Baza je ažurirana 18.01.2026. zaključno sa NN 121/25 EU 2024/2679
1
Poslovni broj: Gž Ovr-587/2022-2
|
Županijski sud u Splitu Split, Gundulićeva 29a |
Poslovni broj: Gž Ovr-587/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Dragici Samardžić, kao sucu pojedincu, na temelju nacrta odluke kojeg je sastavila viša sudska savjetnica-specijalist Maja Kristić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja A. D. S..A. iz Luxemburga, OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik M. B., odvjetnik u Z., protiv ovršenika Grad Z., OIB: ..., radi ovrhe na nekretnini ovršenika, povodom žalbe ovrhovoditelja izjavljene protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ovr-2456/22-2 od 2. rujna 2022., 28. studenog 2022.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba ovrhovoditelja i potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ovr-2456/22-2 od 2. rujna 2022.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem odbijen je prijedlog za ovrhu na nekretnini od 26. kolovoza 2022., kao neosnovan.
2. Navedeno rješenje pravodobnom i dopuštenom žalbom pobija ovrhovoditelj zbog svih razloga koje predviđa odredba iz čl. 353. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 143/13, 70/19, 80/22, dalje: ZPP ) u svezi odredbe čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, dalje OZ) te pobija i odluku o troškovima. Predlaže drugostupanjskom sudu prihvatiti žalbu i preinačiti pobijano rješenje na način da usvoji prijedlog ovrhovoditeljice, podredno ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Žalba ovrhovoditelja nije osnovana.
4. Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja navodi da je predlagatelj prijedlogom za ovrhu od 29. kolovoza 2022. predložio određivanje ovrhe na nekretnini ovršenika radi naplate tražbine u ukupnom iznosu od 19.426,11 kuna, kamate u iznosu od 119.253,14 kuna i ostalih troškova u iznosu od 1.570,31 kuna i da isti nije osnovan pozivajući se isključivo na odredbu čl. 80.b st. 1. OZ-a. Navedenom odredbom da je propisano da će sud prijedlog za ovrhu na nekretnini odbiti ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži ne prelazi iznos od 40.000,00 kn, osim ako je prijedlog podnesen radi prisilnog ostvarenja tražbine radi zakonskog uzdržavanja ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom. ističe da potraživanje ne proizlazi iz osnove zakonskog uzdržavanja niti da se radi o tražbini radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom.
5. Ovrhovoditelj u žalbi u bitnome ističe da je prvostupanjski sud propustio primijeniti odredbu čl. 77. OZ-a i da je iz dokumentacije priložene uz prijedlog za ovrhu jasno da ovrhovoditeljica traži prisilnu naplatu temeljem Sporazuma radi osiguranja tražbine kojim je stekao založno pravo na nekretnini ovršenika opisanoj u prijedlogu za ovrhu, a koja nekretnina je i predmet ovog ovršnog postupka. Navodi da, u ovom konkretnom slučaju, nije moguće primijeniti odredbu čl. 80.b st. 1. OZ-a, a u prilog svojim tvrdnjama poziva se na sudsku praksu citiranu u žalbi.
6. Iz stanja predmeta spisa proizlazi da je ovrhovoditelj 26. kolovoza 2022. podnio prijedlog za ovrhu novčane tražbine u iznosu od ukupno 19.426,11 kuna zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, te predložio odrediti ovrhu na nekretninama ovršenika.
7. Ispitujući pobijano prvostupanjsko rješenje, sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a, u svezi s odredbom članka 381. ZPP-a, a koje je primijeniti na temelju odredbe članka 21. stavak 1. OZ-a, ovaj sud ne nalazi da bi od strane prvostupanjskog suda bila počinjena koja od bitnih povreda postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti propisanih odredbom članka 354. stavak 2. ZPP-a, niti nalazi ostvarenje žalbenog razloga pogrešne primjene materijalnog prava.
8. Na postupke ovrhe i osiguranja primjenjuju se odredbe OZ-a koje su na snazi u vrijeme podnošenja prijedloga za ovrhu, odnosno prijedloga za osiguranja.
9. Odredba čl. 80.b st. 1. glasi: "Sud će prijedlog za ovrhu na nekretnini odbiti ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži ne prelazi iznos od 40.000,00 kuna, osim ako je prijedlog podnesen radi prisilnog ostvarenja tražbine radi zakonskoga uzdržavanja ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom."
10. S obzirom na navedeno, po ocjeni ovog suda, nema mjesta donošenju rješenja o ovrsi na nekretnini kada tražbina ovrhovoditelja ne prelazi 40.000,00 kuna, bez obzira što je na predmetnoj nekretnini u korist ovrhovoditelja već zasnovano založno pravo, kako to pogrešno smatra žalitelj.
11. Naime, kako tražbina predstavlja iznos od 19.426,11 kuna, a ne radi se o osiguranju novčane tražbine radi zakonskog uzdržavanja ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom, to nekretnina koja je predložena kao predmet ovrhe prema važećim odredbama OZ-a ne može biti predmet ovrhe niti se ovrha na nekretnini, s obzirom na prirodu tražbine kao i njen iznos, na istoj može provesti, sukladno članku 4. stavak 2. i 7. OZ-a, u svezi s člankom 80.b stavak 1. OZ-a.
12. Odredbom članka 4. stavak 2. OZ-a propisano je da su predmet ovrhe i osiguranja stvari na kojima se po zakonu može provesti ovrha radi ostvarenja tražbine ili njezina osiguranja, dok stavak 7. istog članka propisuje da mogućnost neke stvari ili prava da budu predmet ovrhe, odnosno osiguranja, ocjenjuje s obzirom na okolnosti koje su u postupku postojale u vrijeme podnošenja ovršnog prijedloga, ako tim Zakonom nije drugačije određeno.
13. Prema tome, u konkretnom slučaju, prilikom odlučivanja o prijedlogu za ovrhu treba uzeti u obzir čl. 8. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona objavljene u "Narodnim novinama" broj 131/20, objavljenog 27. studenog 2020., a koje su na snazi od 28. studenog 2020. Drugačije pravno shvaćanje, koje zastupa žalitelj, da je dozvoljena ovrha na nekretnini radi naplate založnim pravom osigurane tražbine čija glavnica ne prelazi 40.000,00 kuna, u suprotnosti je sa citiranom zakonskom odredbom i ovaj žalbeni sud ne može prihvatiti.
14. Naime, namjera zakonodavca je bila, da će se na sve nekretnine, pa tako i na one na kojima je već upisano (dobrovoljno) založno pravo, primjenjivati odredbe o posebnim uvjetima za određivanje ovrhe na nekretnini iz odredbe čl. 80.b. OZ-a, tzv. vrijednosni kriterij.
15. Stoga je valjalo odbiti žalbu ovrhovoditelja i potvrditi prvostupanjsko rješenje, sukladno odredbi članka 380. točka 2. OZ-a, u svezi s člankom 21. OZ-a i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
U Splitu 28. studenog 2022.
|
Sutkinja: Dragica Samardžić, v. r. |
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.