1

Poslovni broj: 7 Gž-2687/2022-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj  7  Gž-2687/2022-2

 

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, po sucu pojedincu toga suda, Ani Gradišek, u pravnoj stvari tužitelja N. O., OIB: …, iz Ž., kojeg zastupa punomoćnik Z. B., odvjetnik u S., protiv tuženika T. O. d.d., OIB: …, Z., kojeg zastupa punomoćnik D. P., odvjetnik u S., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu, posl.br. Pn-551/2017 od 28. lipnja 2022., dana 22. studenog 2022.,

 

 

p r e s u d i o   j e

 

I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu, posl.br. Pn-551/2017 od 28. lipnja 2022., u pobijanom dijelu pod toč. II. izreke, kojim je odbijen zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 2.653,20 kn/352,14 Eur [1]sa zateznim kamatama koje teku od 16. siječnja do isplate, te u dijelu pod toč. III. izreke za iznos troška s kojim nije uspio.

 

II. Preinačava se presuda Općinskog suda u Splitu, posl.br. Pn-551/2017 od 28. lipnja 2022. u dijelu pod toč. II. izreke kojim je odbijen zahtjev za isplatu kamate na dosuđeni iznos od 6.190,79 kn/821,66 Eur koje teku od 16. siječnja 2017. do 27. lipnja 2022. i sudi:

 

„Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju zakonsku zateznu kamatu na dosuđeni iznos od 6.190,79 kn/821,66 Eur koje teku od 16. siječnja 2017. do 27. lipnja 2022.“

 

 

Obrazloženje

 

1.Prvostupanjskom presudom suđeno je:

 

„I Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužiteljici iznos od 6.190,79 kuna sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 28. lipnja 2022. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena.

 

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu kojim je zahtijevao da mu tuženik u roku od 15 dana isplati iznos od 2.653,20 kuna sa zateznim kamatama koje teku od 16.siječnja 2017. do isplate, kao i zatezne kamate na dosuđeni iznos pod točkom I. za razdoblje od 16.siječnja 2017. do 27.lipnja 2022.

 

III. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 3.700,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 28.lipnja 2022. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena.“

 

2. Presudu u dijelu pod toč. II. i toč. III. izreke, u dijelu troška s kojim nije uspio, pobija tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže, preinačiti presudu u pobijanom dijelu u smislu žalbenih navoda, te naknaditi tužitelju trošak sastava žalbe.

 

3. Žalba je djelomično osnovana.

 

4. Nisu pobijanom presudom ni postupkom koji joj je prethodio počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl . 354.st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07,84/08 i 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19-- u daljnjem tekstu ZPP)  na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

 

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu materijalne štete nastale na osobnom vozilu marke „Fiat Bravo 1.4.sx“, registarske oznake DU 293-FK koje je oštećeno u prometnoj nezgodi koja se dogodila dana 15. siječnja 2017. u S., na raskrižju Nj. i M. ulice, u srazu navedenog vozila kojim je upravljao tužitelja i motorkotača marke „Piaggio libery 200“ reg oznake ST 704 MA kojim je upravlja osiguranik tuženika S. K.

 

6. U provedenom postupku, prvostupanjski sud je analizom i ocjenom provedenih dokaza, utvrdio odgovornost tuženika za nastanka štetnog događaja, doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja te  je raspravio činjenice vezane za utvrđivanje visine materijalne štete nastale na vozilo.

 

7. Svoju odluku prvostupanjski sud temelji na slijedećim činjeničnim utvrđenjima; da iz nalaza i mišljenja vještaka M. Ž. proizlazi da su se i vozilo tužitelja i motorkotač kretali iz smjera zapada prema istoku, ulicom …, te se je u raskrižju Nj. i M. ulice tužitelj odlučio polukružno okrenuti i nastaviti vozit ulicom …, ali u smjeru zapada; da položaj i brzina kretanja (40 km/h) motorkotača, ukazuje da je planirao kretati se ravno, nakon raskrižja, tj. u zabranjenom smjeru; da je 2 sekunde prije sraza motorkotač bio 12 m udaljen od tužiteljevog vozila, a pri toj brzini trebao je držati razmak od 20 m; da je tužitelj prije počinjanja polukružnog okretanja provjerio mrtvi kut iza lijevog ramena, mogao je vidjeti motorkotač i imao je tehničku mogućnost kočenjem zaustaviti svoje vozilo do mjesta sraza; da je motorkotač 2 sekunde prije sraza reagirao kočenjem, zaustavio bi se do mjesta naleta; da je šteta na vozilu tužitelja 8.843,99 kn; da je vozač motorkotača u svom iskazu naveo da je uočio tužiteljevo vozilo kako stoji uz rub ceste prije polukružnog okretanja, te je morao uzeti u obzir mogućnost  polukružnog okretanja tužitelja, no vozač motorkotača je imao namjeru nastavi kretanje ravno u  zabranjenom smjeru, pa sud utvrđuje njegovu suodgovornost u omjeru od 70%; da je tužitelj iskazao da nije vidio motorkotač u trenutku kad se je pokušao polukružno okrenuti, što znači da nije provjerio mrtvi kut, te sud utvrđuje doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja u omjeru od 30%.

 

8. Vezano za pitanje suodgovornosti, prvostupanjski sud prvenstveno na temelju nalaza i mišljenja vještaka, iskaza tužitelja i osiguranika tuženika, zaključuje da su oba sudionika prometne nezgode, ovdje tužitelj i osiguranik tuženika odgovorna za nastanak štetnog događaja, tako da na strani osiguranika tuženika postoji odgovornost od 70%, a na strani tužitelja odgovornost od 30%.

 

9. U tom pravcu, prvostupanjski sud prihvaća utvrđenje koje proizlazi iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka, te zaključuje kako tužitelj, u trenutku započinjanja radnje polukružnog okretanja u raskrižju nije provjerio „mrtvi kut", te iz tog razloga nije vidio motorkotač iza svoga vozila, a da je to učinio imao bi tehničku mogućnost kočenjem zaustaviti svoje vozilo. Na navedeni način, tužitelj je postupio suprotno odredbi čl. 43. st. 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020, 85/2022-dalje ZSPC), kojom je propisano da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu (1.), a prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja (2.).

 

10. Prvostupanjski sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka prometne struke, u dijelu u kojem je utvrđeno da je nastala totalna šteta na vozilu. Naime, prema provedenoj procjeni štete na vozilu tužitelja, proizlazi da nije ekonomski opravdano popravljati vozilo te se utvrđenje da je na vozilu nastala totalna šteta. Ukupna vrijednost štete iznosi 8.843,99 kn. S obzirom na utvrđenu suodgovornost tužitelja nastanku štete u omjeru od 30%, prvostupanjski sud pozivom na odredbu čl. 1072. st. 2. u vezi s čl. 1089. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08 ,  63/08, 125/11, 78/15,29/18-dalje ZOO) dosuđuje tužitelju naknadu štete u iznosu od 6.190,79 kn uz zateznu kamatu od dana presuđenja do isplate.

 

11. Tužitelj osporava utvrđeni omjer suodgovornosti, navodeći kako je uvažavajući sve okolnosti slučaja i dinamiku dešavanja prometne nezgode trebalo utvrditi da na strani tužitelja ne postoji suodgovornost.

 

12. Prema stajalištu ovoga suda, a protivno žalbenim navodima žalitelja, prvostupanjski je sud pri prosudbi odgovornosti za nastanak predmetnog štetnog događaja u dovoljnoj mjeri uzeo u obzir prometno postupanje obojice sudionika predmetnog štetnog događaja, te imajući u vidu gore navedena utvrđenja, pravilna je ocjena prvostupanjskog suda da na strani tužitelja postoji doprinos štetnom događaju ali da je njegova odgovornost manja, jer iako je postupio protivno zakonskim odredbama, nije mogao predvidjeti da će osiguranik tuženika, ne poštujući razmak, nastaviti kretanje u zabranjenom smjeru.

 

13. Radi svega navedenog, uvažavajući utvrđenu suodgovornost tužitelja, osnovano je istome dosuđena materijalna šteta u visini od 6.190,79 kn.

 

14. Prvostupanjski sud je na dosuđeni iznos od 6.190,79 kn dosudio zakonsku zateznu kamatu od dana presuđenja do isplate, a odbio zahtjev za kamatu od dana podnošenja odštetnog zahtjeva do dana presuđenja.

 

15. Osnovano ukazuje žalitelj, kako je odluka o kamata pogrešna.

 

16. Naime, predmetna šteta prosuđuje se prema odredbama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14) i taj zakon je u odnosu na dospijeće naknade obveze štete od strane osiguravajućeg društva lex specialis u odnosu na Zakon o obveznim odnosima.

 

17. Naime, prema odredbi čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu propisano je da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz st. 1. tog članka oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamata i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Nije sporno da je tužitelj podnio odštetni zahtjev tuženiku dana 15. studenog 2017. (list 20 spisa).

 

18. Takav pravni stav izražen je i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev2026/2016-2, a isto tako i u odlukama broj Rev-550/2014 od 18. studenog 2015., Rev-934/2014 od 5. travnja 2017.

 

19. S obzirom na navedeno, valjalo je temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tužitelja i potvrditi presudu u dijelu pod toč. II. izreke za iznos od 2.653,20 kn s kamatom od 16. siječnja 2017. do isplate, a temeljem odredbe čl. 373. toč. 3. ZPP uvažiti žalbu tužitelja i preinačiti presudu u dijelu pod toč. II. izreke  za platež zakonske zatezne kamate na iznos imovinske štete od 6.190,79 kn za razdoblje od 16. siječnja 2017. do 28. lipnja 2022.

 

20. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud je, odlučujući o troškovima postupka, pravilno primijenio odredbu čl. 154. st. 1. ZPP. Tužitelju je dosuđen iznos od 6.190,79 kn, te je tužitelj u pogledu visine tužbenog zahtjeva uspio u sporu sa 70%, a tuženik sa 30%. Tuženik je osporavao osnovu tužbenog zahtjeva, tvrdeći da je suodgovornost tužitelja minimalno 50%. Imajući u vidu utvrđenja prvosutpanjskog suda, tužitelj je u tom dijelu uspio sa 70%, a tuženik sa 30%. S tim u vezi, ukupan postotak tužitelja (140%), valjalo je podijeli s dva (pravna osnova i visina), te se tako dobije uspjeh tužitelja od 70%. Od tog postotka, valjalo je odbiti uspjeh tuženika od 30%, te je tako tužitelj konačno u sporu uspio sa 40%, a kako je to pravilno utvrdio prvostupanjski sud.

 

21. S tim u vezi, odluka o troškovima postupka je pravilna i zakonita, kako po osnovi (čl. 154. st. 1. ZPP), tako i visini troškova koji su odmjereni (čl. 155. ZPP).

 

22. Kako je tužitelj sa žalbom uspio samo u dijelu kamata, to mu nije dosuđen trošak sastava žalbe.

 

 

U Zagrebu 22. studenog 2022.

 

 

                                                                                                      Sudac

Ana Gradišek, v.r.