjske strane živice, zatim stablo višnje, zatim brajde koje je on orezivao, a u donjem dijelu orijentir je bilo stablo jabuke te je uvijek orao negdje jedan metar od stabla jabuke prema nekretninama u vlasništvu tužiteljice M.N.V.. U vrijeme kada je on obrađivao navedene nekretnine linija međe je uvijek bila vidljiva i uvijek se poštivala. Proizlazi nadalje da je tuženica N.N. svoju nekretninu počela uživati 2015. te da on zbog zdravstvenih razloga više nije obrađivao nekretnine, ali zna da je tuženica u vrijeme kada je krenula održavati svoju zemlju poštivala navedenu liniju međe. Svjedok je naveo da su problemi krenuli kada je na lice mjesta izašao mjernik.

 

  1.           Prilikom očevida na licu mjesta i identifikacije nekretnine od strane mjerničkog vještaka tužiteljica je pokazala dio nekretnine na kojoj je prema navodima iz tužbe počinjen čin smetanja posjeda na način da je tuženica pokosila travu i u širini nakon jednog metra od jabuke gledajući u pravcu zemlje tužiteljice. Prema pokazivanju tužiteljice na licu mjesta proizlazi da je ona, prije počinjenog čina smetanja posjeda 2018., svoju nekretninu uživala u pravcu koji polazi od kamenog parapeta koji se nalazi s vanjske strane živice gledajući od pravca ceste prema predmetnim česticama, od parapeta se pravac nastavljao preko debla višnje koja je sada srušena, ali se dio još uvijek nalazi na nekretnini i obrašten je bršljanom. Međa je dalje išla u pravcu brajdi kojih danas nema i nastavljala se sve do jabuke koja se nalazi na nekretnini u vlasništvu tuženice N.N., a išla je oko jedan metar od jabuke. Prema kazivanju tužiteljice međa se uvijek tako poštivala više od 30 godina sve do 2018. kada je na lice mjesta izašao mjernički vještak koji im je pokazao među prema katastarskim mapama.

 

  1.           Na licu mjesta je bila prisutna i tuženica N.N. koja je navela kako je ona i prije uživala dio nekretnine koji je kasnije prema nalazu mjerničkog vještaka i stanja u Katastru bio njezin, a nakon što je mjernik izvršio mjerenje prema Katastru ona je svoju nekretninu počela uživati ''do u milimetar'' jer želi uživati onako kako joj pripada.

 

  1.           Iz iskaza gotovo svih svjedoka koji su saslušani na licu mjesta, osim V.N., proizlazi da je tužiteljica M.N.V. uživala svoju nekretninu onako kako je to u tužbi i tijekom postupka iskazivala, tj. jedan metar od jabuke koja se nalazi na nekretnini u vlasništvu tuženice gledajući u pravcu zemljišta tužiteljice nekretnine koja nosi oznaku kč.br. … k.o. N..

 

  1.           Sama tuženica je na licu mjesta navela kako je ona svoju nekretninu počela uživati ''do u milimetar'' kako je pokazao mjernički vještak, odnosno onako kako je bilo stanje po Katastru.

 

  1.           Nakon saslušanih svjedoka, obavljenog uviđaja na licu mjesta i iskaza parničnih stranaka sud zaključuje da su parnične stranke uživale nekretnine onako kako to tvrdi tužiteljica, a da je do spora između njih došlo nakon što im je mjernički vještak  pokazao kako bi međa išla prema Katastru. Tada su tužiteljica i tuženica pokušale pronaći dogovor oko nove linije međe, ali ga nisu uspjele postići te su sve do 20. travnja 2018. nastavile uživati svaka svoju nekretninu onako kako su ih uživale proteklih 35 godina.

 

  1.           Za ovaj postupak nije odlučna tvrdnja tuženice da ona svoj posjed temelji na knjižnom pravom i na pokazivanju mjernika, kao niti činjenica da je tužiteljica M.N.V. pravomoćno odbijena sa svojim tužbenim zahtjevom u kojem je tražila da se ona utvrdi vlasnicom dijela nekretnine kč.br. … k.o. N., površine 406 m2. Ovo iz razloga što sud u ovome postupku utvrđuje samo posljednje stanje posjeda i počinjeni čin smetanja posjeda. To što je tužiteljica pravomoćno odbijena s tužbenim zahtjevom za utvrđenje prava vlasništva dijela nekretnine kč.br…. daje osnovu tuženici tražiti predaju u posjed tog djela nekretnine od tužiteljice, ali ne znači da tužiteljica nije bila u posjedu tog spornog dijela nekretnine.

 

  1.           Sud nema razloga ne prihvatiti fotografije koje su dostavljene u spis od strane tužiteljice iz kojih je vidljivo da su nekretnine uživane upravo onako kako to tvrdi tužiteljica. Na svim fotografijama je vidljivo da je međa išla oko jedan metar od jabuke koja je na nekretnini tuženice prema nekretnini u vlasništvu tužiteljice. Na listu 12 vidljivo je stablo jabuke te je također vidljivo da je brazda koja je predstavljala među između nekretnina tužiteljice i tuženice udaljena oko jedan metar od jabuke kao što je tužiteljica tijekom cijelog postupka tvrdila.

 

  1.           Na fotografijama koje se nalaze na listu 14 vidljivo je da je pokošeno još oko tri metra od dotadašnje linije međe, a koja se nalazila jedan metar od jabuke prema nekretnini tužiteljice.

 

  1.           Iz fotografija koje se nalaze na listu 18 vidljivo je da je 22. travnja 2018. trava pokošena od dotadašnje linije međe ( jedan metar od jabuke ) u širini od oko tri metra, kako to tužiteljica navodi, obzirom da je vidljivo da se visina trave razlikuje.

 

  1.           Na fotografijama koje se nalaze na listu 20 spisa vidljivo je da je izvršeno i oranje nekretnine koja se nalazi ispod ovog dijela na kojemu se nalazi trava također u dužini od tri metra, ali kako to nije predmet ovoga postupka o tome sud nije posebno raspravljao.

 

  1.           Tuženica N.N. je priznala čin počinjenja smetanja posjeda navodeći da je ona željela stvari dovesti u red te je, nakon što je mjernički vještak pokazao kako bi međa išla prema Katastru počela tako obrađivati svoje nekretnine jer nije željela pustiti niti milimetra.

 

  1.           Dakle, između stranaka međa nije bila sporna sve dok mjernički vještak nije pokazao kako bi ona išla prema Katastru. Iako se u ovom postupku ne utvrđuje međa valja reći da se međa prema Katastru uređuje samo ako postoji suglasnost stranaka oko toga, u protivnom sud uređuje spornu među između nekretnina prema posljednjem posjedu ili prema pravičnoj ocjeni. Obzirom da između parničnih stranaka nije postojala suglasnost oko toga da se međa uredi prema Katastru, niti tužiteljica, niti tuženica nisu smjele same uređivati među prema katastru, već su trebale svoje nekretnine uživati onako kako su ih uživale do tada i trebale su pokrenuti postupak uređivanja međe ukoliko nisu mogle postići dogovor, a nisu željele svoje nekretnine uživati onako kako su ih uživale do tada. Nalaz i mišljenje mjerničkog vještaka sačinjenog na poziv jedne od vlasnica nekretnina u tom slučaju je samo informativnog karaktera obzirom da nije postojala suglasnost između stranaka oko linije međe.

 

  1.           Iz nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka Ž.B., geodete (list 82-84), koji je angažiran od strane suda u ovom postupku, proizlazi da je linija međe, označena na skici lica mjesta A-B prema kazivanju tužiteljice išla od stabla jabuke koja se nalazi na kč.br. ..../. u širini od oko jednog metra prema nekretnini koja nosi oznaku kč.br. ..../. u dužini od 50,75 metara gledajući prema cesti, a kod ceste je išla uz stablo višnje do betonskog mosta. Prema kazivanju tuženice linija međe ide od točke C-D u dužini od 50,40 metara i poklapa se sa linijom međe kako ide u Katastru, odnosno onako kako je po Katastarskom planu.

 

  1.           Ovaj sud ne prihvaća navode tuženice da je ona svoju nekretninu upravo tako i uživala, već sud smatra da je tuženica pokazala onu liniju međe kakvu smatra da bi trebala biti, odnosno onu liniju kakva je u Katastarskom planu, a koju im je pokazao mjernički vještak koji je dva puta dolazio na lice mjesta, jedanput po pozivu tužiteljice, a drugi puta po pozivu tuženice.

 

  1.           Mjernički vještak Ž.B., za potrebe ovoga postupka dopunio je skicu lica mjesta na način da je pravilno ucrtao linije parcela kč.br…., kč.br…. i kč.br …. Na dopunu skice lica mjesta stranke nisu imale nikakvih primjedaba, već su nalaz i mišljenje vještaka prihvatili.

 

  1.           Sud nalazi mišljenje mjerničkog vještaka u cijelosti prihvaća jer su izrađeni nepristrano i stručno u skladu sa pravilima struke te imaju uporište u dokumentaciji koja se nalazi u spisu.

 

  1.           Nakon provedenog postupka sud zaključuje kako je točna tvrdnja tužiteljice da je linija međe između njih poštivana oko 35 godina i da je poštivana onako kako je na skici lica mjesta mjerničkog vještaka Ž.B. označena od točke A do točke B, a na skici lica mjesta dipl. ing. M.Š. označena slovima A-B-C-D-A na situaciji od dana 14. lipnja 2016. Ovo stoga što je tužiteljica u ovom postupku dokazala svoj mirni posjed na dijelu nekretnine koji je predmet ovog postupka, a što proizlazi iz iskaza svjedoka F.Ž., S.H., S.K., D.D., M.H. i I.N. Svi su oni iskazivali da tuženica N.N. nije sporni dio kosila sve do travnja 2018., već da je, kada je 2015. počela kositi svoju nekretninu, istu kosila onako kako je to košeno do tada tj. onako kako to navodi tužiteljica M.N.V..

 

  1.           Svjedoci S.H. i M.H. žive u neposrednom susjedstvu predmetnih nekretnina i oni su obrađivali nekretnine tužiteljice sve do 2015. Njima je među pokazao otac tužiteljice B.N. i išla je onako kako to tužiteljica tvrdi u ovom postupku. Njima je poznato stanje na ovim nekretninama jer su oni često tuda prolazili obzirom da su na nekretnini tužiteljice imali jedan dio voćnjaka koji su oni koristili. Svjedok M.H. je govorio da je međa išla od pravca ceste, a orijentir je bio betonski parapet koji se nalazi s vanjske strane živice, do stabla višnje, zatim su tu bile brajde koje je on orezivao, a u donjem dijela za među mu je bio orijentir stablo jabuke i on je uvijek orao oko jedan metar od jabuke prema nekretninama u vlasništvu tužiteljice. Naveo je da je tu oduvijek bila međa te je i on tako među poštivao nakon što mu je to pokazao otac tužiteljice B.N.. Od 2015. svjedoci M.H. i S.H. više ne obrađuju te nekretnine zbog zdravstvenog stanja već ih obrađuje S.K. koji je na licu mjesta iskazivao da je i on nastavio zemlju tužiteljice obrađivati na način da je odorao prvu brazdu na udaljenosti oko jedan metar od jabuke pa je nastavio orati u desno prema nekretninama u vlasništvu M.N.V.. Ovom svjedoku nije bilo poznato stanje nekretnina gledajući od pravca ceste pa prema nekretnini koju je on orao. Iz iskaza svjedoka S.K. proizlazi da je on nekretninu u vlasništvu tužiteljice orao u jesen 2017., a nakon što je u proljeće 2018. došao na izorane nekretnine na gornjem dijelu u ravnini jabuke koja se nalazi s lijeve strane oranice bila su na oranju popikana dva šiljka. Ti šiljci su se nalazili otprilike tri do četiri metra od početka oranja u zemlji tužiteljice, odnosno šiljci su bili popikani u onoj ravnini gdje se sada nalazi linija do koje travu kosi tuženica N.N.. O popikanim šiljcima on je obavijestio tužiteljicu i nakon toga on taj dio nije obrađivao dok se ne riješi problem te ga je ostavio neobrađenog, a obradio je samo nesporni dio.

 

  1.           Iz iskaza svjedoka S.B. proizlazi da je tuženica N.N. na tu zemlju došla 2015. kada je kupila kosilicu i počela kositi nekretninu. Ovom svjedoku nije bilo poznato kuda je išla linija međe u vrijeme kada su te nekretnine uživali pravni prednici tužiteljice i tuženice. Linija međe, kako su je uživali prednici tužiteljice i tuženice bila je poznata svjedocima F.Ž., S.H., M.H. i I.N. koji žive u neposrednom susjedstvu predmetnih nekretnina i znaju o kojoj se zemlji radi. Svjedok D.D. naveo je da je on sporni dio kosio u razdoblju od 2015. pa do proljeća 2018. i to upravo onako kako je tužiteljica pokazala na licu mjesta, tj. od parapeta koji se nalazi s vanjske strane živice pa preko stabla višnje koje je sada obrašteno bršljanom pa u pravcu jabuke. Proizlazi da on tuženicu nikada nije vidio na zemlji niti ga je netko ometao u košnji trave. Od proljeća 2018. on taj sporni dio ne kosi jer kada on dođe pokositi travu po nalogu M.N.V. taj dio je već pokošen pa on pokosi ono što je ostalo. Iz iskaza svjedoka D.D. proizlazi kako tuženice N.N. kosi još i dalje nego je on kosio te da se pomaknula još oko jedan metar u desno.

 

  1.           Iz iskaza svjedoka I.N. proizlazi da je tuženica N.N. počela ulaziti u dio nekretnine koji je do tada uživala tužiteljica nakon što je na lice mjesta izašao mjernik. I ovom svjedoku je bilo poznato da je međa između dvije nekretnine išla otprilike jedan metar od jabuke gledajući u pravcu nekretnine u vlasništvu tužiteljice.

 

  1.           Dakle, svi saslušani svjedoci, osim svjedoka V.N. navodili su da je sporni dio nekretnine, oko kojega se vodi ovaj postupak, još od osamdesetih godina prošlog stoljeća bio u posjedu tužiteljice i njezinih pravnih prednika, da je tuženica N.N. počela svoju nekretninu koristiti tek 2015., te da je u razdoblju od 2015. pa do 2018. svoju nekretninu koristila  na način kako je to iskazivala tužiteljica, a da je tek u proljeće 2018. počela ulaziti u dio nekretnine koji je do tada nesmetano uživala tužiteljica. Iz tog razloga ovaj sud ne prihvaća iskaz V.N. kao istinit, već prihvaća iskaze ostalih saslušanih svjedoka koji imaju neposrednog saznanja o posjedovanju predmetnih nekretnina, a nisu neposredno zainteresirani za ishod ovog postupka.

 

  1.           Sud smatra da je tužiteljica u ovom postupku dokazala da ju je tuženica smetala u posjedu nekretnine koja nosi oznaku kč.br…. na način kako je to u tužbenom zahtjevu navedeno jer to proizlazi iz iskaza gotovo svih saslušanih svjedoka, iskaza tužiteljice, iz nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka, a i sama tuženica je navela kako nije sporno da je ona kosila travu na svojoj nekretnini. Kako je tuženica smetala tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu nekretnine kč.br…. na način kako je to pod točkom I izreke navedeno sud je usvojio tužbeni zahtjev u tom dijelu i pružio tužiteljici posjedovnu zaštitu te je zabranio tuženici ubuduće smetanje posjeda pod prijetnjom novčane kazne (točka I i II izreke).

 

  1.           Što se tiče dijela tužbenoga zahtjeva u kojem se traži od suda da se tuženici N.N. naloži uspostava prijašnjeg stanja, kakvo je bilo u trenutku prije počinjenja smetanja navedenog u točki I rješenja sud je taj dio tužbenoga zahtjeva odbio iz razloga što se radi o nemogućoj činidbi jer je čin smetanja posjeda počinjen košnjom trave te je nemoguće izvršiti uspostavu prijašnjeg stanja (točka IV izreke).

             

  1.           Odluka o troškovima postupka u skladu je sa odredbom čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP.  Tužiteljici je dosuđen trošak postupka u iznosu od 2.700,00 kuna (točka III. izreke),  a koji trošak je odmjeren u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 69/93, 87/93, 16/94, 117/96, 91/04, 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 104/15, 37/22 i 126/22, dalje Tarifa). Tužiteljici je dosuđen trošak u jednokratnom iznosu od 2.000,00 kuna (Tbr 7/2 Tarife) i PDV u iznosu od 250,00 kuna i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 200,00 kuna.

 

  1.           Kako tuženica nije uspjela u ovom postupku ne pripada joj niti zatraženi trošak postupka u iznosu od 2.000,00 kuna pa je odlučeno kao pod točkom V izreke.

             

  1.           Uslijed svega naprijed navedenog i obrazloženog odlučeno je kao u izreci.

 

 

U Vrbovcu 28. studenog 2022.

 

                                                                                                      Sudac

              Ljiljana Košić,v.r.

 

 

 

 

 

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

              Protiv ovoga rješenja nezadovoljna stranka ima pravo uložiti žalbu Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana objave pismenog otpravka. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka.

Dostaviti:

  1. pun. tužiteljice
  2. pun. tuženica
  3. rješenje nepravomoćno
  4. vidi upisnik ''Psp''
  5. kal 15 dana

 

_________________________________

1Fiksni tečaj konverzije 7,53450

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu