Baza je ažurirana 11.05.2026. zaključno sa NN 29/26 EU 2024/2679
1
Broj: Ppž-93/2022
Republika Hrvatska |
|
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske |
Broj: Ppž-93/2022 |
Zagreb |
|
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog A.Š., zbog prekršaja iz članka 216. stavka 114. stavka 2. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. i 42/20.) i dr. odlučujući o prigovoru okrivljenika, protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje prometne policije Split od 15. travnja 2021., pod brojem: 511-12-36/05-3-1195-1/2021, u sjednici vijeća održanoj 17. studenoga 2022.
p r e s u d i o j e
I. U povodu prigovora okr. A.Š., a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijani prekršajni nalog u točki 3., te se izriče:
Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18) okr. A.Š. (osobni podaci kao u prekršajnom nalogu)
OSLOBAĐA SE OPTUŽBE
da bi
dana 10. travnja 2021. u 14,20 sati u mjestu Kaštel Stari, u Ulici Brune Bušića kućni broj 26, kao korisnik Motocikla, marke LMG, reg. oznake XX upravljao navedenim vozilom, iako nije sklopio ugovor o osiguranju prije nego što je prijevozno sredstvo stavio u promet, a postojeća polica osiguranja istekla je dana 22. rujna 2005.,
- pa da bi time počinio prekršaj iz članka 65. stavka 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu
II. Uslijed gornje odluke, prigovor okrivljenika u tom dijelu je bespredmetan.
III. Uslijed odluke u točki I izreke ove presude, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijani prekršajni nalog u odluci o ukupnoj novčanoj kazni, tako da se okr. A.Š. za prekršaje u toč. 1. i 2. izreke tog naloga prihvaćaju utvrđene kazne u iznosu od 1.000,00 kn (tisuću kuna) i 2.000,00 kn (dvijetisuće kuna), pa se okrivljeniku na temelju odredbe članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona izriče ukupna novčana kazna u iznosu od 3.000,00 kn (tritisuće kuna) / 398,17 EUR[1] (tristodevedesetosam eura i sedamnaest centi), koju kaznu je dužan platiti u roku od trideset dana od dana primitka ove presude, pa ako okrivljenik u tom roku plati dvije trećine izrečene kazne, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cjelini.
IV. U ostalom dijelu, odbija se prigovor okrivljenika kao neosnovan te se, u pobijanom a nepreinačenom dijelu, prekršajni nalog potvrđuje.
V. Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3. c. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti troškove drugostupanjskog postupka u iznosu od 100,00 kn (sto kuna) / 13,27 EUR (trinaest eura i dvadesetsedam centi), u roku trideset dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranim prekršajnim nalogom okr. A.Š. proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaje iz članka 114. stavka 2. i članka 238. stavka 1. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te članka 65. stavka 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, pa mu je za svako pojedino djelo utvrđena novčana kazna u iznosu od 1.000,00 kn, 2.000,00 kn i 5.000,00 kn, a potom na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 8.000,00 kuna.
1.1. Nadalje je okrivljenik obvezan naknaditi i troškove prekršajnog postupka u iznosu od 500,00 kuna.
2. Protiv tog prekršajnog naloga okrivljenik je pravodobno podnio prigovor zbog odluke o kazni.
2.1. Okrivljenik u bitnome ističe da je kazna prestrogo odmjerena s obzirom na okolnosti u kojima je postupao i raniju nekažnjavanost, te da je obitelj u financijskoj krizi i nema mogućnost platiti tako visoko odmjerenu kaznu,
2.1. Okrivljenik predlaže da se iz razloga navedenih u prigovoru, njegov prigovor prihvati.
3. Prigovor je bespredmetan u toč. 3. izreke pobijanog naloga, a neosnovan je u toč. 1. i 2.
4. Ispitujući pobijani prekršajni nalog u smislu odredbe članka 238. stavka 11. i članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13, 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje: Sud) nalazi da prvostupanjsko prekršajno tijelo nije počinilo bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje povrede ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
5. Međutim, ovaj Sud je utvrdio da su pobijanim prekršajnim nalogom povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona, budući da djelo za koje se protiv okrivljenika vodi prekršajni postupak u toč. 3. na način činjenično opisan u izreci tog naloga, po propisu nije prekršaj.
5.1. Naime, odredbom članka 65. stavka 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu propisano je:
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba ako kao vlasnik vozila, odnosno korisnik u svojstvu posjednika brodice, odnosno jahte prije uporabe vozila, brodice, odnosno jahte u prometu ne sklopi ugovor o osiguranju te ga ne obnavlja dok je vozilo, brodica, odnosno jahta u prometu sukladno odredbi članka 4. stavka 1. ovoga Zakona.
Odredbom članka 4. stavka 1. istog Zakona, propisano je:
(1) Vlasnik prijevoznog sredstva dužan je za osiguranja iz članka 2. stavka 1. ovoga Zakona, prije uporabe prijevoznog sredstva u prometu, sklopiti ugovor o osiguranju te ga obnavljati sve dok je prijevozno sredstvo u prometu.
5.2. Dakle, prema citiranim zakonskim odredbama proizlazi da se za prekršaj može kazniti isključivo vlasnik prijevoznog sredstva, koji prije uporabe tog sredstva u prometu ne sklopi ugovor o osiguranju ili isti ne obnavlja dok je prijevozno sredstvo u prometu, pa je svojstvo vlasnika prijevoznog sredstva jedna od odlučnih činjenica, odnosno konstitutivni element bića prekršaja iz članka 65. stavka 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.
5.3. Budući da činjenični opis djela u izreci pobijanog prekršajnog naloga ne sadrži da bi okrivljenik bio vlasnik prijevoznog sredstva, to djelo za koje se protiv okrivljenika vodi prekršajni postupak, na činjenično opisan način u točki 3., po propisu nije prekršaj, pa je ovaj Sud, postupajući po službenoj dužnosti, preinačio pobijani prekršajni nalog i okrivljenika oslobodio od optužbe za predmetno djelo, kao u toč. I izreke ove presude, uslijed koje odluke je prigovor okrivljenika u tom dijelu postao bespredmetan.
6. Uslijed odluke u toč. I ove presude, ovaj drugostupanjski sud je po službenoj dužnosti preinačio i odluku o ukupnoj novčanoj kazni, tako da je u preostalom dijelu prihvatio utvrđene kazne po prvostupanjskom prekršajnom tijelu, u iznosu od 1.000,00 kuna za djelo u točki 1. i u iznosu od 2.000,00 kuna za djelo u točki 2. izreke prekršajnog naloga, pa je na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona izrekao ukupnu novčanu kaznu, jednaku zbroju pojedinačno utvrđenih kazni, kao u toč. III ove drugostupanjske odluke.
7. Razmatrajući pobijani prekršajni nalog u pogledu prigovora okrivljenika na odluku o kazni u smislu odredbe članka 36. Prekršajnog zakona ovaj Sud je, s obzirom na sve okolnosti koje se tiču djela i počinitelja, ocijenio da je novčana kazna u preostalom dijelu izrečena u zakonom propisanim granicama i nije prestrogo odmjerena. Naime, prvostupanjsko prekršajno tijelo je za svako pojedino djelo utvrdilo kaznu u posebnim zakonom fiksno propisanom iznosu. Tako odmjerenu kaznu i ovaj Sud prihvaća primjerenom težini i opasnosti djela počinjenih u stjecaju, te stupnju prekršajne odgovornosti okrivljenika, dok okrivljenik ne ističe i ne dokumentira naročito olakotne okolnosti koje bi učinile osnovanim preinačenje već izrečene najniže mjere novčane kazne, primjenom instituta ublažavanja.
8. Treba istaknuti da će se, u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, kazna smatrati u cjelini plaćenom, ako osuđena osoba u određenom roku, plati dvije trećine izrečene kazne.
9. Odluka o paušalnom iznosu troškova postupka po prigovoru temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota određena u okviru raspona od 100,00 do 5.000,00 kuna propisanog Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13.), u minimalno propisanom iznosu, imajući na umu manju složenost i kraće trajanje postupka.
10. Zbog izloženih razloga, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 17. studenoga 2022.
Zapisničarka Predsjednica vijeća
Nada Horvatović, v. r. Renata Popović, v. r.
Presuda se dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj, Postaji prometne policije Split u 3 otpravka: za spis i okrivljenika.
[1] Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.