Poslovni broj:7 Kž-1114/2022-3

 

Poslovni broj:7 Kž-1114/2022-3

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sonje Brešković Balent kao predsjednice vijeća, te Mirjane Rigljan i Gordane Mihela Grahovac, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog N. S., zbog kaznenog djela prijevare iz čl. 236. st. 1. Kaznenog zakona (Narodne novine 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenika, izjavljene protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj: K-252/21 od 3. listopada 2022., na sjednici vijeća održanoj 22. studenog 2022.,

 

 

p r e s u d i o   j e

 

 

              Odbija se žalba okrivljenog N. S. kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj: K-252/21 od 3. listopada 2022., pod toč. I., temeljem čl. 544. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11 – pročišćeni tekst, 91/12 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19 – dalje: ZKP/08), kazneni nalog Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 5. veljače 2021. broj: K-252/21, stavlja se izvan snage.

 

2. Istom presudom okrivljeni N. S. proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenog djela prijevare iz čl. 236. st. 1. KZ/11, činjenično opisano izrekom te presude pod toč. II., pa se na temelju čl. 236. st. 1. KZ/11 osuđuje na kaznu zatvora u trajanju 8 (osam) mjeseci, a na temelju čl. 56. KZ/11 okrivljeniku se izriče uvjetna osuda na način da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ukoliko u roku 2 (dvije) godine po pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

3. Na temelju čl. 158. st. 1. ZKP/08 okrivljeni N. S. dužan je na ime imovinskopravnog zahtjeva isplatiti oštećenoj A. H. iz Z., Š. broj …, iznos 1.800,00 kuna, u roku 15 dana od pravomoćnosti presude.

 

4. Na temelju čl. 148. u vezi sa čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08 okrivljenik je dužan naknaditi troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu 300,00 kuna, u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

 

5. Protiv navedene presude pravovremeno je žalbu podnio okrivljeni N. S. osobno, ne navodeći žalbene osnove, ali iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke o kazni, te se također iz sadržaja razabire da smatra da se presuda treba preinačiti na način da mu se izrekne blaža kazna.

 

6. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

7. Prije sjednice vijeća u smislu čl. 474. st. 1. ZKP/08 predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

 

8. Žalba okrivljenika nije osnovana.

 

9. Uvodno je nužno reći da je na početku glavne rasprave, izjašnjavajući se kakav stav zauzima prema optužbi, okrivljeni N. S. naveo da se smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret, tj. priznao je počinjenje djela, pa je ispitan na početku dokaznog postupka. Očitovanje o optužbi kada okrivljenik navodi da se smatra krivim određuje ne samo tijek glavne rasprave (pravilnog pristupa ispitivanja okrivljenika odmah, kao prvom dokazu izvedenom na glavnoj raspravi), već i opseg prava na pobijanje presude jer se prema odredbi čl. 464. st. 7. ZKP/08, žalbu zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ne može podnijeti okrivljenik koji se u odnosu na optužbu izjasnio da se smatra krivim. Iznimka je propisana samo ako je okrivljenik za dokaze o isključenju protupravnosti ili krivnje saznao nakon donošenja presude, a takva iznimka u konkretnom slučaju ne postoji jer žalitelj ne ukazuje na nikakve dokaze ili okolnosti koje bi saznao nakon donošenja presude, već samo osporava ispravnost zaključaka prvostupanjskog suda, kako u odnosu na obilježje djela za koje je proglašen krivim tako i u odnosu izrečene kazne.

 

9.1. Što se tiče žalbe u odnosu na odluku o kazni prvostupanjski sud je pravilno utvrdio i cijenio sve odlučne okolnosti koje su bitne za donošenje odluke o kazni. Način počinjenja djela, kao i težina djela, te ukupnost utvrđenih, kako olakotnih tako i otegotnih okolnosti je bitna za odlučivanje o vrsti i visini kazne. Pri tome se ne može zanemariti ni okolnost da se okrivljenik suglasio s izmijenjenim prijedlogom vrste i mjere kazne po OKDO-u.

 

9.2. Naime, prvostupanjski sud je odlučujući o vrsti i visini kazne okrivljeniku kao olakotno cijenio priznanje djela, što je doprinijelo efikasnosti postupka, izraženo žaljenje i kajanje, da do počinjenja djela nije osuđivan, da je priznao imovinskopravni zahtjev, te ju djelomično obeštetio prije početka ovog postupka, te izraženu spremnost da u cijelosti podmiri dugovanje. Kao otegotno cijenjena je činjenica da je u jednom navratu kazneno osuđivan zbog istovrsnog kaznenog djela koje je počinio nakon počinjenja ovdje predmetnog kaznenog djela.

9.3. Odluka o kazni mora uvijek izražavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela.

 

9.4. Cijeneći, kako utvrđene olakotne i otegotne okolnosti, kao i navode istaknute u žalbi, ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno okrivljeniku za ovdje predmetno kazneno djelo izrekao uvjetnu osudu, dakle samo prijetnju kaznom zatvora s prethodno utvrđenom kaznom zatvora u trajanju 8 mjeseci i rokom provjeravanja u trajanju 2 godine. Izrečena kazna primjerena je težini počinjenog djela, okolnostima pod kojima je djelo počinjeno, svim okolnostima o kojima se mora voditi računa prilikom odlučivanja o vrsti i mjeri kazne predviđenih čl. 41. i čl. 47. KZ/11, te po stavu ovog drugostupanjskog suda, ista će ostvariti svrhu, kako generalne tako i specijalne prevencije. Navedenom kaznom djelovat će se na okrivljenika da ubuduće ne čini kaznena djela, ali i na sve ostale da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja. Upravo odmjerenom kaznom će se izraziti dostatna društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela. Stoga nije bilo mjesta blažem kažnjavanju okrivljenika.

 

10. Zbog navedenog presuđeno je kao u izreci.

 

11. Ispitana je pobijana presuda, glede bitnih povreda na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 476. st. 1. toč. 1. i 2. ZKP/08, tj. postoji li povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 1., 5., 6., 9. do 11. ZKP/08, iz čl. 468. st. 2. ZKP/08 i je li rasprava protivno odredbama ovog zakona održana u odsutnosti okrivljenika i njegova branitelja, te je li na štetu okrivljenika povrijeđen kazneni zakon, pa kako niti jedna takva  povreda nije  utvrđena,  a  žalba nije osnovana, valjalo je temeljem čl. 482. ZKP/08 presuditi kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

 

 

 

U Zagrebu 22. studenog 2022.

 

 

 

                                                                                                                PREDSJEDNICA VIJEĆA:

 

         Sonja Brešković Balent, v. r.